Na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku predsjednik Rusije je 2. rujna dao intervju za Bloomberg. Razgovor je bio posvećen važnim pitanjima svjetske politike i ekonomije. "RBTH Hrvatska" sažeto navodi najvažnije izjave Vladimira Putina.
Jedan od gostiju foruma u Vladivostoku je bio premijer Japana Shinzo Abe. Na pitanje dopisnika Bloomberga je li moguć kompromis između Rusije i Japana po pitanju Kurilskih otoka ( koji su poslije Drugog svjetskog rata pripali Rusiji, što Japan sada osporava ), Putin je odgovorio kako je Rusija spremna za obnavljanje dijaloga koji je zamrznut prije nekoliko godina na inicijativu japanske strane. Ne radi se međutim o trgovini teritorijom, nego treba tražiti kompromis koji odgovara i jednoj i drugoj strani.
"Nije riječ o nekakvoj razmjeni ili prodaji [teritorija]", istaknuo je Putin. "Riječ je o potrazi za riješenjem u kome nijedna strana neće imati dojam da je na gubitku".
Dopisnik Bloomberga je u šali pitao Putina je li Rusija spremna naprimjer odreći se Kalinjingrada ( nekadašnji Koenigsberg, pripao je Rusiji poslije Drugog svjetskog rata). Predsjednik mu je ozbiljno odgovorio da je revizija rezultata Drugog svjetskog rata Pandorina kutija koju je vrlo opasno otvarati.
"Onda ne treba diskutirati samo o Kalinjingradu, nego i o istočnim teritorijima Njemačke, o Lavovu koji je bio dio Poljske, itd, itd.", rekao je Putin i dodao da je bolje to ne dozvoliti.
Opadanje prometa robe sa Kinom ( 2015. godine je promet opao na 70 milijardi dolara, a cilj je bio 2020. godine dostići 200 milijardi dolara), po mišljenju predsjednika Rusije, uvjetovano je padom cijena nafte i plina, a to su proizvodi koje Rusija tradicionalno izvozi. Kina međutim i dalje ostaje važan partner Rusije,i suradnja dvaju zemalja obuhvaća sve više sfera.
Osim trgovinskih odnosa, Rusija i Kina su prešle na sasvim novu razinu suradnje, rekao je predsjednik Rusije i nabrojao nove sfere zajedničkog rada: svemirske programe, strojogradnju, željezničke pruge za vlakove velikih brzina, izgradnju nuklearne elektrane u Tjanvanu, itd.
Govoreći o izuzetno niskoj cijeni nafte, Putin je naglasio da Rusija podržava ideju o stabilizaciji cijena putem zamrzavanja razine eksploatacije, i taj stav ona ne mijenja. Ispostavilo se međutim, da stabilizacija cijena nije moguća zbog politike drugih zemalja koje izvoze naftu, konkretno Saudijske Arabije. Ruski predsjednik je izjavio da će to pitanje možda razmotriti u susretu sa zamjenikom saudijskog princa na summitu G-20.
Prema Putinovom mišljenju, optimalna politika zemalja koje izvoze naftu sastojala bi se u zamrzavanju eksploatacije na određenoj razini uz izvjesne preferencije koje bi imao Iran, jer se on tek pojavio na tržištu poslije ukidanja sankcija. "Iran počinje sa vrlo niske pozicije zbog dobro poznatih sankcija pod kojima je bio", rekao je Putin. "Bilo bi nepravedno ostaviti ga na toj "sankcioniranoj" razini".
Spomenuvši u intervjuu kako će vjerojatno ići u prodaju 19,5% dionica najveće ruske naftne kompanije "Rosneft" ( sada državi pripada 69,5% dionica ), Putin je rekao kako Rusija podržava daljnju privatizaciju . Prodaja paketa akcija kompanije "Rosneft" planirana je za ovu godinu. Putin je također izjavio kaki se Rusija sprema za privatizaciju jednog dijela paketa dionica tvrtke "Alrosa", koja je jedna od vodećih u svjetskoj industriji dijamanata.
