Na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća, održanoj 8. svibnja 2020. godine, vijećnici i vijećnice iz redova vladajuće koalicije političkih stranaka Duspara Mirko – Nezavisna lista i SDP-a, te nezavisna vijećnica Emina Berbić Kolar, usvojili su Odluku o razrješenju međusobnih odnosa između Grada Slavonskog Broda i Hrvatskog Telekoma. Unatoč tome što, zbog bojkota, nismo sudjelovale na navedenoj sjednici Gradskog vijeća, detaljno smo proučile sadržaj i obrazloženje usvojene odluke. Smatramo da je usvojena odluka krajnje štetna za Grad Slavonski Brod, stoga imamo niz pitanja za Vas.

1. Ugovor o osnivanju prava služnosti na javnim površinama u vlasništvu Grada Slavonskog Broda, sklopljen između Grada Slavonskog Broda i Hrvatskog Telekoma, trajao je 12 godina. Usvojenom odlukom oprostili ste Hrvatskom Telekomu ugovornu obvezu plaćanja razlike naknade za prvih pet godina trajanja ugovora čime će Grad Slavonski Brod izgubiti prihod u iznosu od 3.250.000,00 kn. Zašto ste usvojenom odlukom oprostili Hrvatskom Telekomu dug za razliku naknade za prvih pet godina trajanja ugovora u iznosu od 3.250.000,00 kn?

2. Suprotno obrazloženju prijedloga odluke, usvojenom odlukom oslobodili ste Hrvatski Telekom obveze plaćanja godišnje naknade za 2019. godinu, u iznosu od 515.955,42 kn, čime će se ukupni iznos, izgubljenih prihoda za Grad Slavonski Brod, povećati na 3.765.955,42 kn. Zašto usvojenom odlukom niste obvezali Hrvatski Telekom na plaćanje godišnje naknade za 2019. godinu u iznosu od 515.955,42 kn?

3. U prvom članku usvojene odluke napisali ste da se Hrvatski Telekom obvezuje isplatiti Gradu Slavonskom Brodu naknadu za korištenje javne površine. Ovo je prijevara jer ovdje se ne radi o naknadi nego o razlici naknade, a to su dva različita pojma. Zašto ste u usvojenoj odluci napisali da se Hrvatski Telekom obvezuje Gradu Slavonskom Brodu isplatiti naknadu, a ne razliku naknade?

4. Pravna osnova za donošenje odluke je nepotpuno utvrđena. Zašto u pravnu osnovu za donošenje odluke nije naveden i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iako se ovdje radi o pravu služnosti?

5. U prvom članku usvojene odluke koristi se termin “korištenje javne površine“ iako se ovdje radi o pravu služnosti. Zašto u usvojenoj odluci koristite pogrešan termin i zašto niste precizno definirali što su to javne površine?

6. Iz sadržaja usvojene odluke nejasno je za što je točno Gradsko vijeće dalo gradonačelniku ovlast. Je li gradonačelnik, usvojenom odlukom, od Gradskog vijeća dobio ovlast za sklapanje ugovora s Hrvatskim Telekomom kojim bi se regulirala dosadašnja dugovanja Hrvatskog Telekoma prema Gradu Slavonskom Brodu ili za sklapanje potpuno novog ugovora kojim bi se regulirali dosadašnji, ali i budući poslovni odnosi između Grada Slavonskog Broda i Hrvatskog Telekoma?

7. Zašto gradski vijećnici i vijećnice uz materijale za sjednicu nisu dobili sadržaj Ugovora o osnivanju prava služnosti na javnim površinama, sklopljenog 18. prosinca 2008. godine između Grada Slavonskog Broda i Hrvatskog Telekoma, te zapisnik i materijale sa sastanka predstavnika Grada Slavonskog Broda i Hrvatskog Telekoma održanog 28. travnja 2020. godine?

8. Navedena odluka usvojena je po hitnom postupku, a u obrazloženju prijedloga odluke uopće nisu objašnjeni razlozi za donošenje odluke po hitnom postupku nego se samo usputno spominje “provođenje europskog projekta proširenja širokopojasnog interneta te buduće investicije Hrvatskog Telekoma na području Grada Slavonskog Broda“, a koje nam nikada niste predstavili. Donošenje odluke po hitnom postupku, bez preciznog objašnjenja koji su to osobito opravdani razlozi za donošenje odluke po hitnom postupku, izraz je opasne i nedemokratske samovolje. Zašto u obrazloženju odluke niste objasnili koji su to osobito opravdani razlozi za donošenje odluke po hitnom postupku?

9. Usvojena odluka donesena je po hitnom postupku, a gradonačelnik je prijedlog odluke Gradskom vijeću uputio tek osmi dan nakon održavanja sastanka predstavnika Grada Slavonskog Broda i Hrvatskog Telekoma. Zašto je gradonačelniku, i pravnicima zaposlenima u Gradskoj upravi, trebalo čak osam dana da napišu prijedlog odluke, s tri kratka članka i jednom stranicom teksta obrazloženja, ako je odluku trebalo usvojiti po hitnom postupku?

10. Člankom 53. Poslovnika Gradskog vijeća propisano je da je sastavni dio prijedloga za donošenje odluke, s nacrtom odluke, objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog za donošenje odluke. U vašem obrazloženju prijedloga odluke uopće se ne objašnjavaju pojedine odredbe (tj. članci) odluke. Zašto predsjednik Gradskog vijeća nije, sukladno članku 41. Poslovnika Gradskog vijeća, utvrdio da prijedlog odluke nije sastavljen u skladu s odredbama Poslovnika te zatražio od predlagača (gradonačelnika) da uskladi prijedlog odluke s odredbama Poslovnika? Zašto u obrazloženju odluke nije objašnjeno kako se došlo do izračuna godišnje razlike naknade u iznosu od 650.000,00 kn? Zašto se usvojenom odlukom Hrvatski Telekom obvezuje na plaćanje razlike naknade samo za proteklih sedam godina, a ne za svih 12 godina trajanja ugovora? Zašto gradskim vijećnicima i vijećnicama niste, uz prijedlog odluke, dali i nacrt prijedloga “odgovarajućeg pravnog akta“ između Grada Slavonskog Broda i Hrvatskog Telekoma, za čije potpisivanje ste, od Gradskog vijeća, tražili ovlaštenje? Zašto u obrazloženju odluke niste precizno definirali koji su to “odgovarajući pravni akti“ za čije potpisivanje ste tražili ovlaštenje od Gradskog vijeća?

11. Člankom 3. usvojene odluke propisano je citiramo: “Ova odluka stupa na stupa sljedećeg dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda.“. Navedena pogreška, kao i svi ostali skandalozni propusti, prepisana je i javno objavljena u Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda. Sve navedeno upućuje na zaključak da gradonačelnik, predsjednik Gradskog vijeća, i ostalih 12 gradskih vijećnika i vijećnica, nisu ni pročitali odluku koju su usvojili. Objasnite nam kako je moguće da nitko od Vas nije uočio navedene teške propuste i pogreške u tekstu odluke koju ste usvojili?

S poštovanjem,

nezavisne gradske vijećnice

Slavica Lemaić i Karmen Dizdar-Grgurević