Povijest Noći vještica i Dana Svih Svetih

Naime, stari Kelti koji su živjeli prije 2500 godina na području Škotske, Irske i Engleske služili su se gregorijanskim kalendarom, po kojem 1.studeni označavao početak nove godine. Slavili su ga tako da su uoči noći 31. listopada, kada umire stara, a počinje nova godina, i kada su duše mrtvih posljednji put dolazile na ovaj svijet prije odlaska u kraljevstvo mrtvih, stavljali na prozore izdubljenu repu s upaljenom svijećom, kako bi im pokazale put kući.

Dan Svih Svetih

Po keltskoj tradiciji, vrijeme noći punog mjeseca predstavljala je prolaz za duše mrtvih, koje su prije odlaska u kraljevstvo mrtvih posljednji put dolazile na ovaj svijet. Tako su stari Kelti, uplašeni tom mogućnošću, prekrivali tijelo i lice zastrašujućim kostimima i maskama te stvarali veliku buku kako bi ih otjerali..

Tradicija slavljena noći uoči dana mrtvih nastavlja svoju tradiciju i kada su Rimljani u 1.stoljeću osvojili velik dio Britanije. Prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća - boga Sunca, a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, do proljeća, kada biljke i životinje snivaju zimski san. Tako ta noć predstavlja umiranje stare i započinjanje nove godine, popraćena i prolaskom mrtvih. Stoga su ljudi na prozore svojih kuća ostavljali izdubljenu repu s upaljenom svijećom kako bi se grješne duše uplašile i otišle, a dobre duše pronašle put kući.

Kršćanska tradicija početkom 9.stoljeća proglašava ovaj dan poganskim, jer predstavlja nešto što dolazi od vraga, ali je zadržala tradiciju slavljenja dana mrtvih, te je proglasila taj dan katoličkim blagdanom kao Dan svih svetih.

Bundeva

Kelti su bili stočari i svoju stoku su krajem ljeta vraćali sa udaljenih pašnjaka. Pripremali su se za zimu i slavili praznik kraja ljeta (Oiche Shamhna). Slavlje je počinjalo 31. listopada. Oblačili su se u šarene nošnje, stavljali na sebe razne ukrase, većinom narančaste i crne boje. Te su boje simbolizirale žito i zimu, odnosno smrt.

Tradiciju paljenja svijeća u izdubljene repe, su doseljenici iz Irske vremenom izmijenili paljenjem svijeća u bundevama, vjerojatno iz praktičnih razloga, ali i zbog stare legende o lokalnoj pijanici Jacku O'Lanternu koji je bio poznat po svojoj škrtosti, ali i lukavosti, jer je vraga uspio čak dva puta prevariti. Postoje razne verzije te priče, a jedna je da prevario vraga tako da mu je postavio izdubljenu bundevu u obliku svog lica. Kad je Jack umro, nije mogao ući u raj, ali ga niti vrag nije htio primiti u pakao. Stoga je Jack bio osuđen lutati između svijeta živih i mrtvih, a put mu je pokazivala jedino bundeva koju je imao kod sebe, u kojoj se nalazio komad žeravice.

Bundeva danas - simbol jeseni i zime

Bilo bi šteta, ovdje ne spomenuti i svekoliki značaj i korištenje bundeve u današnje vrijeme.

Stari američki narodi su je uzgajali navodno još prije 10 000 godina. Vjeruje se da su se poznavala ljekovita i hranjiva svojstva sjemenki, a zbog same veličine i ljekovitosti ploda mogla je prehraniti obitelji skoro preko cijele godine. Naime plodovi bundeve znaju često biti teški i više od 10kg.

Neka indijanska plemena su je toliko štovali da su je prinosili kao hranu mrtvima ili su je zakapali s pokojnicima. Doseljenici su počeli prihvaćati bundevu kao tradicionalno jelo i uklopili je u svoje običaje.

Bundeva je izuzetno hranjiva namirnica, ali male energetske vrijednosti. Sadrži veliki postotak nama korisnih minerala kao što su kalij, magnezij, fosfor, kalcij, željezo, mangan, zatim vitamine A, B, C i E. Kako sadrži čak 90% vode, lako je probavljiva i zbog svog vlaknastog sastava.

Ljekovitost ploda je velika. Vrlo je dobra za sve one koji imaju probleme sa probavom jer potiče probavu, te smiruje upale probavnog trakta, potiče bolji rad jetre i žuči, sadrži enzime koji razgrađuju kolesterol i masnoću u krvi, pospješuje izlučivanje mokraće, pomaže kod upala mokraćnog sustava te sprjećava nastanak kamenca.

Može se jesti sirova, kuhana, pečena, pržena... S obzirom na ukupnu masu ploda, sjemenki ima mnogo, čak do 10%. One sadrže neusporedivo veću energetsku i hranjivu vrijednost od mesnatog jestivog dijela bundeve. Sjemenke bundeve sadrži 30% bjelančevina, 25-38% masnog ulja, oko 5% smole, eterično ulje, šećer, pektin te neke enzime kao što su kukurbitin, fitosterini i tokoferol.

Poznato ulje od buče se dobiva od sjemenki hladnim prešanjem, te je ustvari ekstrakt sjemenki sa svim njenim ljekovitim svojstvima. Ulje je također lako probavljivo, puno nezasićenih masnih kiselina koje sadrže sve naše stanice tijela te potiče regeneraciju i obnovu stanica, jačanje imunološkog i živčanog sustava, sprječava nastanak i razvoj arteroskleroze, otapa krvne ugruške i naslage i tako štiti od srčanog i moždanog udara. Pomaže kod bolesti mokraćnog i probavnog sustava, odlično je za spolne žlijezde jer sadrže biljne hormone koji pomažu ženama kod klimakterija te pomaže kod svih problema sa prostatom kod muškaraca.

Izvor: metroportal