"Ne" klerikalizaciji obrazovanja reklo je sinoć više od 500 ljudi koji su bili u dvorani VII na plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu glasajući protiv prijedloga ugovora o suradnji s Katoličko-bogoslovnim fakultetom.

Borba protiv suradnje koju je još prije dvije godine pokrenuo tadašnji dekan, danas rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, a protiv koje su se pobunili studenti Filozofskog smatrajući da najavljuje klerikalizaciju obrazovanja te da ide izravno na njihovu štetu, tek je, čini se, počela.

Suradnji su se ranije suprotstavili članovi inicijative Akademska solidarnost i dio profesora FFZG-a, ali je prijedlog ugovora prošao na odsjecima tog fakulteta te je nedavno većina podržala ugovor o zajedničkim dvopredmetnim studijima i znanstveno-istraživačkoj suradnji.

Plenum, koji je organizirao Studentski zbor Filozofskog fakulteta, trajao je sve do ponoći, a za određene dijelove točaka dnevnog reda nije bilo dovoljno vremena, pa su organizatori najavili nove plenume.

Raspravljalo se i o smjeni prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju dr. sc. Branke Galić, koja se suprotstavila suradnji s KBF-om. Iako je došla na plenum, kazala je kako ne smije davati izjave. Svi u "sedmici" podržali je u njezinoj danjoj borbi.

"Problematična je izjava dekana da nitko neće tražiti potvrdu o krštenju i preporuku župnika. Sam čin traženja potvrde o vjeroispovijesti je diskriminatoran. Imamo legitimitet da se pobunimo iako nam je rečeno da se možemo pobuniti samo ako su nam u pitanje dovedeni materijalni interesi, a ne ideološki. To dvoje se ne može razdvojiti i to pokazuje slučaj ovog ugovora kojim se narušava konkurentnost", rekao je uvodničar i time otvorio dvosatnu raspravu.

"Dokle god KBF provodi diskriminaciju, treba se spriječiti suradnja s njim", čulo se potom.

Upravo su slabije mogućnosti na tržištu rada posljedice koje bi potpisivanjem ovog ugovora trpjeli studenti Filozofskog. Kada bi se suradnja realizirala, vjeroučitelji bi, na primjer, mogli predavati i povijest ili hrvatski jezik, pa bi tako osnovnim i srednjim školama KBF-ovci bili – isplativiji. Uz to, vjeroučitelji se ne zapošljavaju preko natječaja nego ih imenuje biskupija, što dovodi do diskriminacije studenata Filozofskog.

"Zašto se raspravlja o tome što će oni nama uzeti? Zašto nije pitanje što mi njima možemo dati? Imamo situaciju da dio studenata koji ne upišu Filozofski upišu KBF. Što se dobiva ovim sukobom prividne ljevice i desnice, Crkve i nas? Zašto ne bismo zajedno gradili sustav – mi možemo njima nešto dati, ali i oni nama? Čemu dijeljenja na KBF-ovce i FF-ovce? 'Ajmo se upoznati i biti suvisli", rekao je jedan od studenata Filozofskog fakulteta, koji je u svojem "pomirljivom" razmišljanju ipak ostao usamljen.

Studentima je najviše zasmetala činjenica da su pregovori o suradnji od početka obavijeni velom tajnovitosti. Odluka je donesena, a da se nikog nije pitalo, pa je tako izrečena i ocjena da je ugovor nasilan čin.

"Kriju se podaci, netransparentno je, tjera se da se glasa u paketu s odlukama o ostalim suradnjama, a predstavnici Uprave dolaze na sastanke odsjeka“, rekao je netko.

Budući da se o suradnji s drugim fakultetima odlučuje po principu svi ili nijedan, odnosno ne razmatra se svaki fakultet posebno, Plenum se složio i da se legitimiraju studentski delegati koji bi na Fakultetskom vijeću tražili razdvajanje točke o suradnji s fakultetima pa da se o svakoj odlučuje pojedinačno.

Osim toga, odlučeno je da na pročelje zgrade Fakulteta  treba postaviti transparente "FFZG protiv klerikalizacije obrazovanja" i "FFZG protiv homofobije".

Iako je bilo govora o blokadi fakulteta, o tome se nije raspravljalo.

Jedina blokada koja trenutno vlada na Filozofskom jest ona koja dolazi od Uprave, koja ignorira stavove studenata i koja je odbila na internetskim stranicama Fakulteta objaviti najavu plenuma. Stoga ne iznenađuje da je jedan od zaposlenika FFZG-a intervenirao tijekom rasprave. Iako je odlučeno da mediji ne snimaju plenum, novinaru s portala Srednja.hr dopušteno je snimanje rasprave radi dokumentarca. Iako su studenti tako odlučili, zaposlenik Fakulteta naredio je da se kamera isključi, što se na kraju ipak nije dogodilo.

