Na koje sve načine sustav pokušava "skinuti" ljude s popisa nezaposlenih?
Krajem rujna broj nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bio je nešto niži od 300 tisuća, a u nepunih mjesec dana taj broj se povećao za gotovo 12 tisuća, odnosno na 303 878 osoba. Ti brojevi ne predstavljaju stvarnu situaciju jer realni broj nezaposlenih iznosi oko pola milijuna. Razlog tome je što se veliki broj građana i građanki uopće ne prijavljuje u evidenciju, a i to što je dio osoba izbrisano iz nje. Samo tijekom rujna 2014. godine iz evidencije nezaposlenih su izašle 31 822 osobe, što je više od 21,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima HZZ-a, od tog broja je 13 559 osoba izbrisano iz evidencije, kako navode,sukladno Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
Između ostalog, Zakon propisuje obvezu individualnih konzultacija. Iskustvo s prvih konzultacija s nama je podijelio Tonči M. iz Splita, mladi magistar građevine. Navodi kako ga je savjetnica Splitskog područnog ureda HZZ-a upoznala s njegovim obvezama i obavijestila o mogućnosti korištenja aktivnih mjera za zapošljavanje (Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i Uz pola – pola do prvog posla).
"Savjetnica mi je rekla da se moram javiti svaka četiri tjedna putem e-maila te da nakon trećeg javljanja moram doći osobno na Zavod. Također mi je napomenula da, ukoliko nađem program stručnog osposobljavanja, da ću njegov početak čekati više mjeseci umjesto propisanih pedeset radnih dana, zbog nedostatka sredstava za financiranje mjera. Naime, Splitski područni ured sve zahtjeve šalje na odobravanje u Zagreb. Zasada nemam nikakve zamjerke na rad Zavoda i savjetnice, ali sam svjestan da je to sve pro forma i da mi neće naći posao“, komentira Tonči.
Njegova iskustva ne dijeli Zdravko B., mladi politolog koji je uključen u program stručnog osposobljavanja u Sinju. Zdravko navodi kako mu je prilikom prijave rečeno da nije obvezan prijaviti se u evidenciju te da je na prvim konzultacijama (područni ured Split, ispostava Sinj) dobio polovične informacije, odnosno rečeno mu je da ima pravo samo na program stručnog osposobljavanja. Dodaje da se do početka programa osposobljavanja, zbog zastarjelog šifrarnika, vodio u evidenciji kao diplomirani politolog umjesto kao magistar politologije. Slijedeći savjete HZZ-a prijavljivao se na brojne poslove te je početkom svibnja 2014. godine pronašao program stručnog osposobljavanja, a njegovo odobrenje je čekao četiri mjeseca. "Kada je završio natječaj, poslodavac je dobio informacije da se na odobrenje zahtjeva čeka od deset do pedeset radnih dana. To se pokazalo neistinitim jer mi je zahtjev odobren tek nakon četiri mjeseca“, kaže Zdravko te dodaje kako je uvijek strahovao da ne propusti javljanje jer je svjestan da bi to rezultiralo brisanjem iz evidencije.
