Reporteri bez granica (RSF) objavili su danas, na Svjetski dan slobode medija, indekse o slobodi medija u državama diljem svijeta. Hrvatska se u izvješću za 2024. godinu našla na 48. mjestu u konkurenciji 180 država i srozala se za šest pozicija u odnosu na lani, kada je bila pozicionirana na 42. mjestu. Također, Hrvatskoj se u generalnoj ocjeni stanja u medijima našla u kategoriji ‘Problematično’.
Hrvatska se tako pozicionirala među najlošije zemlje po pitanju slobode medija u Europskoj uniji. Od Hrvatske su lošije tek Rumunjska, Bugarska, Malta, Cipar, Grčka i Mađarska.
U izvješću za Hrvatsku analitičari ove nevladine organizacije kažu kako vlast, između ostalog, ne uspijeva zaštititi medije od SLAPP tužbi i pošasti organiziranog kriminala. Također, dodaju i kako sama vlada predstavlja prijetnju slobodi medija.
Raditi kao novinar može biti opasno
“S manje od četiri milijuna stanovnika, Hrvatska ima skroman, ali raznolik medijski sektor”, pišu Reporteri bez granica opisujući stanje u hrvatskim medijima. Dodaju i kako postoji nekoliko nacionalnih novina koje se svakodnevno tiskaju, no njihovo je vlasništvo koncentrirano. “Tri medijske kuće Styria, Hanza Media i Media Solutions kontroliraju tržište”, stoji u izvješću.
“Dvije velike privatne televizijske mreže, Nova TV i RTL, pružaju nacionalnu pokrivenost, natječući se s državnim HTV-om, dok je većina radijskih postaja prisutna samo na lokalnoj razini”, nastavljaju opisivati stanje na tržištu.
Upozoravaju nadalje kako raditi kao novinar u Hrvatskoj može biti opasno. “Novinari koji istražuju korupciju, organizirani kriminal ili ratne zločine, osobito na lokalnoj razini, često su žrtve kampanja uznemiravanja. Fizički napadi, prijetnje i cyber-nasilje predstavljaju velike probleme na koje vlasti slabo reagiraju. Uplitanje države u upravljanje javnom televizijom HTV nastavlja se”, objašnjavaju Reporteri bez granica.
Partnerstva Vlade i medija
Budući da su klevete i ‘ponižavajuće’ izjave u Hrvatskoj kažnjive, SLAPP tužbe redovito koriste političari i moćni poduzetnici kako bi obeshrabrili pitanja novinara o njihovim aktivnostima. “U tijeku je gotovo 1000 sudskih postupaka protiv novinara i medija. Početkom 2024. vlada je predložila prijedlog zakona koji, prema novinarima, riskira ušutkavanje njihovih izvora kriminaliziranjem otkrivanja informacija o istrazi koja je u tijeku”, pišu Reporteri bez granica o Lex AP-u koji je u međuvremenu i izglasan u Saboru.
“Pandemija Covida-19 produbila je financijsku krizu koja je već ranije zahvatila hrvatske medije, što je dovelo do daljnjeg smanjenja redakcijskih plaća. Od 2016. neprofitne organizacije su odlukom Vlade izgubile dio novca. U pokušaju da se nose s financijskim problemima, velike novine sve više pristaju na partnerstvo s vladom u održavanju događaja, što dovodi u pitanje njihovu neovisnost”, dodaje se u izvješću.
Kažu i kako su ratni zločini koje su počinile hrvatske snage tijekom Domovinskog rata još uvijek tabu tema u javnosti. “Novinari koji se bave ovom temom mogu biti meta uznemiravanja. Nacionalistički pokreti i oni bliski Katoličkoj crkvi često stoje iza ovih napada. Novinari koji istražuju korupciju, posebice na lokalnoj razini, trpe napade organiziranih kriminalnih skupina”, objašnjavaju Reporteri bez granica.
Najbolja situacija u Norveškoj
RSF izdvaja Argentinu pod novim predsjednikom Javierom Mileijem koja je pala za 26 pozicija, na 66. mjesto, te piše o „spektakularnoj mimikriji ruskih represivnih metoda” diljem istočne Europe i središnje Azije, pa i u Srbiji gdje „provladini mediji prenose rusku propagandu, a vlasti prijete ruskim novinarima u egzilu”.
Indeks medijskih sloboda i dalje predvodi Norveška, slijede je Danska i Švedska, a najgora situacija je u Eritreji koja je preuzela dno liste od Sjeverne Koreje. Među najgorih deset su i Kina, Iran i Sirija, piše agencija France Presse.
I Bosna i Hercegovina jako je pala na ovogodišnjoj listi pa je sada 81., Srbija je još i gora na 98. mjestu, ali su zato Sjeverna Makedonija i Crna Gora bolje plasirane od Hrvatske.
