Ruski vjesnik nastavlja objavljivati prikaz materijala ruskih medija o situaciji u Ukrajini.
Komentirajući posjetu ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka Sjedinjenim Američkim Državama i njegov nastup ispred Kongresa, Kommersant piše da je osnovni cilj putovanja ukrajinskog predsjednika bilo povećanje količine pomoći SAD-a Ukrajini, prije svega vojne. Prema mišljenju Kijeva, ta podrška koju Washington pruža (60 milijuna dolara za vojsku) nije dovoljna. Prema informacijama novina, tijekom pregovora s Amerikancima ukrajinski diplomati pozivali su se na primjer Gruzije koja je nakon rata 2008. godine od SAD-a dobila više od milijardu dolara za obnovu ekonomije. U Washingtonu čuju se s vremena na vrijeme izjave o potrebi jačanja ukrajinske vojske. Kommersant navodi riječi Carla Levina, šefa komiteta za poslove Oružanih snaga Senata SAD-a: ''Odbijanje ruske agresije bit će nemoguće, ako Kijevu ne pružimo ratne zalihe, protutenkovske sisteme i rakete''. Ipak službena pozicija Bijele kuće je i dalje ista – glavni instrument Moskve ostaju ekonomske sankcije. Glavni cilj pregovora Porošenka s predstavnicima SAD-a je da Zapad podrži Ukrajinu, no zasad se ne govori o kvalitativnim promjenama na razini financijske i vojne pomoći, smatra Kommersant.
http://kommersant.ru/doc/2569914
Moskovskij komsomolec izvještava da se Petro Porošenko nije mogao dogovoriti sa svojim američkim kolegom Barackom Obamom o isporukama teškog oružja u Ukrajini i davanju Ukrajini statusa glavnog saveznika SAD-a izvan bloka NATO-a. Sam ukrajinski predsjednik ovako je komentirao odbijanje: ''Obama je rekao 'Ne', budući da već imamo specijalni status. Razina uzajamnog djelovanja SAD-a i Ukrajine po pitanju sigurnosti i obrane je puno viša nego što to zahtijeva status glavnog saveznika izvan NATO-a''. Ipak Moskovskij komsomolec smatra da je optimistični ton Porošenka samo pokušaj da ''zasladi pilulu''. Ujedno, novine izvještavaju da je sam Porošenko, prema njegovim riječima, ostao zadovoljan rezultatima posjete u SAD-u, ''bez obzira na to što svim njegovima planovima nije bilo suđeno da se ostvare''.
http://www.mk.ru/politics/2014/09/19/vashington-otkazal-ukraine-v-statuse-soyuznika-vne-nato-i-postavkakh-tyazhelykh-vooruzheniy.html
Istovremeno u Ukrajini i dalje traju rasprave o zakonu o posebnom statusu Luganske i Donecke oblasti (koje kontroliraju pobunjenici) koji je donesen u utorak. Nezavisimaja gazeta piše da političari lojalni Porošenku govore o tome da je taj zakon potreban i ni u kojem slučaju ne pravi ustupak separatistima. Tako je Igor Griniv, savjetnik ukrajinskog predsjednika, izjavio: ''Decentralizacija neće prolaziti u granicama čitave regije, već u granicama samo zasebnih organa lokalne vlasti'', te je istaknuo da je maksimalni rok djelovanja ''posebnog statusa'' tri godine.
Porošenko obećava veću autonomiju Donbassu
Porošenko je razmotrio s Putinom osiguranje režima prekida vatre. Mišljenja stručnjaka razilaze se po pitanju učinkovitosti sporazuma u Minsku.
Radikalnije raspoloženi zastupnici nisu zadovoljni tim zakonom te činjenicom da, u skladu s njegovom formulacijom, Vrhovna Rada neće određivati koji će teritoriji dobiti ''poseban status'', već predstavnici koji su zapravo pod paskom predsjednika Službe sigurnosti Ukrajine. Grupa zastupnika čak je unijela svoj prijedlog zakona o ukidanju djelovanja predsjedničkih zakona. Nezavisimaja gazeta navodi mišljenje kijevskog politologa Vitalija Bale, koji je uvjeren da je sadašnja situacija samo privremeni kompromis te da je Porošenko potpisao Minske sporazume ''da ne bi upropasio parlamentarne izbore''. Drugim riječima, smatra da je problem Donecka i Luganska još daleko od pravog rješenja.
http://www.ng.ru/cis/2014-09-19/1_ukraina.html
U četvrtak je Porošenko potpisao odluku o imenovanju Gennadija Moskalja, zastupnika stranke Batkivščina, šefom Luganske oblasne administracije. Moskalj je već izjavio da namjerava brzo odletjeti u Lugansk, kako bi upravljao tom oblasti. Gazeta.ru pojašnjava da novopečeni gubernator može zapravo upravljati samo onim dijelom Luganske oblasti koji ne kontrolira samoproglašena Luganska Narodna Republika, te da se njegova rezidencija neće nalaziti u samom Lugansku (isto pod kontrolom pobunjenika), već Severodonecku koji se nalazi na udaljenost od 100 km. Oleg Bondarenko, direktor Rusko-ukrajinskog informacijskog centra, smatra da je ''Moskalj radikal iz stranke rata'', a njegovo imenovanje je pokušaj Kijeva da pokaže kako se regija nalazi pod kontrolom, što je zapravo daleko od istine.