Naime, obveze nezaposlenih se odnose na proces tzv. aktivnog traženja posla, a kako iz HZZ-a kažu, proces obuhvaća sudjelovanje nezaposlene osobe na individualnim savjetovanjima s ciljem utvrđivanja stručnih, radnih i osobnih mogućnosti nezaposlene osobe, individualne konzultacije, utvrđivanje aktivnosti i ciljeva profesionalnog plana, provedba aktivnosti utvrđenih profesionalnim planom, te sudjelovanje u postupku profesionalne selekcije, podnošenje molbi poslodavcima, davanje oglasa i javljanje na oglase i natječaje. Iz HZZ-a navode da je uvođenjem individualnih konzultacija osigurana bolja i bliskija suradnja između savjetnika/savjetnice i nezaposlene osobe, a svrha im je omogućiti podršku i praćenje aktivnog traženja posla prema potrebama pojedine nezaposlene osobe. Sada nezaposlena osoba može kontaktirati svog savjetnika/savjetnicu telefonskim putem ili e-mailom, što u HZZ-u smatraju većom dinamikom susreta. Također navode kako su se osobe koje nisu željele to prihvatiti prilikom definiranja profesionalnog plana, odjavljivale iz evidencije nezaposlenih, te kako je zbog toga brojka odjavljenih značajno veća nego u istom periodu prošle godine (3 738 osoba u 2013. godini i 20 994 osoba u 2014. godini). Naglašavaju da odjava vlastitom voljom ne povlači kaznenu odredbu nemogućnosti ponovnog ulaska u evidenciju od šest mjeseci, za razliku od nepridržavanja zakonskih odredbi. Sve one osobe koje su potpisale profesionalni plan, a nisu se pridržavale dogovorenih aktivnosti, brisane su iz evidencije Zavoda na šest mjeseci zbog nepridržavanja zakonskih odredbi, ističu iz HZZ-a te dodaju da u trenutku kada osoba prihvati aktivnosti, obavezna je provoditi sve dogovorene aktivnosti i opravdati svoj nedolazak na unaprijed zakazane aktivnosti u roku tri dana.
Prava nezaposlenih osoba koja proizlaze iz Zakona odnose se na novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja, što se također odnosi i na program stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Također, nezaposleni imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova, pravo na mirovinsko osiguranje ako osobi nedostaje najviše pet godina staža za starosnu mirovinu, te pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti uz uvjet da osoba ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca i da je prijavljena na Zavod.
Zašto su navedene obveze sporne i zašto je brisanje iz evidencije nezaposlenih problematično u više segmenata, pokušat ćemo obrazložiti u nastavku. Prvo, dio nezaposlenih dobiva nepotpune i različite informacije o njihovim obvezama, o kojima bi ih trebali informirati savjetnici/savjetnice na prvim individualnim konzultacijama koje se zakazuju nakon što se nezaposlena osoba prijavi u evidenciju na Info pultu područnog ureda HZZ-a. Kako iz HZZ-a navode, savjetnik/savjetnica prikuplja podatke o nezaposlenoj osobi te s njom kreira Profesionalni plan traženja posla. To je dokument koji se sastoji od niza aktivnosti koje će nezaposlena osoba poduzimati s ciljem što skorijeg pronalaska posla i sadrži popis zanimanja u kojima će osoba tražiti posao. Svako nepridržavanje aktivnosti koje su definirane Planom smatraju se odustankom osobe od aktivnog traženja posla, te to rezultira brisanjem osobe iz evidencije nezaposlenih. Unatoč tome što se može činiti kako izlazak iz evidencije ne predstavlja značajniji problem za nezaposlenu osobu, samim se brisanjem onemogućava osobu da šest mjeseci koristi usluge HZZ-a, ali i prijavljuje na poslove kojima je jedan od uvjeta prijava u evidenciji HZZ-a, konkretno na poslove koji uključuju mjere za poticanje zapošljavanja.
"Brisanje iz evidencije najviše šteti mladima koji bi mogli biti zaposleni pomoću jedne od mjera za zapošljavanje, a važno je naglasiti da promjena pravila nije dobro iskomunicirana. Zapravo, brisanje iz evidencije samo pridonosi statistici koja je lažna, jer se samo smanjuje stopa registrirane nezaposlenosti, a ne stvarna nezaposlenost“, komentira Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske. On dodaje da se, unatoč tome, vidi pomak u vidu sve većeg broja CISOK-a (Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri). Trenutno u Hrvatskoj postoji deset takvih centara, a cilj im je pružiti besplatne informacije i pomoć o cijeloživotnom profesionalnom usmjeravanju i razvoju karijere te povećati konkurentnost i zapošljivost korisnika. Živković dodaje kako bi se situacija trebala poboljšati nakon što se uvede novi sustav, financiran iz sredstava Garancije za mlade, čija je svrha pratiti mlade koji se ne nalaze u programu obrazovanja, nezaposleni su i ne osposobljavaju se za posao.
