Star Trek jedna je od najdugovječnijih televizijskih serija s brojnim rebootovima te spin offovima, koji su nadolazili kako su se vremena i ukus publike mijenjali. Zvjezdane staze ujedno predstavljaju i jedan od temeljnih primjera svemirske opere, koja je također prešla na velika platna te se pretvorila u filmski serijal, koji po dugovječnosti jedino nadmašuje onaj o Jamesu Bondu. Golem uspjeh mogao je zahvaliti spretnom spoju zabave za široke mase s maštovitim dijapazonom likova iz svih dijelova svemira. Serija se počela prikazivati u vrijeme kada je američki svemirski program doživio veliki razvoj, pa je bila u dosluhu s ljudskom fascinacijom svemirskim prostranstvima te mogućnošću izvanzemaljskoga života. U doba hladnoratovske podijeljenosti, Zvjezdane staze progovarale su o ideji udruživanja i uzajamne pomoći, a suživoti različitih civilizacija često su se iščitavali u antirasističkom i antiksenofobičnom ključu.
U vremenu kada se sve premješta na televiziju, Star Trek je ponovno zaživo u kino-formatu jer je krajem prošloga desetljeća Paramount odlučio obnoviti franšizu tako što je inicijalnu postavu Eneterprisea na čelu s kapetanom Jamesom T. Kirkom pomladio. Time su protagonisti, sada smješteni u akcijsko high-tech okruženje, postali prijemčivi suvremenoj mlađoj publici. Istodobno je serija nastavila probijati svoj put kroz doba kvalitetne televizije. Prvo s Enterpriseom (2001-2005), a potim i Discoveryjem (2017. pa nadalje), čije priče predstavljaju prednastavke originalnoj posadi s Kirkom na čelu.
Danas su osobito postali popularni, barem što se tiče igranofilmskoga konteksta, ostvarenjima u kojima se naglasak stavlja na sporedne likove prijašnjih zapaženih filmova ili glavne likove. Ti nekoć sporedni likovi sada zadobivaju glavne uloge te ostvaruju pravo na vlastite priče. Recentan uspješan primjer je precijenjeni Joker (2019) Todda Phillipsa. Takva djela imaju veliki kulturni kapital zbog statusa likova te su potencijalno komercijalno vrlo isplativi, dok su im budžeti srednje visine jer primjenjuju smireniji, više dramski pristup, u kojem se pretjerana akcionost te prekrcanost specijalnim efektima nastoji suspregnuti. Trend se počeo prelijevati i na televizijski medij, a jedan od znakovitih pokazatelja upravo su Zvjezdane staze – Picard (2020), koji doduše u Novoj generaciji nije bio sporedan lik, no tamo je ionako naglasak bio na ansamblu, odnosno cijeloj posadi.
Jean Luc Picard (Patric Stewart) kultni je zapovjednik svemirskoga broda Enterprise u ciklusu The Next Generation, koji se kroz više sezona prikazivao od 1987. do 1994. godine, a po popularnosti može se jedinom mjeriti s Jamesom T. Kirkom. Stoga ne čudi što je producentima palo na pamet iskoristiti veliki kulturni kapital koji Picard ima, kao i The Next Generation. Da je CBS ozbiljno pristupio projektu, vidi se prema autorskoj ekipi koja seriju od deset nastavaka potpisuje.
Posrijedi su dva dvojca. Prvi čine uspješni holivudski scenarist Akiva Goldsman, koji je jedan od potpornih stupnjeva srednjostrujaške tvornice snova, a čiji rad uključuju komercijalno uspješna ostvarenja (Genijalni um, Vrijeme ubijanja, Klijent) kao i velike promašaje (Batman i Robin), te ugledni spisatelj Michael Chabon (Sindikat jidiških policajaca), koji sve više radi na televiziji (serija Unbeliveable). Drugi par čine Kirsten Beyer, koja je karijeru izgradila kao spisateljica koja je romane temeljila na serijama Zvjezdane staze: Voyager i Discovery, te Alex Kurtzman (Transformers, The Mummy, Star Trek). Kao što se može primijetiti, posrijedi je skupina koja je već imala iskustva u svijetu Zvjezdanih staza, a njoj su vrlo promišljeno dodana imena koja su ostavila traga u komercijalno uspješnoj kino-produkciji te ugledne scenarističke i spisateljske ličnosti, koje likovima mogu udahnuti novi život i višedimenzionalnost.
