Ako nekome do sada nije bilo jasno, od petka popodne u 17 sati postalo je očito – ovoj Vladi nisu važni građani, ovoj Vladi nisu važni ni njezini službenici po ministarstvima, ovoj Vladi nije važna demokracija. Istodobno sa sjednicom Savjeta za razvoj civilnog društva na kojoj su predstavnici nevladinih organizacija i državne uprave raspravljali o Uredbi o raspodjeli sredstava od igara na sreću u 2016. godini, Vlada je u potaji, iza leđa svojeg savjetodavnog tijela, na telefonskoj sjednici – donijela spornu Uredbu. Njome se drastično režu sredstva Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva preko koje se financira stotine nevladinih organizacija u Hrvatskoj, a zamjetno se smanjuje iznos novca koji ide preko Vladina ureda za udruge za sufinanciranje EU-projekata.

Vlada je prije dva tjedna već jednom pokušala na neviđeno, bez javne rasprave i bez mišljenja Savjeta, progurati taj dokument, ali joj to tada nije uspjelo. Dio udruga – od osoba s invaliditetom i ekologa do nevladinih organizacija za mlade i brigu o beskućnicima – digao se na noge, demonstrirali su pred Banskim dvorima i papir je povučen. Ovoga petka, Domoljubna koalicija zajedno s Mostom odigrala je drugi igrokaz i – uspjela.

Vlada pod dirigentskom palicom Orešković-Karamarko-Petrov, jednim potezom pera i bez mišljenja svojeg Savjeta srezala je sredstva prije svega za one udruge koje pridonose razvoju civilnog društva s 14,21 posto lutrijskih sredstava, koliko su dobijale lani, na samo 6,88 posto. Time je za oko 20 milijuna kuna ne samo uskratila pomoć tim udrugama, od kojih su neke i najveći kritičari nove Vlade, nego je ugrozila i opstanak Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva preko koje je najveći dio sredstava i išao tim udrugama.
"Ovakvim postupkom ruši se sustav podrške, partnerstvo i dijalog s civilnim društvom. Sada se radi na tome da se utišaju, marginaliziraju i uklone svi oni glasovi koji nisu 'na liniji', da se civilno društvo stavi u poziciju nemoćnog, a ne onoga koji osnažuje cijelo društvo"

Perfidnom i zaplotnjačkom igrom, Vlada je na sjednicu Savjeta poslala svoju izaslanicu Ivanu Jakir-Bajo, pomoćnicu ministra financija i glavnu državnu rizničarku, čiji je zadatak bio, pokazat će se kasnije, da glumi demokratsku proceduru, objašnjava prijedlog buduće uredbe i navodno pažljivo sluša zamjerke udruga. Jakir-Bajo zakasnila je na sjednicu Savjeta punih sat vremena, nemušto se ispričavajući da je "radila na novom prijedlogu Uredbe" za koju je – novinarki Forum.tm-a neposredno nakon sjednice – ustvrdila da ne zna kada će Vlada o njoj odlučivati.

Samo koju minutu potom, novinari su zlazeći iz zgrade Vlade doznali da je Oreškovićev tim spornu Uredbu upravo – izglasao. Postalo je jasno da su tri sata rasprave na Savjetu, Vladinu tijelu koje čini 15 predstavnika državne uprave i 16 predstavnika civilnog društva, zaklada, sindikata i poslodavaca, bila samo obična dimna zavjesa u režiji državnog vrha. Nastala je konsternacija.

Predsjednica Savjeta i dio članova iz reda civilnog društva sazvali su hitnu konferenciju za novinare na Markovu trgu i najavili svoje ostavke. Ne žele, kako su rekli, sudjelovati u farsi kojom je Vlada obezvrijedila Savjet, dokinula osnovne postavke razvoja civilnog društva te ukinula demokratske procedure i ustaljene prakse forimiranja javnih politika.

- Nikada do sada u ovih 14 godina, koliko postoji Savjet za razvoj civilnog društva, nije se dogodio ovakav postupak omalovažavanja Savjeta, koji je savjetodavno tijelo Vlade. Postupak Vlade je skandalozan. Pokazuje da joj dijalog s civilnim društvom nije nimalo bitan. Ne želim biti dio takve nedemokratske, netransparentne procedure i dajem ostavku – rekla je Željka Leljak Gracin, predsjednica Savjeta i predstavnica udruga za zaštitu okoliša i održivog razvoja. Svoje ostavke najavili su i Igor Roginek (predstavnik udruga za demokratizaciju, vladavinu prava i razvoj obrazovanja), Mirela Travar (udruge za mlade), Katarina Pavić (udruge iz kulture), Jany Hansal (udruge socijalne skrbi), Cvijeta Senta (udruge za zaštitu i promicanje ljudskih prava) te Rada Mužinić (zaklade). Pozvali su i ostale članove Savjeta da učine isto.

Predstavnicima udruga, kažu, nije u ovom trenutku bitno samo rezanje novaca koje se radi bez ikakvih analiza i argumenata, nego protestiraju i zbog ignoriranja demokratskih procedura kojima ne žele davati legitimitet. Nakon medija, sada je na red došlo civilno društvo, upozoravaju.

- To što nam je Vlada sve to napravila iza leđa, govori nam o tome koliko smo mi za njih važni. Ovakvim postupkom ruši se sustav podrške, partnerstvo i dijalog s civilnim društvom. Očito da više nemamo moć djelovati institucionalno, mi ćemo biti prisiljeni djelovati izvaninstitucionalno – rekla je Mirela Travar.