rbth
Komentirajući posjetu ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka Sjedinjenim Američkim Državama i njegov nastup ispred Kongresa, Kommersant piše da je osnovni cilj putovanja ukrajinskog predsjednika bilo povećanje količine pomoći SAD-a Ukrajini, prije svega vojne. Prema mišljenju Kijeva, ta podrška koju Washington pruža (60 milijuna dolara za vojsku) nije dovoljna. Prema informacijama novina, tijekom pregovora s Amerikancima ukrajinski diplomati pozivali su se na primjer Gruzije koja je nakon rata 2008. godine od SAD-a dobila više od milijardu dolara za obnovu ekonomije. U Washingtonu čuju se s vremena na vrijeme izjave o potrebi jačanja ukrajinske vojske. Kommersant navodi riječi Carla Levina, šefa komiteta za poslove Oružanih snaga Senata SAD-a: ''Odbijanje ruske agresije bit će nemoguće, ako Kijevu ne pružimo ratne zalihe, protutenkovske sisteme i rakete''. Ipak službena pozicija Bijele kuće je i dalje ista – glavni instrument Moskve ostaju ekonomske sankcije. Glavni cilj pregovora Porošenka s predstavnicima SAD-a je da Zapad podrži Ukrajinu, no zasad se ne govori o kvalitativnim promjenama na razini financijske i vojne pomoći, smatra Kommersant.
http://kommersant.ru/doc/2569914
Moskovskij komsomolec izvještava da se Petro Porošenko nije mogao dogovoriti sa svojim američkim kolegom Barackom Obamom o isporukama teškog oružja u Ukrajini i davanju Ukrajini statusa glavnog saveznika SAD-a izvan bloka NATO-a. Sam ukrajinski predsjednik ovako je komentirao odbijanje: ''Obama je rekao 'Ne', budući da već imamo specijalni status. Razina uzajamnog djelovanja SAD-a i Ukrajine po pitanju sigurnosti i obrane je puno viša nego što to zahtijeva status glavnog saveznika izvan NATO-a''. Ipak Moskovskij komsomolec smatra da je optimistični ton Porošenka samo pokušaj da ''zasladi pilulu''. Ujedno, novine izvještavaju da je sam Porošenko, prema njegovim riječima, ostao zadovoljan rezultatima posjete u SAD-u, ''bez obzira na to što svim njegovima planovima nije bilo suđeno da se ostvare''.
http://www.mk.ru/politics/2014/09/19/vashington-otkazal-ukraine-v-statuse-soyuznika-vne-nato-i-postavkakh-tyazhelykh-vooruzheniy.html
Istovremeno u Ukrajini i dalje traju rasprave o zakonu o posebnom statusu Luganske i Donecke oblasti (koje kontroliraju pobunjenici) koji je donesen u utorak. Nezavisimaja gazeta piše da političari lojalni Porošenku govore o tome da je taj zakon potreban i ni u kojem slučaju ne pravi ustupak separatistima. Tako je Igor Griniv, savjetnik ukrajinskog predsjednika, izjavio: ''Decentralizacija neće prolaziti u granicama čitave regije, već u granicama samo zasebnih organa lokalne vlasti'', te je istaknuo da je maksimalni rok djelovanja ''posebnog statusa'' tri godine.
Porošenko obećava veću autonomiju Donbassu
Porošenko je razmotrio s Putinom osiguranje režima prekida vatre. Mišljenja stručnjaka razilaze se po pitanju učinkovitosti sporazuma u Minsku.
Radikalnije raspoloženi zastupnici nisu zadovoljni tim zakonom te činjenicom da, u skladu s njegovom formulacijom, Vrhovna Rada neće određivati koji će teritoriji dobiti ''poseban status'', već predstavnici koji su zapravo pod paskom predsjednika Službe sigurnosti Ukrajine. Grupa zastupnika čak je unijela svoj prijedlog zakona o ukidanju djelovanja predsjedničkih zakona. Nezavisimaja gazeta navodi mišljenje kijevskog politologa Vitalija Bale, koji je uvjeren da je sadašnja situacija samo privremeni kompromis te da je Porošenko potpisao Minske sporazume ''da ne bi upropasio parlamentarne izbore''. Drugim riječima, smatra da je problem Donecka i Luganska još daleko od pravog rješenja.
http://www.ng.ru/cis/2014-09-19/1_ukraina.html
U četvrtak je Porošenko potpisao odluku o imenovanju Gennadija Moskalja, zastupnika stranke Batkivščina, šefom Luganske oblasne administracije. Moskalj je već izjavio da namjerava brzo odletjeti u Lugansk, kako bi upravljao tom oblasti. Gazeta.ru pojašnjava da novopečeni gubernator može zapravo upravljati samo onim dijelom Luganske oblasti koji ne kontrolira samoproglašena Luganska Narodna Republika, te da se njegova rezidencija neće nalaziti u samom Lugansku (isto pod kontrolom pobunjenika), već Severodonecku koji se nalazi na udaljenost od 100 km. Oleg Bondarenko, direktor Rusko-ukrajinskog informacijskog centra, smatra da je ''Moskalj radikal iz stranke rata'', a njegovo imenovanje je pokušaj Kijeva da pokaže kako se regija nalazi pod kontrolom, što je zapravo daleko od istine.
rbth
