Prilikom predstojećeg posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana Rusiji, koji će se s Vladimirom Putinom sastati 9. kolovoza, sigurno će biti riječi o reaktivaciji projekta plinovoda Turski tok, što su ranije potvrdili dužnosnici iz Ankare i ruske kompanije Gazprom.
Ranije je izračunato da bi gubici Ukrajine zbog plinovoda "Turski tok" ispod Crnog mora godišnje mogli iznositi od 300 do 450 milijuna dolara. Naime, toliko novca danas Kijev dobiva od "Gazproma" za tranzit plina samo u Tursku. U posljednjih nekoliko godina je Rusija preko Ukrajine isporučivala 10-15 milijardi kubnih metara plina. Ako "Turski tok" bude izgrađen u punom kapacitetu, gubitak Kijeva će se udvostručiti. Ali to je samo dio problema s kojim se suočavaju ukrajinske vlasti, jer plinovod kroz Crno more još uvijek nije izgrađen.
U posljednjih nekoliko dana su izgledi za nastavak projekta prilično porasli. Ankara je priopćila kako je zainteresirana za izgradnju "Turskog toka", ali je pitanje u kojem obliku. Ako se bude gradio jedan krak, kapacitet će biti niti 15 milijardi kubnih metara, što će zadovoljiti samo potrebe Turske, koja sada tu količinu prima kroz Ukrajinu. Ostatak plina prima kroz plinovod u Crnom moru "Plavi tok", koji povezuje rusku regiju Krasnodar s turskom obalom i Ankarom. Ako se Rusija odluči za drugi, veći projekt, onda će Moskva preko Turske stvoriti južni pravac kojim će preko Turske plin isporučivati u u Europu.
Ankara je službeno priopćila da je zainteresirana za prvu verziju, što je najavio turski ministar gospodarstva Nihat Zeybekci.
"Nije pitanje hoće li se projekt "Turski tok" provesti ili ne, nego postoje politička rješenja za ispravljanje problema u nastavku projekta", kazao je ministar Zeybekci.
"Svi projekti Gazproma na sjevernim i južnim područjima su postavljeni tako da se ostvari strateški cilj - stvaranje alternativnih načina isporuke plina u Europu tako da se zaobiđe Ukrajina", kaže vodeći analitičar Nacionalnog fonda energetsku sigurnost (NESF) Igor Juškov.
"Logika je jasna. Naime, Rusija želi izbjeći situaciju zbog koje smo se više puta našli u neprilici, kada nismo mogli ispuniti svoje obveze prema europskim partnerima. Ako iskoristimo neiskorišteni kapacitet "Sjeverni tok" i potencijalno njegove druge faze, te bi količine bile sasvim dovoljne da se zaustavi tranzit preko Ukrajine. Međutim, trebamo i južno krilo za Tursku, Balkan, Grčku i Italiju. Čak i u skraćenom obliku, "Turski tok" će smanjiti opskrbu preko Ukrajine za 10-15 milijardi kubnih metara godišnje, a puna verzija dvostruko više, preko 30 milijardi kubnih metara.
Prošle godine je ruski tranzit plina preko Ukrajine iznosio od 64 milijardi kubnih metara plina. To je upola manje nego količina plina u 2010. godini, kada još nije bio otvoren "Sjeverni tok" i kada su u Kijevu imali priliku da riješe ovaj strateški problem.
"Ukrajina je mogla na vrijeme slijediti put Bjelorusije i prodati svoj plinski transportni sustav. Bi li time zemlja izgubila neovisnost? Iskustvo Minska govori da ne. Osim toga, Bjelorusija dobiva ruski plin po najmanjoj cijeni. U Ukrajini imamo europske cijene i trajne probleme", kaže Juškov.
Sa "Turskim tokom" bi Ukrajina mogla izgubiti pola preostalog tranzita, čime bi u zemlji nastali dodatni unutarnji problemi.
"Kijev bi mogao iskusiti vrlo neugodne posljedice izgradnjom samo jednog ogranka plinovoda "Turski tok", koji bi Ukrajinu u potpunosti lišio 14-15 milijardi kubnih metara tranzita ruskog plina namijenjenog turskim potrošačima", rekao je supredsjedatelj Ukrajinske zaklade za energetske strategije, Dmitrij Marunič.
"Zbog pada količine tranzita, Ukrajina će biti prisiljena povećati cijene tranzita unutar zemlje, što će dovesti do daljnjih povećanja cijena plina za domaćinstva i industriju. Također je potrebno preispitati rad shema plinskog transportnog sustava od istoka prema zapadu", dodao je ukrajinski stručnjak, koji smatra da se Kijev nada da će biti problema u provedbi projekta "Turski tok", zbog želje Gazproma za izgradnjom ne jednog, nego više krakova.