Radnja Picarda odvija se dvadesetak godina nakon priče filma Star Trek: Nemesis (2002). Jean Luc je umirovljen te ordinira na svom imanju u Francuskoj i dalje mučen pogibijom prijatelja Date, koji je, kao što znamo, predstavljao sintetički oblik života. Također ga proganjaju sjećanja na neuspjelu misiju iz prošlosti koja je rezultirala uništenjem Marsa i posljedično zabranom umjetno stvorenih bića, koja su se iz još uvijek nepoznatoga razloga odmetnula. Picardu se obraća djevojka Dahj (Isa Briones), koja otkriva da također predstavlja sinta, no ubrzo je ubija tajno romulansko društvo. Mučen grižnjom savjesti jer je nije uspio spasiti, tim više što je djevojka u nekoj vezi s Datom, umirovljeni zapovjednik obraća se Zvjezdanoj floti da ga vrati na posao, no dobiva odbijenicu. Stoga okuplja alternativnu posadu te kreće u potragu za doktorom Bruceom Maddoxom te Soj (Isa Briones), sestrom blizankom Dahj, kako bi spriječio ostvarenje romulanske urote.
Za seriju je temeljni odnos Picarda i Date, koji se, iako postavljen po strani, prelijeva na ostatak priče, kojoj time jamči aktualnost s obzirom na propitivanje humanog i sintetičkog te odnosa ljudi i umjetne inteligencije, što se promeće u priču o empatiji. U središtu razmatranja je pak ostarjeli Picard koji vrši retro-pogled na svoj život i odnose te ne može na adekvatan način odžalovati gubitak prijatelja koji je žrtvovao svoj život za njega. Picard je poput dobrog, starog djeda punoa životne mudrosti, koji naokolo po zabitnim dijelovima svemira dijeli pedagoške lekcije kako je strah loš učitelj te da djeca uče na principu primjera. Posrijedi je svođenje životne priče i starih računa, pa u tom kontekstu očekujete jako puno nostalgije.
Na svemirske putešestvije Picard tako vodi neke od starih članova posade, dok druge susreće usput, te sa svakim od njih razglaba o izgubljenom vremenu. Ta je nostalgija danak koju serija plaća fanovskoj bazi, no nije loše utkana u priču, pa sasvim solidno funkcionira. Fabularna kombinatorika je također promišljeno i dobro postavljena. Iako je uvod podosta spor i dugačak, autori su se trudili da fabula ne bude banalna, ali i nepotrebno komplicirana. Kroz deset epizoda koje prosječno traju od četrdeset do pedeset minuta balansirano je vođena, a najslabiji dio čini scenaristički slabo oblikovan odnos brata i sestre Romulanaca. Star Trek: Picard punokrvni je komad televizijske zabave, koji ne pretendira biti išta više od toga. Ravnomjerno uključuje ljudske odnose, humor, te za svoj medij spektakularne akcijske prizore.
Iako je produkcijski na visokoj razini, posebice kada govorimo o specijalnim efektima, po određenim dramaturškim rješenjima vidi se da je rađen za linearnu televiziju i tjedno prikazivanje. Ponajprije je to očito u završecima epizoda te načinima kako su cliffhangeri umetnuti, odnosno raspoređeni u priči. Patrick Stewart je energično utjelovio Picarda, no nisu svi sporedni glumci na zadovoljavajućoj glumačkoj razini.
filmovi
