foto HINA/ Damir SENČAR/ ds

Osvrćući se na subotnji prosvjed, prvi u organizaciji 11 stranaka opozicije, na kojem se, prema nekim procjenama, okupilo oko 7 tisuća ljudi, premijer Andrej Plenković iznio je u ponedjeljak, nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, niz manipulativnih i netočnih informacija.

Politički skup radikalne ljevice

„Naša analiza je vrlo jasna, riječ je o političkom skupu radikalne ljevice“.

Teorije o tome što, odnosno tko spada u „radikalnu“, „ekstremnu“ ili „krajnju“ ljevicu različite su i kod samih političkih teoretičara (1, 2, 3, 4). I dok, primjerice, Katarina Peović iz Radničke fronte zagovara radikalno lijevi pristup u politici, a svoj politički rad bazira na kritici kapitalizma i svih njegovih obilježja i posljedica na hrvatsko društvo (svojedobno optužujući čak i Možemo kao previše liberalnu stranku) nitko ne smješta srednjostrujaški SDP u krajnju ljevicu, niti je bilo kakav radikalizam vidljiv u njihovim programima ili politikama. Pa ako tamo ne spada SDP, to se manje ovaj opis može primijeniti na preostale stranke čiji su predstavnici sudjelovali u organizaciji subotnjeg prosvjeda, poput npr. Davora Nađija iz Fokusa, liberala koji u gotovo svakom javnom nastupu priča uglavnom o potrebi smanjivanja poreza, u zadnje vrijeme kritizirajući i „antiinflacijske“ mjere koje je poduzimala Vlada – kao pogonsko gorivo za inflaciju. Jačanje poduzetničkih sloboda nikako ne predstavlja naglasak u politikama radikalne ljevice.

Zabrane i nedostatak hrvatskih zastava

„To su ljudi koji bi zabranjivali rad političkih stranaka, pretpostavljam da je nekoliko od njih aludiralo na HDZ. To su ljudi koji bi hapsili, uhićivali, i svoju političku volju nametali s najrigidnijim reminiscencijama na nedemokratske režime. Takva vrsta poruke je dosta zanimljiva jer cijeli taj politički narativ – od ikonografije pa do poruka pa do izostanka, osim jedne, hrvatskih zastava je prilično jasno uokvirio političke stranke koje su tamo nastupale“.

Počevši od kraja premijerove izjave, da je na prosvjedu bila samo jedna hrvatska zastava, možemo konstatirati da je ta tvrdnja netočna. Lupa je ilustrirala netočnost Plenkovićeve tvrdnje ukazivanjem na fotografiju fotoreportera Hine gdje je u samo jednom kadru blizu pozornice snimljeno devet hrvatskih zastava. A skup se, podsjetimo, protezao do ispod Kamenitih vrata s jedne strane te do polovice Zakmardijevih stuba s druge, a ispunjen je bio i širi prostor oko uspinjače. Više od jedne hrvatske zastave vidljive su i na snimci prosvjeda. Dodajmo da se tijekom prosvjeda povremeno čulo i skandiranje „Hrvatska, Hrvatska“.

Crvena boja dominirala je skupom zbog transparenata s natpisom „Dosta je“ što je bio moto prosvjeda, a odnosi se prvenstveno na korupciju. Podsjetimo, opozicijski skup je najavljen kao reakcija na imenovanje Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, uz obrazloženje oporbenih čelnika da je riječ o kapi koja je prelila čašu, odnosno radi njihovog shvaćanja da će takav državni odvjetnik značiti i kraj borbe protiv kriminala i korupcije.

Premijerova konstatacija da je riječ o ljudima koji bi „zabranjivali rad stranaka“, uz pretpostavku da se mislilo i na HDZ, odnosi se prije svega na govor splitskog gradonačelnika Ivice Puljka koji je podsjetio na činjenicu da je HDZ pravomoćno osuđena stranka te sugerirao da „nakon izbora predlažem da zakonom zabranimo svaku stranku koja je osuđena za korupciju“, ističući da je korupcija najveća bolest Hrvatske.

Krešo Beljak je HDZ nazvao „kriminalnom bandom“, dodavši da nas je „Tuđman, mafijaški bos, riješio radnih mjesta“, „Sanader, mafijaški bos broj dva, nam je oteo milijune“, a „mafijaški bos Plenković nam je odnio milijarde“. I Katarina Peović je HDZ okarakterizirala kao „lopove“.

HDZ je, podsjetimo, prije dvije i pol godine pravomoćno osuđen za korupciju. Plenković je takvu presudu prihvatio, ograđujući se da je riječ o stranci prije njegova doba, u vrijeme premijera Ive Sanadera.

Da se s koruptivnim praksama ipak nije prestalo, svjedočimo kroz nizanje afera u koje su upleteni članovi vladajuće stranke, uključujući i ministre, od kojih su neki morali napustiti svoje dužnosti zbog postupaka koji su protiv njih pokrenuti.