Kako u HZZ-u navode, od 38 156 rješenja donesenih u 2014. godini o prestanku vođenja u evidenciji nezaposlenih, žalba je izjavljena u 1 162 slučaja, a od toga je 540 žalbi uvaženo, 452 odbijeno, dok se ostale nalaze u postupku. Članak 17. stavak 2. Zakona predviđa brisanje osoba iz evidencije u slučaju odbijanja ponuđenog zaposlenja koje je u okviru stručne spreme i radnog iskustva osobe te u skladu s utvrđenim profesionalnim planom. Osim toga, stavak 4. pak kaže da se osoba koja odbije posao, a u skladu je s njenim procijenjenim psihofizičkim sposobnostima, također briše iz evidencije.
Ne ulazeći u razloge odbijanja posla, važno je naglasiti da se time krši ustavno pravo svake osobe da slobodno bira poziv i zaposlenje (članak 54. Ustava RH).
Također je važno naglasiti kako su nezaposlene osobe u ovako teškom položaju koji sve službe Zavoda ne mogu riješiti zbog jednog puno većeg problema, a to je nedostatak radnih mjesta. Apsurdno je tjerati ljude da se javljaju na unaprijed raspisane natječaje kako bi zadovoljili formu "profesionalnog plana“ i kako bi savjetnici ispunili svoje dužnosti. Krenimo od toga da na HZZ-u trenutno radi 779 savjetnika i savjetnica izravno s nezaposlenim osobama od čega ih je 128 u Područnom uredu Zagreb. U usporedbi s 302 658 nezaposlenih, shvatit ćemo da jedan savjetnik/savjetnica brine o gotovo 400 nezaposlenih. Možemo zaključiti da su to nedostatni kapaciteti za normalne uvjete rada te da nezaposleni u tom slučaju predstavljaju samo puku statistiku. Toga su svjesni i u HZZ-u, gdje tvrde da različitim treninzima kontinuirano rade na dodatnoj edukaciji savjetnika/savjetnica za zapošljavanje, poput treninga o savjetodavnim vještinama i posebno kreiranog treninga pod nazivom Prevencija prigovora.
h-alter
Krajem rujna broj nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bio je nešto niži od 300 tisuća, a u nepunih mjesec dana taj broj se povećao za gotovo 12 tisuća, odnosno na 303 878 osoba. Ti brojevi ne predstavljaju stvarnu situaciju jer realni broj nezaposlenih iznosi oko pola milijuna. Razlog tome je što se veliki broj građana i građanki uopće ne prijavljuje u evidenciju, a i to što je dio osoba izbrisano iz nje. Samo tijekom rujna 2014. godine iz evidencije nezaposlenih su izašle 31 822 osobe, što je više od 21,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima HZZ-a, od tog broja je 13 559 osoba izbrisano iz evidencije, kako navode,sukladno Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
Između ostalog, Zakon propisuje obvezu individualnih konzultacija. Iskustvo s prvih konzultacija s nama je podijelio Tonči M. iz Splita, mladi magistar građevine. Navodi kako ga je savjetnica Splitskog područnog ureda HZZ-a upoznala s njegovim obvezama i obavijestila o mogućnosti korištenja aktivnih mjera za zapošljavanje (Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i Uz pola – pola do prvog posla).
"Savjetnica mi je rekla da se moram javiti svaka četiri tjedna putem e-maila te da nakon trećeg javljanja moram doći osobno na Zavod. Također mi je napomenula da, ukoliko nađem program stručnog osposobljavanja, da ću njegov početak čekati više mjeseci umjesto propisanih pedeset radnih dana, zbog nedostatka sredstava za financiranje mjera. Naime, Splitski područni ured sve zahtjeve šalje na odobravanje u Zagreb. Zasada nemam nikakve zamjerke na rad Zavoda i savjetnice, ali sam svjestan da je to sve pro forma i da mi neće naći posao“, komentira Tonči.