"Inače, projekt može biti doveden u pitanje. Kao što vidite, Turska je danas, kao i prije, spremna razmotriti izgradnju samo jednog ogranka plinovoda. U tom kontekstu treba promatrati i aktivno lobiranje u Europskoj uniji protiv projekta "Sjeverni tok 2". Sada je opet aktualizirana južna ruta, samo kako bi se brže zaobišla Ukrajina. U zemlji je primjetan oprezni optimizam, iako Ukrajini najviše štete prijeti od izgradnje plinovoda ispod Crnog mora", rekao je Marunič.
"Mislim da je sada glavno pitanje kako će "Turski tok"izgledati na kraju, kada bude izgrađen. Naravno, Turska će dobiti prijeko potrebni krak za sav ruski plin koji će zaobići Ukrajinu. Ipak, mislim da Gazprom gleda kako izvući što veću korist od projekta. Prema nekim izvorima, njegova bi cijena mogla biti do jedne milijarde eura, ali Gazprom njime želi isporučivati plin i južnoj Europi i tu nastaju isti problemi kao s "Južnim tokom", kojem su se protivili i Washington i Bruxelles", rekao je Igor Juškov, analitičar ruskog Nacionalnog fonda energetsku sigurnost (NESF).
"U tom slučaju, stav Turske može odigrati važnu ulogu. Turska može biti lobist za određene projekte za ruski plin u Europi i dati Gazpromu ista prava koja ima Azerbajdžan u "Južnom plinskom koridoru". Za Europsku uniju ne predstavlja neku veliku razliku hoće li 10 ili 15 milijardi kubnih metara plina biti iz Rusije ili Kaspijskog mora. Mnogo toga ovisi o stavu Turske i na koju će se razinu vratiti naši odnosi nakon sastanka dvojice predsjednika u kolovozu ", tvrdi Igor Juškov.
Međutim, prepreka za izgradnju drugog kraka "Turskog toka" se može pojaviti pogoršanjem odnosa između Ankare i Bruxellesa, što može biti veći problem od dogovora između Turske i Rusije.
"Za Ankaru je važno da poboljša odnose s Rusijom i pokaže Zapadu da ima alternativne partnere", rekao je direktor Instituta turskog energetskog tržišta Volkan Özdemir.
Prema njegovim riječima, Gazprom će vjerojatno postići cilj i dogovoriti polaganje dva kraka plinovoda " Turski tok", a središnji problem u pregovorima će biti cijena plina za samu Tursku.
Interesi Ukrajine, zemlje koju je Ankara nedavno spominjala kao strateškog partnera, u ovom slučaju neće se razmatrati. To je bilo jasno nedavno, kada su Turci izravno optužili Ukrajinu za pružanje potpore obrazovnim centrima i mreži Fetullaha Gülena, kojeg Erdogan optužuje za organiziranje neuspjelog vojnog udara.
S druge strane, Ankara otvoreno ignorira ekonomske potrebe Kijeva. Na primjer, zamjenik ministra infrastrukture Ukrajine, Jurij Lavrenjuk, požalio se kako je nakon sastanka ukrajinsko-turske komisije o cestovnom prometu turska strana odbila sve ukrajinske prijedloge.
"Prijedlozi ukrajinske strane o liberalizaciji prijevoza, koji su bili dio teme o zoni slobodne trgovine na sastanku predsjednika Ukrajine i Turske, glatko su odbijeni. Uz sve veću trgovinu, liberalizacija prijevoza bi znatno uvećala cestovni teretni promet iz Ukrajine u Tursku, ali je turska strana prijedlog odbila", požalio se zamjenik ministra infrastrukture Ukrajine.
U ovom trenutku, pet dana prije susreta Putina i Erdogana u Rusiji, iznova se otvara cijelo jedno poglavlje za kojeg su neki mislili da je trajno zapečaćeno – plinovod "Turski tok" i mogućnost njegove igradnje u punom kapacitetu, što bi praktično značilo da se Gazprom vraća u južni koridor. U drugom slučaju, još uvijek ostaje u igri i "Sjeverni tok 2", čime ruski stratezi za energetiku žele ostvariti konačni cilj i europskim kupcima isporučivati dogovorene količine zaobilazeći Ukrajinu. Kijev će teško moći utjecati na bilo koji od dva projekta. Međutim, problem je što i Bruxelles teško može utjecati na odluke Ankare, odakle proteklih nekoliko dana dobiva upozorenja kako EU nije ispunila obećanja ni glede financijske pomoći, niti liberalizacije viznog režim za Tursku, što je bio uvjet da Turska zaustavi val izbjeglica. U svakom slučaju, sada se u potpuno novim okolnostima iznova razgovara o plinovodu Turski tok i sve je izvjesnije da će Ukrajina ostati bez prihoda od tranzita ruskog plina u roku kojeg je odlučio Gazprom.
