Novi potpredsjednik i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u Vladi Republike Hrvatske, Branko Bačić, uvijek ostavlja dojam da bi učinio baš sve za predsjednika svoje stranke, bez obzira tko je to. Dojučerašnji predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice i jedan od najlojalnijih članova stranke kada su posrijedi njezini predsjednici - od Ive Sanadera, u čijem je mandatu Bačić prvi put postao saborskim zastupnikom, do Andreja Plenkovića, u čiju vladu ulazi - ima jedinstven zadatak. To je učiniti 'nestvarno sporu' obnovu u potresu stradalih krajeva središnje Hrvatske ako ne 'nestvarno brzom', onda barem ubrzanom kako se ne bi nastavio jedan od najvećih fijaska javnih politika u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja 1991. Bačić je već bio ministar, i to u vladi premijerke Jadranke Kosor u resoru zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od listopada 2010. do prosinca 2011. Ovaj diplomirani inženjer geodezije prethodno je bio državni tajnik za more u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka dok je premijer bio Sanader, a resorni ministar Božidar Kalmeta. Premda položaj državnog tajnika za more može zazvučati kao iz popularnih bajki o Harryju Potteru i tamošnjeg Ministarstva magije, hrvatska stvarnost počesto i sama graniči s fantastikom.
Naprimjer, podvožnjak autoceste A1, planiran kao prvi objekt buduće spojne ceste Ravča-Drvenik. Prema objavi Ministarstva u kojem je Bačić svojedobno bio harrypotterovski državni tajnik za more, i očito političku magiju, riječ je o objektu buduće državne ceste koja će spojiti autocestu A1 s Jadranskom magistralom i trajektnom lukom Drvenik. Prigodom otvaranja radova na ovom važnom infrastrukturnom projektu, državni tajnik istaknuo je da će njegova izgradnja otvoriti nove mogućnosti Vrgorcu, prvenstveno u otvaranju gospodarskih zona i razvoju seoskog gospodarstva, opisavši područje od Ravče do Dubrovnika najvećim gradilištem u Hrvatskoj, ne samo zbog Pelješkog mosta, nego i zbog nove autoceste Dubrovnik-Doli. Ovu je optimističnu ocjenu Bačić dao još 2009. I dok su Pelješki most izgradili kineski građevinari novcem Europske unije, opisani se podvožnjak nije pomaknuo dalje od svoga svečanog otvaranja radova, a autocesta Dubrovnik-Doli podjednako ne postoji.
Nema veze. Sve će to Bačić nadoknaditi kao povratnik u Vladu. Za godinu-dvije 'nestvarno spora' obnova Zagreba i okolice te Siska, Petrinje, Gline i cijele Banovine bit će samo loša prošlost, a taj će dio zemlje svom stanovništvu otvoriti nove razvojne i gospodarske mogućnosti kao najveće gradilište u zemlji. Uspije li ministar Bačić umjesto šest-sedam kuća obnoviti njih na tisuće, koliko ih je oštećeno, uistinu će zaslužiti da ga prozovu 'ministrom magije'. To nije uspjelo ni njegovu prethodniku Ivanu Paladini, čija su ostavština tih nekoliko u cijelosti obnovljenih stambenih objekata, ni prethodnom resornom ministru Darku Horvatu, uhićenom u veljači 2022. Ne dogode li se nova iznenađenja, Plenković i HDZ na sljedeće parlamentarne izbore izaći će upravo s Bačićem kao ministrom koji će voditi centralizirani proces obnove i tako u potpunosti vezati uspjeh ili neuspjeh obnove uz premijera, stranku i sebe.
>>> Što sve posjeduju i koliko na račun primaju novi ministri u Vladi
Sredstva Europskog fonda solidarnosti, čije je krajnje neznalačko korištenje već produljeno kao presedan, na raspolaganju su do kraja lipnja ove godine. Trebat će imati stvarno čarobnjačke sposobnosti da se ovaj put iskoristi europski novac za obnovu, kao i da se ona koliko-toliko ubrza. Premijer Plenković istaknuo je da je obnova ove godine prioritet. Samo nije jasno zašto nije bila od prvog dana potresa u Zagrebu i na Banovini. Iako se Vlada paralelno morala baviti kriznim upravljanjem kada je riječ o posljedicama pandemije koronavirusne bolesti te u posljednje vrijeme zahuktalom inflacijom, obnova u potresu stradalih područja te zbrinjavanje ljudi od samog su početka testirali ne samo humanost, nego i sposobnost središnjih vlasti, od strategije Vlade preko održivih zakonskih rješenja do operacionalizacije obnove na terenu. Sve je to izostalo i zato je Hrvatska i u siječnju 2023. usred 'nestvarno spore' obnove i izbora još jednog ministra. On je ovaj put, doduše, jedan od najbližih Plenkovićevih suradnika, njegov svojevrsni 'avatar' kada je u pitanju provedba politika Vlade i stranačke discipline u parlamentu. U tom je smislu Bačić uspješno održavao stabilnost tanke, ali čvrste parlamentarne većine u Hrvatskom saboru, solidno se suprotstavljajući šarolikoj i neuvjerljivoj oporbi koja doslovce nema ni plan djelovanja ni prepoznatljivog lidera. No to više govori o slabosti oporbe nego o snazi samog Bačića. Njegov prelazak u Vladu mogao bi makar nakratko razotkriti koliko je HDZ i u Saboru kadrovski potkapacitiran te ovisan o Vladi.
