Beroš se vraća, Zadravec šefuje, liječnici bježe. Plenković kao da izaziva vlastitu propast
Iritirati građane uvijek je sjajan politički izbor. Ako želite brzo i efikasno sletjeti s vlasti. Iritirati građane na pitanju zdravstva je, pak, posebna kategorija političke ludosti.
Iritirati građane uvijek je sjajan politički izbor. Ako želite brzo i efikasno sletjeti s vlasti. Iritirati građane na pitanju zdravstva je, pak, posebna kategorija političke ludosti. Razlog je logičan – svi prije ili kasnije dolaze u kontakt sa zdravstvom, a zdravlje i život voljenih osoba često ovise i o tome koliko je ta javna djelatnost dobro organizirana.
Činjenica da je zdravstvo u Hrvatskoj sve češće i sveobuhvatnije tek prečica za dobar privatni zdravstveni biznis, svakako je dovoljno velik politički problem za aktualnu vlast. Ali, kako se ni one prethodne nisu baš iskazale nekim kopernikanskim napretkom, zasad nije i koban. Međutim, cijela serija teško objašnjivih poteza u zdravstvu u posljednje dvije-tri godine ima kapacitet da ozbiljno iziritira čak i inertnu hrvatsku biračku masu.
Počelo je s Berošem
Događanja su toliko teško shvatljiva, čak rubno bizarna, da je nekome tko ne živi u Hrvatskoj nužno nekoliko puta naglasiti da se ne radi o karikiranju, već da se sve to stvarno dogodilo. I da se događa i dalje.
Počelo je, jasno, s Vilijem Berošem. Ministrom koji je preživio i javnozdravstveni kolaps u pandemiji (smrtnost na samom svjetskom vrhu) i propast obećanja o reformi i smanjenju dugova sustava. U 2023. godini je, dok je on još bio jedna od najčvršćih karika u Vladi, država odlučila preuzeti sve županijske bolnice, pravdajući to uštedama i boljom organizacijom.
Lom u Čakovcu
O čemu se, zapravo, radilo, pokazalo se vrlo brzo. Najbolji primjer je Opća bolnica u Čakovcu, koju je brzo preuzeo partijski kadar Nikola Hren, čovjek koji je bio (neuspješni) HDZ-ov kandidat za zamjenika župana na lokalnim izborima i koji se u životu bavio – odvjetništvom. I radom u Zavodu za zapošljavanje.
Kad je Hren, pak, krenuo kadrovirati po bolnici, nastala je prava pobuna, s uličnim prosvjedima. Epilog? Desetero kirurga je napustilo čakovečku bolnicu, koja do danas za njih nije uspjela pronaći adekvatne zamjene.
Sramota Ustavnog suda
Bijesni zbog državnog preuzimanja bolnica u čiji su rad uložili desetke milijuna eura, skupštine Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te Grada Zagreba obratile su se Ustavnom sudu sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti tog poteza.
Djelovalo je da će se stvar razriješiti brzo – Ustavni zakon o Ustavnom sudu jasno propisuje (članak 36.) da zahtjevi za ocjenu ustavnosti koji dolaze iz predstavničkih tijela lokalne samouprave, a koji se tiču njihova djelokruga, trebaju biti riješeni najkasnije u roku od 30 dana. Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi (članak 20.), pak, nabrajajući poslove iz samoupravnog djelokruga županija jasno navodi i – zdravstvo.
Prošlo je, međutim, nešto više od tisuću dana, što znači da je ovaj ustavni rok prekoračen za više od 30 puta. Prije petstotinjak dana s Ustavnog suda je, pak, Telegramu odgovoreno da se “na predmetu intenzivno radi”, te da sudska praksa ukazuje na to da rok od 30 dana u ovom slučaju ne vrijedi. Obećali su da će to objasniti u konačnom rješenju. Koje, unatoč “intenzivnom radu”, još nije doneseno.
Pad i povratak Vilija Beroša
U međuvremenu je spektakularno “odletio” i Vili Beroš. Istražitelji su, naime, otkrili da je u suradnji s likovima poznatim s crnih kronika organizirao prodaju preskupih uređaja bolnicama, za sitnu naknadu u peteroznamenkastoj količini eura. Čovjek je, ukratko, kako stoji u optužnici, doslovno potkradao sustav za koji je bio zadužen i koji se ionako guši u dugovima. Čeka se početak suđenja, a suoptuženici su već priznali krivnju.
No, za Beroševu karijeru je sve to skupa bila tek minorna smetnja. Nije prošlo ni godinu dana od spektakularnog uhićenja kojim je DORH, zapravo, oteo cijeli predmet europskim istražiteljima, a bivši ministar je već dobio novi-stari posao na neurologiji u KBC-u Sestre milosrdnice. Bolnici koja je jedna od oštećenih u procesu u kojem Beroš čeka suđenje.
Zadravec unutra, radiolozi van
Naposljetku, tu je i Dijana Zadravec. Doslovno tu, u KBC-u Sestre milosrdnice, gdje je prije pet godina, pod optužbama za mobing, smijenjena s mjesta pročelnice Kliničkog zavoda za dijagnostičku radiologiju. Zadravec nije samo liječnica, bila je i kandidatkinja HDZ-a na parlamentarnim izborima 2016. godine.
Sad je ponovno imenovana na čelo odjela, unatoč upozorenjima liječnika koji ondje rade. Do ovog trenutka je čak deset radiologa dalo otkaz. Čak i ako je Zadravec vrhunski sposobna pročelnica, kako je ikome palo na pamet da bi mogla efikasno organizirati posao s tolikom količinom otpora u odjelu koji treba voditi? I to u situaciji u kojoj na tržištu nema zamjene za ljude koji zbog nje odlaze?
Otuđenje odlazeće vlasti
Politički, nema nikakve sumnje da HDZ zbog kadroviranja u KBC Sestre milosrdnice trpi značajnu štetu. Čelništvo bolnice, podsjetimo, bira Upravno vijeće, u kojem većinu članova imenuje Vlada, pa je politička linija jasna.
Pravo pitanje je zbog čega HDZ na osjetljivom pitanju zdravstva povlači poteze koji toliko iritiraju građane? Jedan mogući odgovor je da su procijenili da će, bez obzira na sve, i dalje podrška na biralištima biti tolika da im se ni Beroš, ni Zadravec, ni raspad javnog zdravstva neće obiti o glavu.
Drugo je da se, zapravo, radi o uobičajenoj situaciji. Uvjerenje kako im ništa ne može naštetiti često je posljednji znak otuđenja od stvarnosti – jedne odlazeće vlasti.