Putin je i ovoga puta odbacio optužbe da je Rusija izvršila hakerski napad na servere Demokratske stranke SAD-a. Ranije su u zapadnim medijima spominjane verzije kako su za curenje informacija odgovorni ruski hakeri. "Ne znam ništa o tome. Mi se na državnom nivou sigurno time ne bavimo", naglasio je Putin.
Na pitanje bi li željeo da na čelu Bijele kuće vidi Hillary Clinton ili Donalda Trumpa, ruski predsjednik je odgovorio: "Ja bih volio surađivati sa čovjekom koji može donositi odgovorne odluke i ispunjavati postignute sporazume". Rusija se ne miješa u unutarnja pitanja drugih zemalja, naglasio je.
Govoreći o sve izraženijem politiziranju summita G-20 ( ovogodišnji će biti održan 4. i 5. rujna u Hangzhou, u Kini ), predsjednik Rusije je podsjetio da je to prvenstveno forum za razgovor o ekonomiji, te da bi se iz tog razloga summit trebao usredotočiti na gospodarska pitanja
"Mislim da se G-20 ne bi trebao miještia u te stvari... Bolje je da se za to pronađe neki drugi format", izjavio je Putin govoreći o mogućem razmatranju sirijskog pitanja na predstojećem summitu. Po njegovom mišljenju, takva pitanja je najbolje razmatrati u UN i u Vijeću sigurnosti.
Povodom budućnosti Europske unije i Eurozone poslije Brexita, Putin je istaknuo da vodeće zemlje Europske unije imaju pragmatičan stav prema ekonomskim pitanjima i vjerojatno će to doprinijeti jačanju eura i riješavanju postojećih ekonomskih problema Europske unije.
"Ja ne isključujem mogućnost da će biti donijete nekakve odluke koje će konsolidirati grupu zemalja jednakih po razini ekonomije, i to će, po mom mišljenju, samo doprineti jačanju eura”, rekao je predsjednik. On je podsjetio da Rusija 40% svojih deviznih rezervi drži u eurima i zato je Moskva, i pored postojećih političkih neslaganja, zainteresirana za stabilnost Eurozone.
Na samitu G-20 u Hangzhou, Vladimir Putin će se prvi put sresti sa premijerkom Velike Britanije Teresom May. Odgovarajući na pitanje kako će se graditi rusko-britanski odnosi u kontekstu Brexita, Putin je rekao: "Naši odnosi sa Velikom Britanijom ne ovise od njenog prisustva ili odsustva u Europskoj uniji, nego od njenih posebnih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama".
Odnosi između Rusije i Velike Britanije koji, prema Putinovom mišljenju, u posljednje vrijeme nisu baš najbolji, mogu se poboljšati ukoliko London bude provodio nezavisniju vanjsku politiku.
Ruski predsjednik je istaknuo da pregovori između Rusije i SAD o sirijskom pitanju nisu laki. Da bi se postigao napredak neophodno je povući granicu između umjerene opozicije i terorista, a to pitanje nije riješeno od samog početka pregovaračkog procesa. S druge strane, Putin smatra da je u najskorijoj budućnosti moguć napredak: "Ja ne isključujem mogućnost da u najskorije vrijeme mi već možemo postići neki dogovor i predočiti naše sporazume svjetskoj javnosti".
Osim toga, predsjednik je izjavio da je Rusija u kontaktu sa Turskom i ne protivi se njenoj operaciji na sjeveru Sirije.
1. Rusija je spremna razgovarati sa Japanom o Kurilskim otocima
Jedan od gostiju foruma u Vladivostoku je bio premijer Japana Shinzo Abe. Na pitanje dopisnika Bloomberga je li moguć kompromis između Rusije i Japana po pitanju Kurilskih otoka ( koji su poslije Drugog svjetskog rata pripali Rusiji, što Japan sada osporava ), Putin je odgovorio kako je Rusija spremna za obnavljanje dijaloga koji je zamrznut prije nekoliko godina na inicijativu japanske strane. Ne radi se međutim o trgovini teritorijom, nego treba tražiti kompromis koji odgovara i jednoj i drugoj strani.
