Nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a 7. siječnja Andrej Plenković je rekao kako im ne ide u prilog to što „HDZ pobjeđuje u dijelovima Hrvatske koji su demografski u znatno lošijem stanju od onih u kojima pobjeđuje SDP“ – da bi odmah uslijedili komentari kako je time predsjednik HDZ-a zapravo priznao da krajevi pod vlašću HDZ ne prosperiraju, već se iz njih ljudi iseljavaju.

Premijer Plenković svoju je poruku pokušao popraviti u izjavi Večernjem listu koja je izvadak iz šireg intervjua koji će biti objavljen u subotu.

Kada smo gledali da je HDZ pobijedio u 12 županija, odnosno Kolinda Grabar Kitarović, da je Zoran Milanović dobio potporu u zapadnim županijama i Gradu Zagrebu, onda su kolege iz županijskih organizacija, posebice iz Slavonije, jednostavno konstatirali da je vrlo teško nadoknaditi brojeve kada je došlo do većeg izlaska u urbanim sredinama birača koji su skloniji lijevijoj opciji s biračima koji su glasali za kandidatkinju HDZ-a. Između ostalog su konstatirali da u mnogim od tih županija ima manje birača. To je bila jedna faktička činjenica. To nema nikakve veze s time tko je za to zaslužan.

Ova je Vlada ne samo pokrenula Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, investirala 12 milijardi kuna iz financijske omotnice EU, nego ulaže i u brojne projekte u svim resorima, pomaže jedinice lokalne i područne samouprave da ih oni i realiziraju. Prema tome, ako je netko stavio akcent na Slavoniju, onda je to ova vlada HDZ-a“.

Najveći broj glasova prednosti Kolinda Grabar Kitarović je dobila van slavonskih općina


Prema u četvrtak ispravljenim službenim podacima DIP-a Zoran Milanović osvojio je 1.034.170 glasova, a Kolinda Grabar-Kitarović 929.707. Kolinda Grabar Kitarović jest pobijedila u 12 županija, ali je taj podatak nebitan jer je u ovim izborima cijela Hrvatska jedna izborna jedinica pa osvajanje županija, vrlo neujednačenih po broju stanovnika, nije bilo odlučujuće. Iako je, na primjer, odnijela prevagu u Virovitičko-podravskoj županiji (19.545 glasova), u konačnom zbroju to nije bilo važno jer je na tom području dobila samo 2.116 glasova više od Zorana Milanovića (17.432 glasa).

Najviše joj je donijela Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je osvojila 121.975 glasova, naspram 87.503 glasa koji je osvojio Zoran Milanović te je tu ostvarila prednost od 34.479 glasa. Usput rečeno, po broju stanovnika Splitsko-dalmatinska je najveća županija, nakon Grada Zagreba.

Najznačajniju razliku u korist Kolinde Grabar Kitarović donijelo je zapravo inozemstvo u kojem je dosadašnja predsjednica osvojila 45.311 glasa naspram Milanovićevih 6.222, što čini prednost od 39.089 glasa. Od te brojke, 32.467 je dobila u BH, a 7.101 u Njemačkoj, međutim, u svojoj izjavi Plenković se nije dotakao inozemstva.

Razlog gubitka nije u većoj mobilizaciji SDP-ova biračkog tijela


Mada Plenković inzistira na velikoj mobilizaciji građana u tradicionalno SDP-ovim sredinama, treba zapravo ustvrditi kako je ukupni odaziv na drugi krug predsjedničkih izbora bio manji od odaziva na predsjedničke izbore 2014. godine. Ovog puta je ukupni odaziv bio 55 posto, dok je na izbore u kojima se biralo između Ive Josipovića i Kolinde Grabar Kitarović izašlo 59 posto birača.

Zagreb je Milanoviću dao prednost od 73.922 glasa. I na ovim i na prošlim izborima u Zagrebu je bila natprosječna izlaznost, baš kao i u Zagrebačkoj županiji, Krapinsko-zagorskoj županiji, Varaždinskoj županiji i Međimurskoj županiji te u županijama koje tradicionalno osvaja HDZ – Karlovačkoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj. Međutim, u svim nabrojanim županijama je izlaznost bila manja nego na predsjedničkim izborima 2014.

U odnosu na prošle izbore značajno su podbacile Splitsko-dalmatinska županija (u kojoj je izašlo 54,2 posto birača, dok je na prošlim izborima izašlo 60,51 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (u kojoj je izašlo 54,3 posto dok je u prošlim izborima izašlo 59,5 posto birača).

