Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je danas da premijer treba pozvati predstavnike Stožera za obranu Vukovara i u raspravu oko uvođenja ćirilice u tom gradu uključiti cijelo društvo, ali da je dovođenje u pitanje zakona i korištenje agresivnih metoda opasno te da preko toga ne treba olako prijeći.
"Moje je mišljenje da premijer treba pozvati predstavnike organizatora na razgovor. Premijer nije samo osoba, on je i institucija on je institucija i cijela stvar se svodi na prepoznavanje institucija. Treba razgovarati i kada se ne slažemo, naročitio kada se ne slažemo i to je dobro i uputno", kazala je Pusić u emisiji Hrvatskog radija Intervju tjedna, upozorivši pritom da skidanje ploča s ćirilicom u Vukovaru i Udbini smatra "vrlo opasnim"."Hrvatsko se društvo počelo oporavljati od rata 90-ih. Napravili smo mnoge iskorake kao društvo koje može funkcionirati s raznolikostima... ali ova vrsta aktivnosti, širenje poticaja da se zakon krši kako bi se na drastičan način dalo na znanje manjinama, i to svim manjinama, da postoje agresivne skupine koje im žele zanijekati pravo zajamčerno zakonom, to je opasno i preko toga ne treba olako prijeći", rekla je ministrica.
"Situacija je prilično opasna i osjetljiva", upozorila je Pusić, ocijenivši da se radi o "nekoj vrsti udara prošlosti na hrvatsku sadašnjost".
Izrazila je uvjerenje da u Hrvatskoj više ne postoji stav većine koji bi vršio diskriminaciju prema etničkim načelima, ali da postoje male, agresivne skupine koje "udaraju na našu budućnost".
Prema njezinim riječima, ta tema nije od danas i ona traje od uvođenja ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, a izlaz iz nje situacije vidi u razgovoru, no ne samo između jedne skupine organizatora i vlade, koji uglavnom komuniciraju preko medija.
"To nisu sve zainteresirane strane i taj razgovor treba proširiti", tvrdi Pusić, ističući da intelektualne elite, stranke, nevladine udruge i ostali trebaju imati svoje mišljenje o tome i uključiti se.
Na pitanje o stavu HDZ-a i optužbama da ovim pitanjem izaziva kaos, potpredsjednica vlade i šefica diplomacije je odgovorila da "to ne može procijeniti i za to nema dokaza", ali da joj "izgleda neobično od kuda ta žestina", podsjetivši pritom da je HDZ sudjelovao u donošenju zakona o uvođenju ćirilice u Vukovaru. Izrazila je žaljenje što se "Vukovar opetovano drži u političkom kutu u kojem ništa nije važno već samo da se iskoristi tragična povijest tog grada".
"Vukovar i Vukovarci imaju pravo na pijetet... i na sve ono što daje šansu za sutra", rekla je Pusić.
Kazala je da se zbog problema s ćirilicom u Vukovaru ne treba brinuti kakvu to poruku šaljemo prema van, prema Europskoj uniji, s obzirom na spor koji je Hrvatska vodila oko tzv. lex Perković, pojasnivši da u Hrvatskoj ponekad imamo dojam da smo puno više na dnevnom redu međunarodne zajednice.
"Oni primjećuju kada se čaša prelije, mene više brine kakva se to poruka šalje prema unutra, prema našim vlastitim građanima", rekla je Pusić.
Smatra također da to ne bi trebalo opteretiti posjet predsjednika Ive Josipovića Beogradu te da Srbija pitanje ćirilice ne bi trebala koristiti kao argument u odnosima dviju država.
"Upravo obrnuto, hrvatske vlasti upravo inzistiraju na provedbi zakona i zaštiti manjina, ako išta očekivala bih podršku naših susjeda", kazala je Pusić. Podsjetila je da je Zagreb dobio službenu notu zbog "događanja na ulicama", što Pusić, kako je rekla, smatra "apsurdnim" jer se radi o "de facto napadu na hrvatsku vladu i službene institucije zbog zaštite prava manjina."
Na pitanje oko INA-e i MOL-a i odnosima Hrvatske i Mađarske, Pusić je ocijenila dobrim što su pregovori oko tog pitanja počeli, istaknuvši da su odnosi dviju zemalja "uvijek vrlo dobri", posebice na putu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji te da "dvije strane razumiju da su to odnosi koje ne treba žrtvovati".
Pusić smatra da se i odnosi Slovenije i Hrvatske dobro odvijaju te je najavila novi susret s kolegom Karlom Erjavcom početkom studenoga.
Na pitanje kako komentira da je vlada od birača upravo dobila najnižu ocjenu 2,2, Pusić je kazala da vlada "mora proizvesti rezultate" jer su ljudi sve manje i manje strpljivi. Smatra da je prva stvar s kojom se vlada mora uhvatiti u koštac nezaposlenost i borba za investicije.