AMSI
Ranije je izračunato da bi gubici Ukrajine zbog plinovoda "Turski tok" ispod Crnog mora godišnje mogli iznositi od 300 do 450 milijuna dolara. Naime, toliko novca danas Kijev dobiva od "Gazproma" za tranzit plina samo u Tursku. U posljednjih nekoliko godina je Rusija preko Ukrajine isporučivala 10-15 milijardi kubnih metara plina. Ako "Turski tok" bude izgrađen u punom kapacitetu, gubitak Kijeva će se udvostručiti. Ali to je samo dio problema s kojim se suočavaju ukrajinske vlasti, jer plinovod kroz Crno more još uvijek nije izgrađen.
U posljednjih nekoliko dana su izgledi za nastavak projekta prilično porasli. Ankara je priopćila kako je zainteresirana za izgradnju "Turskog toka", ali je pitanje u kojem obliku. Ako se bude gradio jedan krak, kapacitet će biti niti 15 milijardi kubnih metara, što će zadovoljiti samo potrebe Turske, koja sada tu količinu prima kroz Ukrajinu. Ostatak plina prima kroz plinovod u Crnom moru "Plavi tok", koji povezuje rusku regiju Krasnodar s turskom obalom i Ankarom. Ako se Rusija odluči za drugi, veći projekt, onda će Moskva preko Turske stvoriti južni pravac kojim će preko Turske plin isporučivati u u Europu.
Ankara je službeno priopćila da je zainteresirana za prvu verziju, što je najavio turski ministar gospodarstva Nihat Zeybekci.
"Nije pitanje hoće li se projekt "Turski tok" provesti ili ne, nego postoje politička rješenja za ispravljanje problema u nastavku projekta", kazao je ministar Zeybekci.
"Svi projekti Gazproma na sjevernim i južnim područjima su postavljeni tako da se ostvari strateški cilj - stvaranje alternativnih načina isporuke plina u Europu tako da se zaobiđe Ukrajina", kaže vodeći analitičar Nacionalnog fonda energetsku sigurnost (NESF) Igor Juškov.
"Logika je jasna. Naime, Rusija želi izbjeći situaciju zbog koje smo se više puta našli u neprilici, kada nismo mogli ispuniti svoje obveze prema europskim partnerima. Ako iskoristimo neiskorišteni kapacitet "Sjeverni tok" i potencijalno njegove druge faze, te bi količine bile sasvim dovoljne da se zaustavi tranzit preko Ukrajine. Međutim, trebamo i južno krilo za Tursku, Balkan, Grčku i Italiju. Čak i u skraćenom obliku, "Turski tok" će smanjiti opskrbu preko Ukrajine za 10-15 milijardi kubnih metara godišnje, a puna verzija dvostruko više, preko 30 milijardi kubnih metara.
Prošle godine je ruski tranzit plina preko Ukrajine iznosio od 64 milijardi kubnih metara plina. To je upola manje nego količina plina u 2010. godini, kada još nije bio otvoren "Sjeverni tok" i kada su u Kijevu imali priliku da riješe ovaj strateški problem.
"Ukrajina je mogla na vrijeme slijediti put Bjelorusije i prodati svoj plinski transportni sustav. Bi li time zemlja izgubila neovisnost? Iskustvo Minska govori da ne. Osim toga, Bjelorusija dobiva ruski plin po najmanjoj cijeni. U Ukrajini imamo europske cijene i trajne probleme", kaže Juškov.
Sa "Turskim tokom" bi Ukrajina mogla izgubiti pola preostalog tranzita, čime bi u zemlji nastali dodatni unutarnji problemi.
"Kijev bi mogao iskusiti vrlo neugodne posljedice izgradnjom samo jednog ogranka plinovoda "Turski tok", koji bi Ukrajinu u potpunosti lišio 14-15 milijardi kubnih metara tranzita ruskog plina namijenjenog turskim potrošačima", rekao je supredsjedatelj Ukrajinske zaklade za energetske strategije, Dmitrij Marunič.
"Zbog pada količine tranzita, Ukrajina će biti prisiljena povećati cijene tranzita unutar zemlje, što će dovesti do daljnjih povećanja cijena plina za domaćinstva i industriju. Također je potrebno preispitati rad shema plinskog transportnog sustava od istoka prema zapadu", dodao je ukrajinski stručnjak, koji smatra da se Kijev nada da će biti problema u provedbi projekta "Turski tok", zbog želje Gazproma za izgradnjom ne jednog, nego više krakova.