Zabranjivanje neke političke stranke zbog korupcije nije u politici poznata praksa. Oporbene je čelnike očito ponijela govornica, tim lakše što se i od okupljenih građana moglo čuti etiketiranje HDZ-a kao glavnog nositelja korupcije, pa su koristili i neprimjeren rječnik poput Beljakovog zazivanja “pakla za bandu lopovsku“.

Proruski skup

„Smatramo da je – osim Socijaldemokrata – riječ o strankama koje su proruski orijentirane, pogotovo u svjetlu recentnih zbivanja u Ukrajini, također i amblematičnog smaknuća Navaljnog na početku Minhenske sigurnosne konferencije. Tamo je bio cijeli demokratski zapadni svijet, taj tajming nije slučajan, ustvrdio je Plenković i dodao: “Tvrde da smo mi napustili centar, ne, mi smo centar, oni su krajnja ljevica, radikalna ljevica, ljudi koji su bili protiv vojne pomoći Ukrajini, a time de facto za Rusiju”.

Opozicija je, podsjetimo, bila protiv vojne obuke za Ukrajinu zbog rasprave o Ustavnim ovlastima. Što se samog skupa tiče, da je bio proruski, kao što je višekratno ustvrdio Plenković i njegovi ministri, vjerojatno bi se na prosvjedu čule i neke proruske poruke, umjesto stalnog prozivanja Vlade za korupciju, odnosno lopovluk te pozive građanima da umjesto da pobjegnu po bolje životne uvjete van zemlje izađu na izbore i glasaju (protiv HDZ-a). Jedino referiranje na Rusiju i Ukrajinu bilo je upravo žaljenje zbog smrti opozicijskog čelnika Alekseja Navaljnoga, kojeg je, doduše, iznio socijaldemokrat Davorko Vidović kojeg je Plenković izuzeo od „proruskih“ shvaćanja. Prije nego je rekao bilo što drugo, Vidović je izrazio „svoje najdublje poštovanje žrtvi Alekseja Navaljnoga, čovjeka koji je žrtvovao svoj život za slobodu”.

“A nema slobode u zemlji u kojoj se institucionalno određuje tko jest, a tko nije posjednik istine i tko tu istinu smije reći, a tko ne smije. Nema slobode u zemlji u kojoj se dobiva tri godine zatvora ako se kaže istina. I zato smo ovdje“, kazao je Vidović, aludirajući na Lex AP.

“Kretenski zakon”

“Predsjednik SDP-a smatra da je Zakon o hrvatskom jeziku kretenski zakon”, kazao je Plenković.

Sam Peđa Grbin u intervjuu za N1, upozorivši kako je i sam Plenković u uvodnom prilogu u kojem optužuje opoziciju za “proruski skup” koristio riječi poput “frame” i “difamirati” , a koje nisu u duhu hrvatskog jezika, nije se ogradio od takvog opisa, već je ponovio kako smatra da nam ne treba zakon koji ne utječe na to hoćemo li mi govoriti našim jezikom u našoj domovini. Upitao se retorički bi li trebalo kažnjavati kada se nekom omakne krivi naglasak ili kriva riječ.

Zakon o hrvatskom jeziku ne bi trebao biti restriktivan, a HDZ ga donosi sada u predizborno vrijeme, iako je ranije bio protiv njegova donošenja.

Procedura imenovanja Ivana Turudića

Vezano za imenovanje Ivana Turudića, Plenković je rekao: “Državnoodvjetničko vijeće je prošlo cijelu proceduru, Sabor je prošao proceduru, Vlada je prošla proceduru” te ponovio kako je tajming odabira novog glavnog državnog odvjetnika nametnuo zakon zbog isteka mandata aktualne glavne državne odvjetnice.

Procedura izbora glavnog državnog tajnika nije prošla bez upitnika. Oporba i neki pravni stručnjaci upozoravaju kako je Turudić trebao proći novu sigurnosnu provjeru prije imenovanja.

„Kandidat za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji u trenutku prijave na poziv ne obnaša državnoodvjetničku dužnost prijavi treba priložiti vlastoručno potpisanu suglasnost za provođenje sigurnosne provjere iz članka 58. stavka 5. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću“, bilo je, između navedeno u pozivu kojeg je u studenom objavilo Državnoodvjetničko vijeće. Isto to vijeće, međutim, tvrdi kako oni nisu dužni naložiti provjeru, s obzirom na to da nisu tijelo koje imenuje glavnog državnog odvjetnika. Vlada smatra da je od DOV-a dobila kandidate koji su ispunili formalne pretpostavke, a predsjednik tijela koje u konačnici imenuje glavnog državnog odvjetnika, Gordan Jandroković, smatra da se takva uloga Sabora ni u jednom zakonu izrijekom ne spominje. Tako da se ne može konstatirati da je procedura provedena bez upitnika.

faktograf