I dok hollywoodski scenaristi moraju biti itekako maštoviti kako bi svojim skupim filmskim produkcijama podarili zaplete koji će privuči višemilijunsku publiku diljem svijeta, hrvatska politika gotovo svakodnevno besplatno nudi poprilično zabavne scenarije. Svjetske kinodvorane trenutačno osvaja deveti nastavak jednog od komercijalno najuspješnijih filmskih serijala svih vremena Brzi i žestoki, dok se u središtu hrvatske politike upravo našao jedan 'ubrzivač'. Koliko će on biti brz i žestok u realizaciji postavljenih političkih ciljeva, vidjet će se veoma brzo, ali nema nikakve sumnje da je Silvano Hrelja koji je sam sebe nazvao 'ubrzivačem' svojevrsna hrvatska interpretacija lika kojega u serijalu Brzi i žestoki tumači Vin Diesel. U aktualnom dijelu serijala Dieselov lik u mladosti tumači novi glumac Vinnie Bennett, a Hrelja bi ga slobodno mogao utjeloviti kada jednom ode u mirovinu. Čini se da mu je ona sada bliža no ikada ranije.
Poslovično ne osobito duhoviti predsjednik SDP-a Peđa Grbin kojemu je stranka upravo postala 'partnerčić' platformi Možemo! u Zagrebu, nazvao je svoga kolegu s iste koalicijske liste u VIII. izbornoj jedinici na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima 'hreljtončićem'. Kovanica je to Hreljina prezimena i pojma 'žetončić' koji je u hrvatsku politiku sada već trajno uveo pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Najproduktivnija kovačnica političkih 'žetončića'
Sadašnji čelnik SDP-a, kao i njegov prethodnik Davor Bernardić, nastavlja tako statirati dok mu, što iz stranke, što iz koalicije s kojom se SDP natjecao na parlamentarnim izborima, polako izlaze pojedini zastupnici te postaju 'žetončićima'. SDP i njegove izborne koalicije iz 2016. i 2020. postaju pravim političkim kockarnicama u kojima 'kuća uvijek dobiva'. Pritom je u ovom slučaju kuća HDZ, a socijaldemokrati redoviti gubitnici u slaganju izbornih lista s kojima se pokušavaju vratiti na vlast. Dok je SDP-ov predsjednik bio Bernardić, a Bandić stalno multiplicirao svoj klub zastupnika u Hrvatskom saboru, SDP je bio najproduktivnija kovačnica političkih 'žetončića', pri čemu je HDZ u saborskim klupama u jednom trenutku počela podržavati i SDP-ova potpredsjednica Vlade te obnašateljica dužnosti predsjednice stranke po odlasku Zorana Milanovića Milanka Opačić. I Hreljin je bivši stranački kolega Kažimir Varda u prošlom sazivu pretrčao vladajućima.
Hoće li i Peđa Grbin uskoro svjedočiti takvoj praksi? Prvi čovjek SDP-a zasad promatra samo prelazak Silvana Hrelje iz oporbe u programsku suradnju s HDZ-om. Nije prošlo ni godinu dana otkako su Grbin i Hrelja bili na istoj listi u VIII. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima i obojica se zdušno zalagala za HDZ-ov odlazak s vlasti. Na njoj su SDP, IDS, PGS, HSS, Snaga, Glas i Hreljina Hrvatska stranka umirovljenika osvojili 44,53 posto glasova, a sam Grbin uvjerljivo najveći broj preferencijskih glasova, njih 17 tisuća. Trećeplasiran na listi, Hrelja je osvojio ne baš uvjerljivih 3,48 posto glasova u odnosu na cijelu listu, znatno manje nego li na izborima 2015. i 2016. kada se također koristilo preferencijsko glasovanje. Možda je i to bio znak da se dugogodišnja karijera najpoznatijeg HSU-ova saborskog zastupnika i dojučerašnjeg predsjednika stranke približava svom završetku te ju je bilo potrebno nekako 'ubrzati'. Kako drukčije nego li sjedanjem u isti politički bolid u kojem se nalazi i HDZ. Jer ondje gdje je HDZ tamo se s vremena na vrijeme može ubaciti u višu brzinu.
Tako je što nedavno navijestio još jedan HDZ-ov 'suvozač', zapravo putnik na pomoćnom sjedalu Radimir Čačić kojega je ljutnja nakon poraza na izborima za varaždinskog župana od strane HDZ-ova kandidata Anđelka Stričaka gotovo izbacila iz HDZ-ove vladajuće kolone. Čačić kao izvrstan poznavatelj hrvatske politike i ponude 'žetončića' u njoj, istaknuo je da postoji nekoliko saborskih zastupnika koji bi iz oporbenih lako mogli prijeći u vladajuće klupe. Rečeno-učinjeno. Silvano Hrelja podebljao je vladajuću većinu na 'skupinu 77', a nije nemoguće da se ona uskoro približi brojci od osamdeset ruku na koje bi mogao računati predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković. Hrelja se za takvo što, uostalom, sam nedavno ponudio zazivajući razgovor s HDZ-om odluči li se sad već permanentno vladajuća hrvatska stranka za dogovor oko realizacije modela obiteljskih mirovina od 1. srpnja 2022. Dogovor je pao, ali ne s Hreljinim datumom, nego s onim HDZ-ovim od 1. siječnja 2023. Kako će taj model izgledati, na koga će se sve odnositi i koliko će biti financijski težak, ne zna se ni u naznakama, ali Silvano Hrelja zna da ga je ubrzao. Doduše, nije prihvaćen njegov datum, a i sama Vlada otprije planira isplaćivanje obiteljskih mirovina.