"Nije riječ o nekakvoj razmjeni ili prodaji [teritorija]", istaknuo je Putin. "Riječ je o potrazi za riješenjem u kome nijedna strana neće imati dojam da je na gubitku".
Putin o sporu oko Kurilskih otoka: Rusija ne trguje teritorijima
2. Nedopustiva je revizija rezultata Drugog svjetskog rata
Dopisnik Bloomberga je u šali pitao Putina je li Rusija spremna naprimjer odreći se Kalinjingrada ( nekadašnji Koenigsberg, pripao je Rusiji poslije Drugog svjetskog rata). Predsjednik mu je ozbiljno odgovorio da je revizija rezultata Drugog svjetskog rata Pandorina kutija koju je vrlo opasno otvarati.
"Onda ne treba diskutirati samo o Kalinjingradu, nego i o istočnim teritorijima Njemačke, o Lavovu koji je bio dio Poljske, itd, itd.", rekao je Putin i dodao da je bolje to ne dozvoliti.
3. Moskva će nastaviti razvijati i diverzificirati odnose sa Pekingom
Opadanje prometa robe sa Kinom ( 2015. godine je promet opao na 70 milijardi dolara, a cilj je bio 2020. godine dostići 200 milijardi dolara), po mišljenju predsjednika Rusije, uvjetovano je padom cijena nafte i plina, a to su proizvodi koje Rusija tradicionalno izvozi. Kina međutim i dalje ostaje važan partner Rusije,i suradnja dvaju zemalja obuhvaća sve više sfera.
Osim trgovinskih odnosa, Rusija i Kina su prešle na sasvim novu razinu suradnje, rekao je predsjednik Rusije i nabrojao nove sfere zajedničkog rada: svemirske programe, strojogradnju, željezničke pruge za vlakove velikih brzina, izgradnju nuklearne elektrane u Tjanvanu, itd.
4. Rusija se zalaže za zamrzavanje razine eksploatacije nafte
Govoreći o izuzetno niskoj cijeni nafte, Putin je naglasio da Rusija podržava ideju o stabilizaciji cijena putem zamrzavanja razine eksploatacije, i taj stav ona ne mijenja. Ispostavilo se međutim, da stabilizacija cijena nije moguća zbog politike drugih zemalja koje izvoze naftu, konkretno Saudijske Arabije. Ruski predsjednik je izjavio da će to pitanje možda razmotriti u susretu sa zamjenikom saudijskog princa na summitu G-20.
Prema Putinovom mišljenju, optimalna politika zemalja koje izvoze naftu sastojala bi se u zamrzavanju eksploatacije na određenoj razini uz izvjesne preferencije koje bi imao Iran, jer se on tek pojavio na tržištu poslije ukidanja sankcija. "Iran počinje sa vrlo niske pozicije zbog dobro poznatih sankcija pod kojima je bio", rekao je Putin. "Bilo bi nepravedno ostaviti ga na toj "sankcioniranoj" razini".
5. Kremlj je spreman oslabiti ulogu države u ekonomiji Rusije
Spomenuvši u intervjuu kako će vjerojatno ići u prodaju 19,5% dionica najveće ruske naftne kompanije "Rosneft" ( sada državi pripada 69,5% dionica ), Putin je rekao kako Rusija podržava daljnju privatizaciju . Prodaja paketa akcija kompanije "Rosneft" planirana je za ovu godinu. Putin je također izjavio kaki se Rusija sprema za privatizaciju jednog dijela paketa dionica tvrtke "Alrosa", koja je jedna od vodećih u svjetskoj industriji dijamanata.