"Borba za investicije je de facto prva točka, ona je ne samo naša već i regionalna i planetarna", istaknula je Pusić i ocijenila da je jedini način da stvorimo komparativne prednosti, pojednostavimo proceduru poslovanja, ubrzamo rad institucija. Također je kazala da, iako postoje tvrtke koje su vezane uz javne usluge i za koje je možda bolje da su pod kontrolom države, "vlada i država nisu poduzetnici".
Glavna poteškoća tvrtki, smatra Pusić, je nedostatak "agilnijeg menadžmenta", tj.nedostatak jake menadžmentske elite".
"Situacija je prilično opasna i osjetljiva", upozorila je Pusić, ocijenivši da se radi o "nekoj vrsti udara prošlosti na hrvatsku sadašnjost".
Izrazila je uvjerenje da u Hrvatskoj više ne postoji stav većine koji bi vršio diskriminaciju prema etničkim načelima, ali da postoje male, agresivne skupine koje "udaraju na našu budućnost".
Prema njezinim riječima, ta tema nije od danas i ona traje od uvođenja ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, a izlaz iz nje situacije vidi u razgovoru, no ne samo između jedne skupine organizatora i vlade, koji uglavnom komuniciraju preko medija.
"To nisu sve zainteresirane strane i taj razgovor treba proširiti", tvrdi Pusić, ističući da intelektualne elite, stranke, nevladine udruge i ostali trebaju imati svoje mišljenje o tome i uključiti se.
Na pitanje o stavu HDZ-a i optužbama da ovim pitanjem izaziva kaos, potpredsjednica vlade i šefica diplomacije je odgovorila da "to ne može procijeniti i za to nema dokaza", ali da joj "izgleda neobično od kuda ta žestina", podsjetivši pritom da je HDZ sudjelovao u donošenju zakona o uvođenju ćirilice u Vukovaru. Izrazila je žaljenje što se "Vukovar opetovano drži u političkom kutu u kojem ništa nije važno već samo da se iskoristi tragična povijest tog grada".
"Vukovar i Vukovarci imaju pravo na pijetet... i na sve ono što daje šansu za sutra", rekla je Pusić.
Kazala je da se zbog problema s ćirilicom u Vukovaru ne treba brinuti kakvu to poruku šaljemo prema van, prema Europskoj uniji, s obzirom na spor koji je Hrvatska vodila oko tzv. lex Perković, pojasnivši da u Hrvatskoj ponekad imamo dojam da smo puno više na dnevnom redu međunarodne zajednice.
"Oni primjećuju kada se čaša prelije, mene više brine kakva se to poruka šalje prema unutra, prema našim vlastitim građanima", rekla je Pusić.
Smatra također da to ne bi trebalo opteretiti posjet predsjednika Ive Josipovića Beogradu te da Srbija pitanje ćirilice ne bi trebala koristiti kao argument u odnosima dviju država.
"Upravo obrnuto, hrvatske vlasti upravo inzistiraju na provedbi zakona i zaštiti manjina, ako išta očekivala bih podršku naših susjeda", kazala je Pusić. Podsjetila je da je Zagreb dobio službenu notu zbog "događanja na ulicama", što Pusić, kako je rekla, smatra "apsurdnim" jer se radi o "de facto napadu na hrvatsku vladu i službene institucije zbog zaštite prava manjina."
Na pitanje oko INA-e i MOL-a i odnosima Hrvatske i Mađarske, Pusić je ocijenila dobrim što su pregovori oko tog pitanja počeli, istaknuvši da su odnosi dviju zemalja "uvijek vrlo dobri", posebice na putu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji te da "dvije strane razumiju da su to odnosi koje ne treba žrtvovati".
Pusić smatra da se i odnosi Slovenije i Hrvatske dobro odvijaju te je najavila novi susret s kolegom Karlom Erjavcom početkom studenoga.
Na pitanje kako komentira da je vlada od birača upravo dobila najnižu ocjenu 2,2, Pusić je kazala da vlada "mora proizvesti rezultate" jer su ljudi sve manje i manje strpljivi. Smatra da je prva stvar s kojom se vlada mora uhvatiti u koštac nezaposlenost i borba za investicije.
"Borba za investicije je de facto prva točka, ona je ne samo naša već i regionalna i planetarna", istaknula je Pusić i ocijenila da je jedini način da stvorimo komparativne prednosti, pojednostavimo proceduru poslovanja, ubrzamo rad institucija. Također je kazala da, iako postoje tvrtke koje su vezane uz javne usluge i za koje je možda bolje da su pod kontrolom države, "vlada i država nisu poduzetnici".
Glavna poteškoća tvrtki, smatra Pusić, je nedostatak "agilnijeg menadžmenta", tj.nedostatak jake menadžmentske elite".
Izvor: SEEbiz
