Početkom ljeta odlučila je prodati svoj stan u zagrebačkom Sigetu. Njezina tvrtka koja je djelovala u tom prostoru prijeći će u susjedni objekt, a ona će na prodaji stana pokušati zaraditi 147 tisuća eura. To je cijena stana na adresi Siget 19a, ukupne površine 95 četvornih metara.
No, Meta Šimenko, poduzetnica iz Slovenije, prije same prodaje stana morala je pribaviti energetski certifikat . Da ga je prodala prije, prekršila bi Zakon o učinkovitom korištenju energije i za to bi morala platiti kaznu, piše Jutarnji list.
Certifikat joj je stigao jučer, njenom četverosobnom stanu dodijeljen je razred C, a ona sada bez bojazni može tražiti kupca.
- S tom su me obvezom upoznali djelatnici jedne zagrebačke agencije za promet nekretninama koje sam angažirala. Oni su pak angažirali ovlaštenu tvrtku za certificiranje, a na tih pet papira čekala sam oko mjesec dana. To sam platila 2700 kuna - kaže Šimenko.
Njezin stan star deset godina jedna je od oko 50 tisuća nekretnina koje se upravo prodaju na hrvatskom tržištu. Svi oni stoje pred istom obvezom. Od 1. srpnja, naime, svaki objekt koji se želi komercijalizirati mora imati i taj dokument , a isto će se od 2016. godine očekivati i od vlasnika nekretnina koji svoje objekte žele samo dati u najam.
- Mnogi građani nekretnine prodaju jer im je potreban novac, tako da im nekoliko tisuća kuna predstavlja značajan izdatak. Mnogi pokušavaju prodati stan pa zarađenim novcem platiti certifikat - objašnjava naš sugovornik.
U Hrvatskoj u ovom trenutku djeluje više od 500 tvrtki ovlaštenih za certificiranje, a postupak izrade certifikata podrazumijeva terenski pregled stana (lasersko mjerenje duljinje vanjske fasade, mjerenje staklenih površina), pregled jedinica za toplu vodu (bojleri, radijatori i peći), proučavanje projektne dokumentacije i režijskih troškova u objektu.
Za taj se posao, ovisno o starosti i veličini objekta, jednokratno plaćaju iznosi do maksimalno 7400 kuna. Mnogi si to ne mogu priuštiti ili jednostavno žele izbjeći.
U ovom trenutku u pripremi je novi zakon o gradnji, kojim se definiraju i prekršajne odredbe za sve pravne i fizičke osobe koje ne pribave energetski certifikat prije prodaje svoje nekretnine.
Prema tom prijedlogu, koji bi krajem studenoga trebao doći pred Vladu, definiraju se sljedeće kazne: 15 tisuća kuna za pravne osobe koje ne pribave energetski certifikat prije prodaje i 5 tisuća kuna kazne za fizičke osobe.
Javni bilježnici, zaposlenici zemljišnih knjiga ili netko treći tko uoči da nedostaje energetski certifikat mogu to prijaviti nadležnom inspektoratu koji zbog propusta propisuje kaznu. Ako se kazna ne naplati, slučaj može završiti i na Prekršajnom sudu. O postupku utvrđivanja odgovornosti u Ministarstvu graditeljstva ne idu u detalje. Do usvajanja novog zakona, kažu.
- Sada je nadležan Državni inspektorat, a kazne su definirane i prema Prijedlogu zakona o gradnji - dodaju u Ministarstvu graditeljstva.
Izvor: SEEbiz