Sljedeći plenum na kojem će se također diskutirati o ovoj problematici previđen je za srijedu, 14.travnja, a već sutra  radna skupina za medije održati će prvi sastanak.

Podršku studentima dali su i Centar za mirovne studije, Radnička fronta, Centar za ženske studije i Klub studenata Fakulteta političkih znanosti, a potpora je stigla i od Studentskog fronta iz Srbije, Studentske Iskre iz Slovenije i Omladinske organizacije Mugra iz Makedonije, koji su svoje zajedničko priopćenje o ovom slučaju zaključili porukom: "Jedan svijet – jedna borba. Jedinstveno do pobjede!"







"Skripta" za neupućene: što treba znati o spornom ugovoru


Što je problematično u prijedlogu ugovora FF-a s KBF-om?

Ugovorom se uvodi jedan dvopredmetni studijski program koji bi bio konkurentniji na štetu svih studenata koji nisu ili ne mogu biti dio tog dvopredmetnog studijskog programa zbog svog vjerskog opredjeljenja. Bilo koji dvopredmetni studijski program s odsjekâ koji su podržali ugovore mogao bi se kombinirati samo s jednim od četiri (!) studijska programa na KBF-u, i to studijem "Religijske pedagogije i katehetike" na kojem se školuju budući vjeroučitelji. Vjeroučitelji se u školama ne zapošljavaju procedurom kojom se zapošljavaju ostali nastavnici, za njih ne vrijede natječaji koje škole raspisuju, već ih direktno postavljaju crkvene vlasti, koje ih jednako tako mogu povući s radnog mjesta ako procijene da ne šire u dovoljnoj mjeri crkveni nauk ili da su se ogriješili o kodeks kanonskog prava. Njima nije dovoljna diploma KBF-a da bi se zaposlili kao vjeroučitelji, nego moraju imati ispravu o "kanonskom mandatu" (missio canonica), koju je izdao dijecezanski biskup, tj. Katolička crkva.
Tako bismo imali situaciju u kojoj Crkva postavlja direktno u škole vjeroučitelje i profesore hrvatskoga, povijesti, engleskoga jezika, njemačkoga jezika, na štetu drugih nastavnika koji se prijavljuju na redovni natječaj.

2. Jesu li studenti FF-a i KBF-a u ravnopravnom položaju?

Za prijavu na "motivacijski postupak" (čit. prijemni ispit) na KBF-u potrebno je priložiti dva dokumenta: potvrdu o krštenju i preporuku župnika (te potvrdu o uplati). Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i viskokom obrazovanju zabranjena je diskriminacija pristupnika po bilo kojoj osnovi, pa tako i vjerskoj. Upis na KBF nije usklađen s člankom 77. stavkom 2. istog zakona jer ne jamči ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na vjeru, odnosno isključuje sve one studente koji nisu katolici. U iznimnim slučajevima veliki kancelar (koji je po hijerarhiji iznad dekana KBF-a) može uz molbu odobriti upis studenata drugih vjeroispovjesti ili ateista, a istovremeno veliki kancelar uiznimnim slučajevima može odobriti izravan upis studenata katolika bez pristupanja "motivacijskom postupku". Za razliku od takvog diskriminacijskog postupka, upis na FF nije uvjetovan ničijim osobnim autoritetom koji po svojim proizvoljnim stavovima odlučuje tko smije, a tko ne smije studirati, već je određen po kvalifikacijskim uvjetima jednakim za sve.

3. Zašto FF i KBF nisu kompatibilni fakulteti?

KBF je "crkveno javno visoko učilište", koje je "kanonski priznato od Svete stolice i slijedom toga uživa status kanonskog crkvenog visokog učilišta“. Fakultetom upravlja veliki kancelar, Dekan i Vijeće Fakulteta. Vlasnik Fakulteta je Zagrebačka nadbiskupija. Na 1. mjestu uprave KBF-a naveden je "veliki kancelar" tj. kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, a tek na 2. mjestu dekan Tonči Matulić. U "Strategiji razvoja KBF-a 2013.- 2018." piše da je KBF "vrlo specifična akademska i crkvena ustanova čija sekadrovska politika, izrada i potvrđivanje programa, financijska politika i ustroj fakulteta razmatraju na sveučilišnoj razini, ali isto tako dobivaju mišljenje i potvrdu mjerodavnih crkvenih vlasti", to jest iz druge države, Vatikana. U članku 4. Statuta KBF-a piše da je "Fakultet je kao visoko crkveno učilište, podložan Svetoj stolici i ravna se prema odredbama kanonskog prava, Apostolske konstitucije Sapientia Christiana, ovog Statuta, koji je odobrila Sveta stolica i prema općim aktima koje donese sam Fakultet. Kao član Sveučilišta ravna se prema Zakonu i prema statutu Sveučilišta (...) Dijecezanski se biskup brine za njegov crkveni status, njegove personalne i ekonomske potrebe te pomaže i potiče njegove djelatnosti". KBF je pod jurisdikcijom Svete stolice i ravna se prema "kanonskom pravu", za razliku od svih ostalih fakulteta koji su pod jurisdikcijom RH i ravnaju se prema građanskom pravu.