Na ovim je izborima prosječan broj nevažećih listića bio velikih 4,35 posto. Natprosječan broj poništenih zabilježen je u „lijevom“ Zagrebu (4,9 posto) i Zagrebačkoj županiji (4,8 posto), kao i u slavonskim županijama za koje se smatra da su ih križali „Škorini“ birači. Rekorder je Požeško-slavonska županija sa 6 posto nevažećih, Brodsko-posavska ima 5,3 posto, Vukovarsko srijemska 5,2 posto, Osječko-baranjska 4,9 posto, a potom slijedi Virovitičko-podravska s 4,8 posto.

S obzirom na manju izlaznost koja je svugdje prisutna, kao i na veći broj poništenih listića, odgovor na pitanje o porazu Kolinde Grabar Kitarović ipak ne leži u većoj mobilizaciji SDP-ovog tijela. Prije će biti da se na rezultate izbora ipak odrazilo veliko iseljavanje stanovništva.

Polovica svih iseljenih je iz pet siromašnih slavonskih županija


Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz prosinca prošle godine, samo tijekom 2018. broj stanovnika Hrvatske smanjio se za 36.688 osoba. Smanjenje ukupnog broja stanovnika ostvarile su sve županije, osim Grada Zagreba i Istarske županije, a najveći relativni pad stanovnika od 3 posto ostvaren je u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Prema procjenama DZS-a, Vukovarsko-srijemska županija je u razdoblju od 2014. do 2018. manja za više od 19.000 stanovnika, što je nezanemarivo s obzirom da je riječ o županiji u kojoj živi tek nešto više od 150.000 ljudi.

Samo prošle godine iz te je županije u inozemstvo iselio 3.001 stanovnik, a u rekordnoj 2017. njih 5.091. Ukupno je od 2011. iz te županije u inozemstvo odselilo 16.706 stanovnika, a iz inozemstva je došlo 3.471 osoba.

Ništa bolje nije ni u Osječko-baranjskoj županiji koja je po apsolutnim brojevima iseljenih odmah poslije Zagreba i Dalmacije. Od 2011. do 2018. iz te je županije u inozemstvo iselilo 18.420 ljudi, a doselilo se iz inozemstva 4.070. Rekordne 2017. iz Osječko-baranjske županije u inozemstvo je otišlo 5.094 ljudi.

Kad se zbroji svih pet slavonskih županija, zemlju je od 2011. do 2018. napustilo 58.679 ljudi, a doselilo ih se 23.330.

S time da treba naglasiti kako u službene podatke odlaze samo oni koji prije iseljavanja odjave boravište, što ne rade svi iseljenici.  Stručnjaci smatraju kako se spomenuti registrirani broj treba pomnožiti s 2,6 da bi se dobila realna procjena broja iseljenih građana, dok je za pretpostaviti da oni koji se u zemlju vraćaju ili dolaze u potrazi za poslom redovito prijavljuju boravište.

Po tim izračunima, iz 12 županija u kojima je na vlasti HDZ je od 2011. otišlo gotovo 300.000 ljudi, a polovica od tog broja odnosi se na slavonske županije.

Isplate za Projekt Slavonija idu vrlo sporo


Može li se zaostatak nadoknaditi Vladinim Projektom Slavonija, kako to tvrdi Plenković? Faktograf je već ranije pisao kako nije riječ o posebno osmišljenom cjelovitom programu za razvoj Slavonije, već su pod tu kapu stavljeni svi projekti koji imaju veze sa Slavonijom ili osnivači imaju središte u Slavoniji, uključujući one koji su osmišljeni i s čijom se provedbom krenulo još u vrijeme prethodnih vlada Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića.

Na pet slavonskih županija od ukupno odobrenih 10,7 milijardi eura za Hrvatsku u financijskoj omotnici 2016-2020 otpada 2,5 milijardi, odnosno oko 18,5 milijardi kuna.

Do prosinca prošle godine, kako je na 10. Sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem koja je u prosincu održana u Vukovaru izvijestio ministar Marko Pavić, ugovoreno je do sada 11,34 milijardi kuna. Glavnina sredstava ugovorena je u sklopu OP Konkurentnost i kohezija – 5,87 milijardi te u Programu ruralnog razvoja – 4,26 milijardi kuna. Stopa ugovaranja projekata s tog područja je, dakle, 60,5 posto, dok je na razini cijele države, prema podacima stranice Europske komisije koji prati povlačenje fondova, stopa ugovorenosti 82 posto.

Pavić je istom prilikom ustvrdio kako je do sada isplaćeno oko 4,5 milijarde kuna. Podsjetimo, riječ je o samom kraju financijske perspektive, a do korisnika je stigla tek četvrtina sredstava namijenjenih razvoju Slavonije.

faktograf