HZZ-prtsc
Njegova iskustva ne dijeli Zdravko B., mladi politolog koji je uključen u program stručnog osposobljavanja u Sinju. Zdravko navodi kako mu je prilikom prijave rečeno da nije obvezan prijaviti se u evidenciju te da je na prvim konzultacijama (područni ured Split, ispostava Sinj) dobio polovične informacije, odnosno rečeno mu je da ima pravo samo na program stručnog osposobljavanja. Dodaje da se do početka programa osposobljavanja, zbog zastarjelog šifrarnika, vodio u evidenciji kao diplomirani politolog umjesto kao magistar politologije. Slijedeći savjete HZZ-a prijavljivao se na brojne poslove te je početkom svibnja 2014. godine pronašao program stručnog osposobljavanja, a njegovo odobrenje je čekao četiri mjeseca. "Kada je završio natječaj, poslodavac je dobio informacije da se na odobrenje zahtjeva čeka od deset do pedeset radnih dana. To se pokazalo neistinitim jer mi je zahtjev odobren tek nakon četiri mjeseca“, kaže Zdravko te dodaje kako je uvijek strahovao da ne propusti javljanje jer je svjestan da bi to rezultiralo brisanjem iz evidencije.
Naime, obveze nezaposlenih se odnose na proces tzv. aktivnog traženja posla, a kako iz HZZ-a kažu, proces obuhvaća sudjelovanje nezaposlene osobe na individualnim savjetovanjima s ciljem utvrđivanja stručnih, radnih i osobnih mogućnosti nezaposlene osobe, individualne konzultacije, utvrđivanje aktivnosti i ciljeva profesionalnog plana, provedba aktivnosti utvrđenih profesionalnim planom, te sudjelovanje u postupku profesionalne selekcije, podnošenje molbi poslodavcima, davanje oglasa i javljanje na oglase i natječaje. Iz HZZ-a navode da je uvođenjem individualnih konzultacija osigurana bolja i bliskija suradnja između savjetnika/savjetnice i nezaposlene osobe, a svrha im je omogućiti podršku i praćenje aktivnog traženja posla prema potrebama pojedine nezaposlene osobe. Sada nezaposlena osoba može kontaktirati svog savjetnika/savjetnicu telefonskim putem ili e-mailom, što u HZZ-u smatraju većom dinamikom susreta. Također navode kako su se osobe koje nisu željele to prihvatiti prilikom definiranja profesionalnog plana, odjavljivale iz evidencije nezaposlenih, te kako je zbog toga brojka odjavljenih značajno veća nego u istom periodu prošle godine (3 738 osoba u 2013. godini i 20 994 osoba u 2014. godini). Naglašavaju da odjava vlastitom voljom ne povlači kaznenu odredbu nemogućnosti ponovnog ulaska u evidenciju od šest mjeseci, za razliku od nepridržavanja zakonskih odredbi. Sve one osobe koje su potpisale profesionalni plan, a nisu se pridržavale dogovorenih aktivnosti, brisane su iz evidencije Zavoda na šest mjeseci zbog nepridržavanja zakonskih odredbi, ističu iz HZZ-a te dodaju da u trenutku kada osoba prihvati aktivnosti, obavezna je provoditi sve dogovorene aktivnosti i opravdati svoj nedolazak na unaprijed zakazane aktivnosti u roku tri dana.
Prava nezaposlenih osoba koja proizlaze iz Zakona odnose se na novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja, što se također odnosi i na program stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Također, nezaposleni imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova, pravo na mirovinsko osiguranje ako osobi nedostaje najviše pet godina staža za starosnu mirovinu, te pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti uz uvjet da osoba ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca i da je prijavljena na Zavod.
