Baš kao i samo ime Restart koalicije, njihov program za parlamentarne izbore zove se „Novi početak“. U koaliciji su uz SDP još i HSS, HSU, GLAS te nezavisni kandidati, a definiraju se kao stranke „bliskih svjetonazora i sličnih programa socijaldemokracije, lijevoga centra, progresivne i liberalne demokracije i zelenoga razvoja“.

Kroz dokument koji se proteže na 31 stranicu provlači se kako oni građanima Hrvatske nude rješenja za novi početak u svim segmentima društva i gospodarstva. Cilj je, navode, u što kraćem vremenu sanirati posljedice krize izazvane pandemijom Covid-19, pokrenuti gospodarstvo, smanjiti nezaposlenost te omogućiti rast plaća i mirovina, odnosno rast standarda. Pri tome namjeravaju zadržati fokus i na zaštiti i stabilnosti demokratskog poretka, jačanju institucija, poštovanju temeljnih ljudskih prava i sloboda te poticanju jednakih mogućnosti za sve građane.

Izborni program temeljen je na tri stupa: održivo i uključivo gospodarstvo, pravedno, slobodno i solidarno društvo te učinkovite i dostupne državne institucije i društvo bez korupcije.

Gospodarstvo: Kratkoročne mjere za oporavak od korone, srednjoročno reforme


Kad je riječ o gospodarstvu, kratkoročni prioritet je rješavanje problema uzrokovanih krizom COVID-19. Ona je nanijela znatne štete zbog „zaključavanja“, ali je razotkrila i  sve druge slabosti gospodarstva i društva. Manjak strateških resursa, struktura gospodarstva temeljena na osjetljivom sektoru turizma, nizak potencijal intervencije države u kriznim uvjetima, samo su neke od slabosti koje su sada došle do izražaja, ocjena je Restarta koji dodaje: Po svim procjenama ključnih razvojnih pokazatelja – gospodarskog pada od 10 posto, deficita od čak 25 milijardi kuna, te rasta udjela javnog duga u BDP-u za 14 postotnih poena – Hrvatska je među četiri EU članice s najvećim negativnim posljedicama krize na gospodarstvo, što će utjecati na još veće zaostajanje za usporedivim novim članicama EU.

Osvrčući se na Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta, konstatiraju kako je nejasna vizija što će biti nakon lipnja 2020. Restart smatra kako vlada Andreja Plenkovića uporno održava politiku usmjerenu potpori tzv. krupnom kapitalu, dok se oni zalažu za zakonska rješenja koja idu u korist zaštite radnika i radnih mjesta, umirovljenika i drugih građana izloženima riziku od siromaštva.

„Sadašnja vlast je i u recentnoj krizi bazirala svoju politiku na načelu ‘troškovi javni, profit privatan’. Mi držimo da u slučaju strateških sektora i velikih poduzeća pomoć države treba tretirati kao ulog ili dokapitalizaciju, a ne kao puki poticaj upitne transparentnosti. U ovoj su krizi takve instrumente koristile zemlje koje imaju puno dulju povijest tržišnog, kapitalističkog sustava od Hrvatske“, konstatiraju.

Restart kaže kako proces obnove gospodarstva i društva neće usmjeravati prema povratku na staro, već na stvaranje nove strukture gospodarstva, društva i institucija. To vide kroz reindustrijalizaciju, ubrzani razvoj ICT sektora, digitalizaciju te snažnije integriranje koncepta zelenih i čistih tehnologija u hrvatsko gospodarstvo.

U Restartu obećavaju reformu državne i javne uprave te lokalne i regionalne samouprave, kao i cjelokupnoga sustava pružanja javnih usluga. Provest ćemo široku javnu raspravu o decentralizaciji ovlasti, poslova, sredstava i odgovornosti sa središnje države na jedinice lokalne i regionalne samouprave, te o novom teritorijalnom ustroju, kažu te dodaju kako će u početnoj fazi predložiti smanjenje broja jedinica lokalne samouprave te racionaliziranju broja dužnosnika i predstavnika u tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave. Cilj je definirati teritorijalnu reorganizaciju i racionalizaciju sustava samouprave do kraja 2023. godine, kako bi se lokalni izbori u svibnju 2025. godine održali po novom ustroju.