Aktualna minirekonstrukcija Vlade pokazala je tako da Plenković uz sebe želi imati najpouzdanije ljude kojima je pouzdanost, a ne stručnost, ključan politički atribut. Nestranački kadar Paladina otpočetka je zamišljen kao rješenje 'ako prođe, prođe'. Nije prošao i vrijeme je za lojalnoga stranačkog čovjeka, što je Bačić bio i ostat će do završetka političke karijere koja mu je sada na vrhuncu. Takvo što očito nije bila Nataša Tramišak, čije je napuštanje Vlade dosad najbizarnije otkako se u Hrvatskoj formiraju vlade temeljem demokratskih višestranačkih izbora. U javnosti uglavnom nevidljiva ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, čiji je jedini politički kapital podrška potpredsjednika HDZ-a i osječko-baranjskog župana Ivana Anušića, otišla je jer premijer nema povjerenja u nju. Očito nikad nije ni imao. Ni riječi o rezultatima njezina rada. Mada će se ti rezultati te okolnosti nabave spornih softvera i njihovih kodova koji su doveli do uhićenja bivše ministrice i premijerove pouzdanice Gabrijele Žalac i dalje analizirati, Tramišak je, paradoksalno, najveći dojam ostavila kao smijenjena, a ne aktivna ministrica. Revoltirana premijerovom odlukom, nije ostavila ni mjesta sumnjama da se ne slaže s njim te da će joj kao saborskoj zastupnici primat biti interesi Hrvatske. HDZ pritom uopće nije spomenula.
Premijerovo šturo objašnjenje te ministričina reakcija otvaraju nova pitanja. Primjerice, koji su to uopće kriteriji da se bi se nekoga predložilo i – održalo na tako važnoj javnopolitičkoj dužnosti kao što je ona ministarska. Iako nema kvalitetne suradnje bez povjerenja, čime je konkretno Tramišak izgubila premijerovo povjerenje? Jesu li joj rezultati rada u Ministarstvu bili nedovoljno dobri? Je li se na bilo koji način ogriješila o pravila ili odnos s kolegama? Je li ukazala ili prokazala nešto? Javnost uvijek ima pravo znati o razlozima dolaska ili odlaska političara s dužnosti koji odlučuju o njezinu svakodnevnom životu. Drugo je pitanje hoće li se ponoviti povijest sukoba nacionalnog i slavonskog HDZ-a, kao što se to već događalo u 1990-ima i 2000-ima. Posljednji je put ovaj sukob eskalirao izlaskom Branimira Glavaša iz HDZ-a kada je Vladu i stranku vodio Sanader. Je li Anušić novi Glavaš ili će osječko-baranjski župan pričekati razvoj situacije te unutar stranke, a ne izvan nje, raditi na svojoj budućoj promociji i promociji svojih najbližih ljudi kao što je Tramišak? Plenković će kad-tad svoju političku karijeru nastaviti izvan Vlade Republike Hrvatske, pri čemu su njegove europske ambicije jasne od stupanja na dužnost hrvatskog premijera. Međutim u institucije Europske unije nakon 2024. vodi ga samo nova pobjeda na domaćim parlamentarnim izborima.
Trenutačno premijer istodobno ojačava svoj položaj u hrvatskoj politici i matičnoj stranci te širi krug svojih suparnika i u nacionalnoj politici i u HDZ-u. Ti suparnici možda nisu ni mnogobrojni ni odveć utjecajni, ali će do novih izbora za Hrvatski sabor biti sve glasniji i uporniji. Ipak, pravi će problem za premijera biti nastavi li se u Hrvatskoj trend 'nestvarno spore' obnove, pada životnog standarda zbog inflacije i gospodarskog posustajanja te jednostavno zbog zasićenosti jednom te istom politikom posljednjih osam godina. Da bi se sve to pretvorilo u vidljive rezultate nabolje, doista će trebati imati moći kao u slučaju Harryja Pottera. Plenković na raspolaganju ima novog potpredsjednika Vlade koji će obilježiti zadnju trećinu njezina mandata. To je Branko Bačić.