Zašto su navedene obveze sporne i zašto je brisanje iz evidencije nezaposlenih problematično u više segmenata, pokušat ćemo obrazložiti u nastavku. Prvo, dio nezaposlenih dobiva nepotpune i različite informacije o njihovim obvezama, o kojima bi ih trebali informirati savjetnici/savjetnice na prvim individualnim konzultacijama koje se zakazuju nakon što se nezaposlena osoba prijavi u evidenciju na Info pultu područnog ureda HZZ-a. Kako iz HZZ-a navode, savjetnik/savjetnica prikuplja podatke o nezaposlenoj osobi te s njom kreira Profesionalni plan traženja posla. To je dokument koji se sastoji od niza aktivnosti koje će nezaposlena osoba poduzimati s ciljem što skorijeg pronalaska posla i sadrži popis zanimanja u kojima će osoba tražiti posao. Svako nepridržavanje aktivnosti koje su definirane Planom smatraju se odustankom osobe od aktivnog traženja posla, te to rezultira brisanjem osobe iz evidencije nezaposlenih. Unatoč tome što se može činiti kako izlazak iz evidencije ne predstavlja značajniji problem za nezaposlenu osobu, samim se brisanjem onemogućava osobu da šest mjeseci koristi usluge HZZ-a, ali i prijavljuje na poslove kojima je jedan od uvjeta prijava u evidenciji HZZ-a, konkretno na poslove koji uključuju mjere za poticanje zapošljavanja.
"Brisanje iz evidencije najviše šteti mladima koji bi mogli biti zaposleni pomoću jedne od mjera za zapošljavanje, a važno je naglasiti da promjena pravila nije dobro iskomunicirana. Zapravo, brisanje iz evidencije samo pridonosi statistici koja je lažna, jer se samo smanjuje stopa registrirane nezaposlenosti, a ne stvarna nezaposlenost“, komentira Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske. On dodaje da se, unatoč tome, vidi pomak u vidu sve većeg broja CISOK-a (Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri). Trenutno u Hrvatskoj postoji deset takvih centara, a cilj im je pružiti besplatne informacije i pomoć o cijeloživotnom profesionalnom usmjeravanju i razvoju karijere te povećati konkurentnost i zapošljivost korisnika. Živković dodaje kako bi se situacija trebala poboljšati nakon što se uvede novi sustav, financiran iz sredstava Garancije za mlade, čija je svrha pratiti mlade koji se ne nalaze u programu obrazovanja, nezaposleni su i ne osposobljavaju se za posao.
HZZ-prtsc
Kako u HZZ-u navode, od 38 156 rješenja donesenih u 2014. godini o prestanku vođenja u evidenciji nezaposlenih, žalba je izjavljena u 1 162 slučaja, a od toga je 540 žalbi uvaženo, 452 odbijeno, dok se ostale nalaze u postupku. Članak 17. stavak 2. Zakona predviđa brisanje osoba iz evidencije u slučaju odbijanja ponuđenog zaposlenja koje je u okviru stručne spreme i radnog iskustva osobe te u skladu s utvrđenim profesionalnim planom. Osim toga, stavak 4. pak kaže da se osoba koja odbije posao, a u skladu je s njenim procijenjenim psihofizičkim sposobnostima, također briše iz evidencije.
Ne ulazeći u razloge odbijanja posla, važno je naglasiti da se time krši ustavno pravo svake osobe da slobodno bira poziv i zaposlenje (članak 54. Ustava RH).
Također je važno naglasiti kako su nezaposlene osobe u ovako teškom položaju koji sve službe Zavoda ne mogu riješiti zbog jednog puno većeg problema, a to je nedostatak radnih mjesta. Apsurdno je tjerati ljude da se javljaju na unaprijed raspisane natječaje kako bi zadovoljili formu "profesionalnog plana“ i kako bi savjetnici ispunili svoje dužnosti. Krenimo od toga da na HZZ-u trenutno radi 779 savjetnika i savjetnica izravno s nezaposlenim osobama od čega ih je 128 u Područnom uredu Zagreb. U usporedbi s 302 658 nezaposlenih, shvatit ćemo da jedan savjetnik/savjetnica brine o gotovo 400 nezaposlenih. Možemo zaključiti da su to nedostatni kapaciteti za normalne uvjete rada te da nezaposleni u tom slučaju predstavljaju samo puku statistiku. Toga su svjesni i u HZZ-u, gdje tvrde da različitim treninzima kontinuirano rade na dodatnoj edukaciji savjetnika/savjetnica za zapošljavanje, poput treninga o savjetodavnim vještinama i posebno kreiranog treninga pod nazivom Prevencija prigovora.
h-alter