Obnova potražnje, zaštita radnih mjesta i obnova likvidnosti


Zadnji dio programa su provedbene mjere kako će se postići obećano. U dijelu koji se odnosi na gospodarstvo, u sklopu kratkoročnih mjera za prevladavanje negativnih posljedica krize COVID-19 navodi se kako se, kao prvo, treba postići obnova potražnje preko fiskalnih i drugih stimulansa i olakšica i to kroz fiskalne stimulanse iz  domaćih (mirovinskih) i inozemnih (eu) fondova; kroz moratorij obaveza otplate kredita i kamata za građane na 12 mjeseci; smanjenje kamatnih stopa i naknada u bankarskom sektoru; produljenje rokova za obustavu ovrha nad blokiranima i produljenje mjera povećanja iznosa plaće slobodne od ovrhe; potpore najugrožnijima; donošenje Zakona o obnovi potresom oštećenih zgrada u Zagrebu na način da Vlada sufinancira 80 posto troškova obnove te kroz  novi rebalans državnog proračuna koji će pokazati realnu sliku stanja do kraja godine.

Zaštita radnih mjesta trebala bi se odviti na način da se po isteku sadašnjih mjera aktivira model potpora za skraćeno radno vrijeme; povećaju naknade za nove nezaposlene; uvede zaštitni dodatak za korisnike socijalne pomoći i za sve osobe s primanjima ispod određenog prihodovnog cenzusa te ograniči poslodavcima koji primaju potporu da ne mogu isplaćivati dobit, dividende i bonuse.

Obnova likvidnosti trgovačkih društava trebala bi se postići kroz prolongiranje moratorija obaveze otplate kredita i kamata za poduzeća na 12 mjeseci; povećanje kreditne aktivnosti HBOR-a i HAMAG-a, s nultom kamatnom stopom; poslovnim bankama treba osigurati veću kvotu za financiranje likvidnosti poslovnog sektora; treba smanjiti porezne obveze (obustava plaćanja akontacija poreza na dobit, poreza i prireza na dohodak za paušaliste, te plaćanje PDV-a po naplaćenoj realizaciji) te treba skratiti rokove plaćanja države i javnih poduzeća.

Porezne reforme, ali i legalizacija konoplje


Srednjoročne, strukturne mjere ekonomske politike vezane su za provedbu reformi. U 45 popisanih mjera navodi se, između ostalog, povećanje neoporezivog dijela osobnog odbitka na 5.000 kuna, povećanje iznosa minimalne plaće na 4.000 kuna neto, smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje kod minimalnih plaća, smanjenje međustope PDV-a s 13 na 10 posto i njena primjena u turizmu, smanjenje stope PDV-a na 5 posto za higijenske potrepštine za žene, povećanje praga za ulazak u u sustav PDV-a, plaćanje PDV-a po naplati – ali ne predviđa se smanjenje opće stope PDV-a.

Restart nabraja mjere za digitalizaciju javne uprave, kao i mjere za jačanje poljoprivrede koje bi trebale dovesti do toga da se u 10 godina udvostruči poljoprivredna proizvodnja. U tom dijelu najavljuju i kako će zakonom regulirati slobodnu proizvodnju i korištenje konoplje za medicinske, rekreativne i osobne potrebe.

Među mjerama koje predviđaju su i neke koje su ranije postojale, poput oslobađanja od plaćanja poreza za reinvestiranu dobit i oslobađanja od poreza na kupnju prve nekretnine, a koje je ukinula vlada Andreja Plenkovića.

“Na strani zapostavljenih i gubitnika”


U drugom stupu koji se odnosi na pravedno, slobodno i solidarno društvo, SDP obećava kako će biti na strani „zapostavljenih i onih koji su gubitnici u teškom srazu rada i kapitala“.

„Naša vizija demokratski razvijene i socijalne Hrvatske temelji se na ljudskim slobodama, društvu jednakosti i jednakih mogućnosti, pravednosti i ravnopravnosti, na brizi za slabije i nemoćne“, navode.

Popisali su više od 50 mjera koje bi trebale ojačati obrazovanje, kulturu, znanost, zdravstvo, socijalnu politiku i demografsku obnovu.

U dijelu koji se odnosi na umirovljenike, spominje se uvođenje zajamčene mirovine od 70 posto prosjećne plaće za osiguranike s punim stažem osiguranja, isplata pune obiteljske mirovine bračnom partneru bez primanja ili dijela te mirovine onom koji ima svoju, majčinski dodatak na mirovine za sve umirovljene majke, ukidanje plaćanja HRT-a za siromašne umirovljenike, ukidanje plaćanja zdravstvenog doprinosa za umirovljenike, zabrana ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, iniciranje Pravobranitelja za starije osobe.