4. Što će biti s diplomama?

Iz teksta Ugovora s KBF-om: "Članak 13.: Studentu koji završi zajednički dvopredmetni studij diplomu zajednički i ravnopravno izdaju Filozofski fakultet i Katolički bogoslovni fakultet, svaka ugovorna strana za onaj dio studija koji se na njoj izvodi." Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, jedna diploma izdaje se na temelju 300 ECTS bodova i tu diplomu izdaje jedan fakultet koji je pri tome i nositelj dvopredmetnog studijskog programa, a drugi je tek izvođač. Tekst ugovora s KBF-om predviđa izdavanje dvije diplome na temelju jednog dvopredmetnog studijskog programa, što je protuzakonito. Dvopredmetnim se studentima izdaje jedna (!) diploma tek kad diplomiraju oba dvopredmetna studija, a ugovor s KBF-om predviđa izdavanje dvije diplome, svake na temelju polovičnog broja bodova (150 ECTS-a). Tako se studenti koji nisu dio zajedničkog dvopredmetnog studijskog progama FF-a i KBF-a dovode u neravnopravan položaj jer na temelju dvopredmetnog studijskog programa, za razliku od studenata KBF-a i FF-a, dobivaju jednu diplomu.

5. Kako ugovor s KBF-om utječena autonomiju fakulteta? 

U dokumentima o akreditaciji zajedničkog dvopredmetnog studijskog programa, koji se vješto skrivaju od studenata, profesora, ali i šire javnosti, jasno piše da je KBF nositelj zajedničkog programa, a kao takav, prema Zakonu, izdaje diplome. To bi značilo da je KBF ovlašten za izdavanje diploma studentima koji na FF-u završe sociologiju, komparativnu književnost, filozofiju ili bilo koji drugi dvopredmetni studijski program. To je posebno problematično ako uzmemo u obzir 816. članak, stavak 2. Zakonika kanonskog prava koji nalaže da "svako crkveno sveučilište i svaki fakultet mora imati svoj statut i nastavni plan što ih je odobrila Apostolska Stolica." To bi značilo da bi "Apostolska Stolica" bila u poziciji odobravati ili neodobravati nastavne planove na Filozofskom fakultetu.
Ni sam ugovor, niti bilo koji zakon, ne štite autonomiju kolegija i nastavnih sadržaja na Filozofskom fakultetu od mogućeg traženja cenzure pod krinkom "zaštite vjerskih osjećaja". Osim moguće cenzure, ugovorom se otvara prostor da jedna strana zadire u izvedbeni plan studija druge i mijenja ga, ovisno o svojim interesima. To se posebno odnosi na studije antropologije, sociologije, filozofije, povijesti ili komparativne književnosti, koji u sebi imaju sadržaje koje su mnogi crkvenjaci, pa i sam veliki kancelar Bozanić, nerijetko javno osuđivali.

6. Kako će ovaj ugovor utjecatina šanse za zapošljavanje studenata FF-a?

Znamo da mogućnosti zapošljavanja društvenohumanističkih radnika, posebno nastavnika, nisu dobre, a ovaj bi ugovor to dodatno otežao, jer bi na tržištu imali vjeroučitelje i nastavnike drugih predmeta u istoj osobi. Vjeroučitelji se, za razliku od drugih nastavnika, ne zapošljavaju putem javnog natječaja, već ih imenuje lokalni biskup, a školska tijela na imenovanje nemaju pravo žalbe. Ako bi se ugovori ostvarili, biskup bi imenovao ne samo vjeroučitelje, već i profesore povijesti, hrvatskog jezika, sociologije, filozofije i drugih predmeta, a našim bi studentima ostajala burza rada i zakoniti natječaji za radna mjesta. Zamislite da ne želite da vam dijete upiše vjeronauk, a onda mu hrvatski jezik i povijest predaju profesori koje je postavio biskup!

Cijelu skriptu 78 možete pročitati ovdje.