Hrelja, dakle, nije postigao baš ništa novo, osim što je HDZ dobio novog, bivšeg oporbenog zastupnika na svoju stranu. I zasad neutralizirao Čačićeve prijetnje o odlasku iz redova vladajućih. Hoće li bivši varaždinski župan mirno otrpjeti izjavu novog varaždinskog župana koji je novonastali Čačićev politički utjecaj nazvao 'predlanjskim snijegom'? Vjerojatno hoće jer se pod pojmom 'programske suradnje' uvijek nađe dovoljno argumenata interesne i financijske prirode koji ne ovise o emocijama poput ljutnje. Iz istog razloga treba shvatiti i 'iskorak' Silvana Hrelje prema taboru vladajućih jer je on u tom taboru i započeo karijeru saborskog zastupnika. Barem se u tom smislu može reći da se Hrelja vraća kući. U toj je kući tada domaćin bio Ivo Sanader, a sada je Andrej Plenković. Pritom je Hrelja više bio uz vlast, nego li protiv vlasti, tako da je i u tom slučaju ostao dosljedan. Uostalom, mirovine niti ne isplaćuju oni u oporbi. Međutim, Hrelja kao 'ubrzivač' teško može računati da će HSU i nakon sljedećih parlamentarnih izbora ostati u Hrvatskom saboru, osim ako ga u saborske klupe na svojim leđima ne unese HDZ, kao što je to na prošlim učinio s HSLS-om.
Hreljina politička savezništva od 2003.
Silvano Hrelja kontinuirano je saborski zastupnik od parlamentarnih izbora 2003. Na njima je HSU postigao iznenađujući uspjeh osvojivši tri mandata, dovoljno za zastupnički klub. Rezultat je to oklijevanja tadašnje vladajuće koalicije predvođene SDP-om koja u svom prvom mandatu na vlasti nije uspjela riješiti problem vraćanja duga umirovljenicima akumuliranog godinama ranije. HSU je podržao Vladu premijera Ive Sanadera koja je taj problem razriješila prije sljedećih parlamentarnih izbora 2007., ali sam HSU nije profitirao od tog poteza. Stranka je na izborima osvojila samo jedan mandat, upravo onaj Hreljin, te je u pola izbornog ciklusa, promijenila političko savezništvo okrenuvši se budućim izbornim pobjednicima SDP-u i Kukuriku koaliciji. Tako je Silvano Hrelja na izborima 2011., 2015., 2016. i 2020. svoj saborski mandat osvajao isključivo na listama predvođenima SDP-om. Socijaldemokratima je nakratko uskratio povjerenje na europskim izborima 2019. pridruživši se Amsterdamskoj koaliciji, ali je već godinu dana kasnije opet uz SDP, i opet protiv HDZ-a. Sada je pak opet uz HDZ koji bi trebao opravdati Hreljin 'iskorak' te ubrzati obiteljske mirovine. HDZ će to svakako napraviti, no ne zbog postupka Silvana Hrelje.
HDZ će to samostalno učiniti zbog vlastitih projekcija sljedećih, nimalo izvjesnih parlamentarnih izbora na kojima bi se birači mogli makar privremeno umoriti od novog, gotovo desetljetnog boravka HDZ-a na vlasti. Tim više jer HDZ iz 2021. svojim odnosom prema društvu, medijima, unutarnjim prilikama i političkim suparnicima sve više podsjeća na HDZ iz 1997. i HDZ iz 2008. Tijekom tri neizborne godine HDZ će se puno više baviti sam sobom i svojim potencijalnim biračima nego li pitanjem 'žetončića' koji, kao što se vidi, ostaju neizbrisivom baštinom političke logike Milana Bandića i istomišljenika. Hrvatska politika na taj način dobrim dijelom podsjeća na najveće zagrebačko sajmište Hrelić na kojem je uvijek moguće pronaći iskušane proizvode i usluge za makar privremenu uporabu. Andrej Plenković potpuno je u pravu kada ističe da je uvredljivo uspoređivati saborske zastupnike sa 'žetončićima'. Za takvo što nisu odgovorni ni principijelni zastupnici, ni pošteni žetoni u kockarnicama. Već isključivo oni koji u određenom trenutku svoje političke karijere požele 'ubrzati' stvari, posebice prije sljedećih izbora. Brzi? Teško. Žestoki? Samo na riječima. Na hrvatskom političkom Hrel(j)iću nikad ne nedostaje ni ponude ni potražnje.