Restart navodi kako će demotivirati ugovore na određeno i ugovore o djelu koji pogoduju prekarnom radu i nesigurnosti radnika, a zalažu se i za mjere koje bi pomogle mladima oko dugoročnog najma stanova. Žele temeljito reorganizirati sustav socijalne skrbi s naglaskom na razvoj i integraciju socijalnih usluga.

Zalažu se za trogodišnji plan financijske sanacije zdravstvenog sustava te smanjenje listi čekanja. Ponovo bi oživjeli program „72 sata“ koji bolesnicima s malignim bolestima osigurava početak liječenja u roku od tri dana od dijagnoze te uveli dodatni rad zdravstvenih ustanova u popodnevnim i večernjim satima. Najavljuju, također, kako će liberalizirati zakonodavstvo koje regulira potpomognutu oplodnju i ono koje regulira posvajanje djece. Najavljuju donošenje zakona koji će jamčiti pravo žene na izbor, dostupan, siguran i besplatan pobačaj i besplatnu kontracepciju.

I oni obećavaju, kao i dosadašnja Vlada koja to nije ispunila, da će osigurati 100 posto neto plaće majci na rodiljnom dopustu, a očevi bi se poticali na korištenje dijela rodiljnog dopusta na način da u tom slučaju majka ima pravo na dodatnih šest mjeseci izostanka s rada uz zadržavanje pune plaće.

Restart želi započeti provedbu projekta devetogodišnje osnovne škole s cjelodnevnom nastavom, kao i uvesti odgoj i obrazovanje za građansko društvo i demokraciju u obrazovne programe od predškolskih do visokoškolskih te razne programe i kampanje za građansko obrazovanje odraslih.

I oni najavljuju povećanje proračuna za kulturu na 1 posto državnog proračuna.

Krovni cilj je dobro društvo


Treći stup odnosi se na učinkovite i dostupne državne institucije i društvo bez korupcije.

Ustrajno ćemo ukazivati na korupciju i klijentelizam, degradaciju demokratskih načela i institucija, depopulaciju Hrvatske, neučinkovito pravosuđe, borbu za neovisnost medija, obećava Restart koalicija. U razrađenih 33 mjera navodi se, između ostalog, kako će se smanjiti broj ministarstava i agencija, uvesti obaveza objavljivanja proračuna i proračunskih rashoda na svim razinama, poticati djelovanje organizacija civilnog društva kao partnera u nadzoru provedbe ljudskih prava, da će se otvoriti rasprava o uređenju izbornog zakonodavstva, urediti zakonski okvir za raspisivanje i provedbu referenduma, donijeti Zakon o porijeklu imovine i Zakon o sprečavanju profiterstva u vrijeme elementarnih nepogoda i epidemija. Žele ojačati položaj i ovlasti Poreznog USKOK-a, postrožiti kazne za korupciju, u cijelosti digitalizirati pravosudni sustav, reorganizirati i rekonceptualizirati Državno sudbeno vijeće.

U zaključnom dijelu programa navode kako će „sve razrađene politike, programe i reforme predložiti i pokrenuti već u prvih šest mjeseci mandata nove vlade“.

Krovni i cjeloviti cilj svih ovih mjera je – dobro društvo. Do njega se može doći samo zajedničkim naporima nositelja gospodarske politike, poslovne zajednice, akademske zajednice, sindikata, medija i civilnog društva, zaključuju Restartovci svoj izborni program.

Lalovac priznao da bi dinamika provedbe ovisila o stanju kojeg će zateći poslije ljeta


Glavni problem ovog progresivnog dokumenta mogao bi ipak biti – nedostatak novca. Da su toga svjesni i u SDP-u pokazalo je gostovanje bivšeg, a možda i kandidata za budućeg ministra financija Borisa Lalovca u programu RTL-a.

On je potvrdio kako će tempo provođenja mjera u velikoj mjeri ovisiti o stanju proračuna na kraju ljeta.

„Sve će se to raditi dinamikom kako budu osigurana sredstva u proračunu“, rekao je Lalovac, potvrđujući da bi pad sredstava u proračunu tu dinamiku provođenja njihovih obećanja pomaknuo u sljedeću godinu. Naravno, ako bi Restart bio u poziciji formiranja vlade.

Na pitanje odakle sredstva za predloženo produljenje mjera poput onih za čuvanje radnih mjesta, Lalovac je odgovorio: isključivo zaduživanje i europska sredstva.

faktograf