6. Rusija nema veze sa hakerskim napadima na servere Demokratske stranke SAD-a; Moskva je spremna na suraadnju sa svakim predsjednikom SAD-a
Putin je i ovoga puta odbacio optužbe da je Rusija izvršila hakerski napad na servere Demokratske stranke SAD-a. Ranije su u zapadnim medijima spominjane verzije kako su za curenje informacija odgovorni ruski hakeri. "Ne znam ništa o tome. Mi se na državnom nivou sigurno time ne bavimo", naglasio je Putin.
Na pitanje bi li željeo da na čelu Bijele kuće vidi Hillary Clinton ili Donalda Trumpa, ruski predsjednik je odgovorio: "Ja bih volio surađivati sa čovjekom koji može donositi odgovorne odluke i ispunjavati postignute sporazume". Rusija se ne miješa u unutarnja pitanja drugih zemalja, naglasio je.
7. G-20 se mora usredotočiti na gospodarstvo
Govoreći o sve izraženijem politiziranju summita G-20 ( ovogodišnji će biti održan 4. i 5. rujna u Hangzhou, u Kini ), predsjednik Rusije je podsjetio da je to prvenstveno forum za razgovor o ekonomiji, te da bi se iz tog razloga summit trebao usredotočiti na gospodarska pitanja
"Mislim da se G-20 ne bi trebao miještia u te stvari... Bolje je da se za to pronađe neki drugi format", izjavio je Putin govoreći o mogućem razmatranju sirijskog pitanja na predstojećem summitu. Po njegovom mišljenju, takva pitanja je najbolje razmatrati u UN i u Vijeću sigurnosti.
8. Rusija je zainteresirana da Europa bude stabilna, i da euro bude jaka valuta
Povodom budućnosti Europske unije i Eurozone poslije Brexita, Putin je istaknuo da vodeće zemlje Europske unije imaju pragmatičan stav prema ekonomskim pitanjima i vjerojatno će to doprinijeti jačanju eura i riješavanju postojećih ekonomskih problema Europske unije.
"Ja ne isključujem mogućnost da će biti donijete nekakve odluke koje će konsolidirati grupu zemalja jednakih po razini ekonomije, i to će, po mom mišljenju, samo doprineti jačanju eura”, rekao je predsjednik. On je podsjetio da Rusija 40% svojih deviznih rezervi drži u eurima i zato je Moskva, i pored postojećih političkih neslaganja, zainteresirana za stabilnost Eurozone.
9. Odnosi Rusije i Velike Britanije ovise o SAD-u
Na samitu G-20 u Hangzhou, Vladimir Putin će se prvi put sresti sa premijerkom Velike Britanije Teresom May. Odgovarajući na pitanje kako će se graditi rusko-britanski odnosi u kontekstu Brexita, Putin je rekao: "Naši odnosi sa Velikom Britanijom ne ovise od njenog prisustva ili odsustva u Europskoj uniji, nego od njenih posebnih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama".
Odnosi između Rusije i Velike Britanije koji, prema Putinovom mišljenju, u posljednje vrijeme nisu baš najbolji, mogu se poboljšati ukoliko London bude provodio nezavisniju vanjsku politiku.
10. Suglasnost između SAD-a i Rusije po pitanju Sirije je moguća
Ruski predsjednik je istaknuo da pregovori između Rusije i SAD o sirijskom pitanju nisu laki. Da bi se postigao napredak neophodno je povući granicu između umjerene opozicije i terorista, a to pitanje nije riješeno od samog početka pregovaračkog procesa. S druge strane, Putin smatra da je u najskorijoj budućnosti moguć napredak: "Ja ne isključujem mogućnost da u najskorije vrijeme mi već možemo postići neki dogovor i predočiti naše sporazume svjetskoj javnosti".
Osim toga, predsjednik je izjavio da je Rusija u kontaktu sa Turskom i ne protivi se njenoj operaciji na sjeveru Sirije.
