To pokazuje da su nacionalne manjine i u ratnim uvjetima bile u potpunosti prihvaćene i ravnopravne, nasuprot rasnim zakonima koji su doneseni već u travnju 1941. godine u NDH. Na osnovu tih zakona vršeni su progoni i likvidacija Židova, Srba, Roma i Hrvata antifašista i komunista.
Osim u Slavoniji VI slavonski udarni korpus svoja borbena djelovanja izvršavao je i u Bosni, Žumberku, Hrvatskom Zagorju i Bilogori. Korpus je rasformiran 21.4.1945. godine.
Trideset i devet narodnih heroja dao je ovaj korpus, biste njih četvorice bile su postavljene iza ove spomen grobnice. To su: Stjepan Funarić, Stjepan Sekulić, Ivan Senjug i Nikola Babić-Mika.
Spomen grobnica je oskvrnuta a biste narodnih heroja su porušene i otuđene. Od početka devedesetih godina porušeni su i oskvrnuti mnogi spomenici NOB-a, njih gotovo 3000. Institucije nisu reagirale. Znači li to da su svi počinitelji bili toliko vješti da ih nije bilo moguće identificirati? Ili to znači da su naše institucije toliko nesposobne da od 3000 počinitelja nisu uspjeli uhvatiti i procesuirati baš NIJEDNOG?
Nijedno ni drugo. Niti su počinitelji bili toliko sposobni i vješti da su baš svi NEUHVATLJIVI, niti su institucije toliko nesposobne da baš NIKOGA nisu uspjele uloviti. Državne institucije su tolerirale rušenje spomenika NOB-a, a neke i poticale. Većinu tih spomenika radili su akademski kipari i oni predstavljaju kulturnu baštinu RH. Njihovim tako masovnim rušenjima počinjen je kulturocid.
Spomeničku baštinu NOB-a čeka planska obnova u koju se mora uključiti i to glavninom novčanih sredstava Ministarstvo kulture. Da su institucije reagirale pri prvim rušenjima spomenika onako kako se to radi u uređenim državama uštedjeli bi Republici Hrvatskoj ogromna sredstva koja će morati utrošiti u obnovu spomeničke baštine iz NOB-a. Nadamo se da će i biste naših heroja kojima danas odajemo počast, doći ponovo na svoje staro mjesto iza ove spomen grobnice.
Neka je njima i svim borcima VI udarnog slavonskog korpusa vječna slava i hvala!
Predsjednica UABA Slavonski Brod Zvjezdana Grčević-Ćurković