Nitko od članova u ostavci nije želio precizirati smatraju li nekog iz Vlade posebno odgovornim za takvu manipulaciju Savjetom. Nisu željeli nagađati ni o motivima Vlade za takav postupak, samo su kratko rekli da se "već tjednima i mjesecima neke udruge proziva u medijima i sada se, zbog njih koje nekome smetaju, ruši čitav model podrške".

- Sada se radi na tome da se utišaju, marginaliziraju i uklone svi oni glasovi koji nisu "na liniji", da se civilno društvo stavi u poziciju nemoćnog, a ne onoga koji osnažuje cijelo društvo – rekla je Katarina Pavić.
"Zbog pomoći Nacionalne zaklade lani je u udrugama zaposlena 601 osoba te je u njihov rad uključeno 25.000 volontera koji su 'odradili? milijun volonterskih sati, što je protuvrijednost od 50 milijuna kuna, daleko više od onoga što su dobili iz Zaklade"

Ostavke dijela članova Savjeta teško da će Vladu pretjerano uzbuditi jer preostalim članovima iz reda udruga ionako istječe mandat za dva mjeseca i već je u pripremi javni poziv za nove predstavnike udruga. Saborski zastupnik HRAST-a Ladislav Ilčić već je ranije upozorio da u sadašnjem sazivu Savjeta ima premalo predstavnika "obiteljskih udruga", pa je realno očekivati da će novi saziv biti popunjen upravo takvim udrugama, iza kojih se zapravo krije konzervativni svjetonazor Željke Markić i sličnih.

Inače, na sjednici Savjeta podijeljen je apel koji su potpisale 273 udruge koje traže pažljivu analizu dosadašnjeg sustava financiranja civilnog društva kako se bi taj višegodišnji sustav poboljšao, a ne urušio. I Cvjetana Plavša Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, koja po novom ostaje bez polovice dosadašnjih sredstava, apelirala je na očuvanje sustava koji se gradi još od uspostavljanja Vladina ureda za udruge 1998. godine.

- Nije riječ samo o postocima, novcu i kome on ide. U podlozi je sustav suradnje koji je filigranski posao na relaciji država-civilno društvo – rekla je Plavša Matić. Naglasila je da je zbog pomoći Nacionalne zaklade lani u udrugama zaposlena 601 osoba te da je u njihov rad uključeno 25.000 volontera koji su "odradili" milijun volonterskih sati, što je protuvrijednost od 50 milijuna kuna, daleko više od onoga što su dobili iz Zaklade.

Pomoćnica ministra financija Ivana Jakir-Bajo uvjeralava je članove Savjeta da je riječ o približno istom novcu kao lani, ako ne i većem, samo sad relociranom po ministarstvima te da je novac preraspodijeljen po prioritetima nove Vlade, a to su humanitarne i udruge socijalne skrbi, branitelji i kultura. Uvjeravala je članove Savjeta i da će Nacionalna zaklada biti gotovo na istom kada se računa novac koji je Zakladi navodno ostao iz prošle godine.

Da se možda ne piše dobro ni Nacionalnoj zakladi, ni Savjetu za razvoj civilnog društva, a u konačnici ni Vladinu uredu za udruge, moglo se naslutiti iz zanimljivog istupa Bože Jurinića, predstavnika Ministarstva kulutre u Savjetu. Prema njegovu mišljenju, sve je "krenulo naopako" kada je prije nekoliko godina sustav financiranja neprofitnih medija iz Nacionalne zaklade prebačen u Ministarstvo kulture, bez ikakva obrazloženja. Riječ je o nevelikom iznosu od tri milijuna kuna koji su sada, nakon četiri godine, oduzeta neprofitnim medijima i prebačena u izdavaštvo. Tako se, upozorio je Jurinić, lutrijska pomoć za razvoj civilnog društva zapravo transformirala u subvenciju izdavaštvu, što nije u skladu sa sadašnjim Zakonom o igrama na sreću.
 "Očito se ovakvim potezima ne urušava samo Nacionalna zaklada, nego i Savjet za razvoj civilnog društva, a može se onda vrlo brzo reći i da se i Vladin ured za udruge može izrelativizirati. Najmanje su u pitanju sredstva, riječ je o dubljim promjenama"

- Kad se nešto tako radilo u 1990-ima, onda se to zvalo "financiranje od igara na sreću onoga što je od interesa za Republiku Hrvatsku". Ako se cijelu priču želi vratiti na tu razinu, onda treba reći da su to sredstva državnog proračuna i onda će ministarstva s njima raditi što hoće. Očito se ovakvim potezima ne urušava samo Nacionalna zaklada, nego i Savjet za razvoj civilnog društva, a može se onda vrlo brzo reći i da se i Vladin ured za udruge može izrelativizirati. Najmanje su u pitanju sredstva, riječ je o dubljim promjenama – rekao je Jurinić, koji je inače u Ministarstvu kulture zadužen za strateško planiranje, ali je priznao da je on, kao član Savjeta, "u neprilici" jer o prijedlogu Vladine uredbe ništa ne zna. On je, kao i predstavnici udruga, to doznao na sjednici iz usmenog izlaganja pomoćnice ministra financija, bez ikakva pisanog dokumenta.

Inače, nakon što smo doznali da je Vlada iza leđa članova Savjeta donijela spornu uredbu, pokušali smo naknadno pitati za komentar i Cvjetanu Plavšu Matić, upraviteljicu Nacionalne zaklade, i Igora Vidačaka, ravnatelja Vladina ureda za udruge. Oboje su nas izbjegli pravdajući se "privatnim obavezama".

Prema novoj Uredbi, lutrijska se sredstva najdrastičnije režu udrugama koje pridonose razvoju civilinog društva, ali manji postotak predviđen je i za udruge koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem  djece i mladih, onima koje se bave tehničkom kulturom, osobama s invaliditetom i problemima ovisnosti.