"Inače, projekt može biti doveden u pitanje. Kao što vidite, Turska je danas, kao i prije, spremna razmotriti izgradnju samo jednog ogranka plinovoda. U tom kontekstu treba promatrati i aktivno lobiranje u Europskoj uniji protiv projekta "Sjeverni tok 2". Sada je opet aktualizirana južna ruta, samo kako bi se brže zaobišla Ukrajina. U zemlji je primjetan oprezni optimizam, iako Ukrajini najviše štete prijeti od izgradnje plinovoda ispod Crnog mora", rekao je Marunič.
"Mislim da je sada glavno pitanje kako će "Turski tok"izgledati na kraju, kada bude izgrađen. Naravno, Turska će dobiti prijeko potrebni krak za sav ruski plin koji će zaobići Ukrajinu. Ipak, mislim da Gazprom gleda kako izvući što veću korist od projekta. Prema nekim izvorima, njegova bi cijena mogla biti do jedne milijarde eura, ali Gazprom njime želi isporučivati plin i južnoj Europi i tu nastaju isti problemi kao s "Južnim tokom", kojem su se protivili i Washington i Bruxelles", rekao je Igor Juškov, analitičar ruskog Nacionalnog fonda energetsku sigurnost (NESF).
"U tom slučaju, stav Turske može odigrati važnu ulogu. Turska može biti lobist za određene projekte za ruski plin u Europi i dati Gazpromu ista prava koja ima Azerbajdžan u "Južnom plinskom koridoru". Za Europsku uniju ne predstavlja neku veliku razliku hoće li 10 ili 15 milijardi kubnih metara plina biti iz Rusije ili Kaspijskog mora. Mnogo toga ovisi o stavu Turske i na koju će se razinu vratiti naši odnosi nakon sastanka dvojice predsjednika u kolovozu ", tvrdi Igor Juškov.
Međutim, prepreka za izgradnju drugog kraka "Turskog toka" se može pojaviti pogoršanjem odnosa između Ankare i Bruxellesa, što može biti veći problem od dogovora između Turske i Rusije.
"Za Ankaru je važno da poboljša odnose s Rusijom i pokaže Zapadu da ima alternativne partnere", rekao je direktor Instituta turskog energetskog tržišta Volkan Özdemir.
Prema njegovim riječima, Gazprom će vjerojatno postići cilj i dogovoriti polaganje dva kraka plinovoda " Turski tok", a središnji problem u pregovorima će biti cijena plina za samu Tursku.
Interesi Ukrajine, zemlje koju je Ankara nedavno spominjala kao strateškog partnera, u ovom slučaju neće se razmatrati. To je bilo jasno nedavno, kada su Turci izravno optužili Ukrajinu za pružanje potpore obrazovnim centrima i mreži Fetullaha Gülena, kojeg Erdogan optužuje za organiziranje neuspjelog vojnog udara.
S druge strane, Ankara otvoreno ignorira ekonomske potrebe Kijeva. Na primjer, zamjenik ministra infrastrukture Ukrajine, Jurij Lavrenjuk, požalio se kako je nakon sastanka ukrajinsko-turske komisije o cestovnom prometu turska strana odbila sve ukrajinske prijedloge.
"Prijedlozi ukrajinske strane o liberalizaciji prijevoza, koji su bili dio teme o zoni slobodne trgovine na sastanku predsjednika Ukrajine i Turske, glatko su odbijeni. Uz sve veću trgovinu, liberalizacija prijevoza bi znatno uvećala cestovni teretni promet iz Ukrajine u Tursku, ali je turska strana prijedlog odbila", požalio se zamjenik ministra infrastrukture Ukrajine.
U ovom trenutku, pet dana prije susreta Putina i Erdogana u Rusiji, iznova se otvara cijelo jedno poglavlje za kojeg su neki mislili da je trajno zapečaćeno – plinovod "Turski tok" i mogućnost njegove igradnje u punom kapacitetu, što bi praktično značilo da se Gazprom vraća u južni koridor. U drugom slučaju, još uvijek ostaje u igri i "Sjeverni tok 2", čime ruski stratezi za energetiku žele ostvariti konačni cilj i europskim kupcima isporučivati dogovorene količine zaobilazeći Ukrajinu. Kijev će teško moći utjecati na bilo koji od dva projekta. Međutim, problem je što i Bruxelles teško može utjecati na odluke Ankare, odakle proteklih nekoliko dana dobiva upozorenja kako EU nije ispunila obećanja ni glede financijske pomoći, niti liberalizacije viznog režim za Tursku, što je bio uvjet da Turska zaustavi val izbjeglica. U svakom slučaju, sada se u potpuno novim okolnostima iznova razgovara o plinovodu Turski tok i sve je izvjesnije da će Ukrajina ostati bez prihoda od tranzita ruskog plina u roku kojeg je odlučio Gazprom.
AMSI
