Zadnjih mjeseci Stanković je imao zanimljive i relevantne goste, a ta se tradicija nastavila nastupom Velimira Viskovića. On je izrekao i rečenicu, koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao "i Hrvatom, i Jugoslavenom"
Velimir Visković, leksikograf i prznica, krležolog i memoarist (foto Screenshot/HRT)
24 minuta sa Zoranom Kesićem, Nova S, 18. lipnja, 21:00
Nije lako voditi dug, neusiljen i duhovit razgovor sa sugovornikom, no Zoranu Kesiću to je uspjelo u izvanrednoj mjeri s Borisom Dežulovićem pa taj doseg u ovoj rubrici pohvaljujemo, pomalo i pro domo sua: ipak je Dežulović naš čovjek na terenu. U ispovijedi Kesiću on je prešao masu tema, od rata u Ukrajini i analogija s našim ratovima do svoje vjersko-bezvjerske biografije u kojoj je presudnu ulogu igrala baba Kata. No najbolji dio emisije bio je kraj, brzopotezno natjecanje Kesića i Dežulovića o tome koja je država gora od druge u raznim područjima, a mi smo nakon tog vatrometa duhovitosti mogli zaključiti samo jedno: obje su gore, a tko ne vjeruje neka pogleda emisiju, evo i link.
Novi dan, N1, 21. lipnja, 8:00
Čini se da se Miro Kovač, kandidat za ambasadora u Parizu, svečano oprostio od kandidature jer je u Novom danu izrekao riječi koje Andrej Plenković – a taj ne trpi oponiranje – neće rado čuti. Govoreći o sankcijama koje su uvedene Rusiji, Kovač ih je opisao kao manje-više besmislene. "Sankcije su", rekao je, "alibi za odluku da se ne pošalju kopnene snage u Ukrajinu, jer samo kopnene snage mogu zaustaviti rat. Bojim se da Ukrajinci neće sami moći vratiti okupirana područja." Može li narkoman uvesti sankcije svome dileru? Može, brate, samo kako će proći? "Rusija se nama uglavnom ruga" nastavio je. "Ukrajinci se lavovski bore, ali gube puno vojnika, nemaju dovoljno vojne opreme i artiljerije da bi se mogli nositi s Rusima i bez kopnene pomoći Zapada ne vidim kako će vratiti okupirana područja. Rusija polako, ali sigurno zauzima sve više teritorija", rekao je Kovač. "Pogledajmo povijest sankcija, kad su uspjele", retorički se zapitao. "Jesu li uspjele protiv Sjeverne Koreje, jesu li uspjele protiv Kube, protiv Irana? Nisu. Jesu li uspjele kad smo ih 2015. godine uveli protiv Rusije? Ne. Rusi su već otporni na sankcije i ne vidim kako možemo tom politikom sankcija Rusiju prisiliti na povlačenje", rekao je bivši ministar vanjskih poslova, a mi zaključujemo da je N1, afilijacija američkog CNN-a, objektivnija, uravnoteženija i profesionalnija u pristupu od drugih. Rusija je prošlog mjeseca od nafte zaradila 1,7 milijardi dolara više nego u travnju, ukazuju podaci Međunarodne agencije za energiju. Pobijedi li Rusija u ovom ratu, jao nama: po cijelom će svijetu ojačati putinizam (orbanizam, erdoganizam); izgubi li, Rusija će postati velika Jugoslavija, s desecima ratova, od Kavkaza do Kamčatke. Potraje li rat, europsko će se takozvano jedinstvo raspadati i sve će lagano kliziti dođavola. Ružičasta slika budućnosti, nema što. A Kovača će Plenković poslati u Ulan Bator, nakon ovoga.
Dnevnik, Nova TV, 22. lipnja, 19:15
U dugom izvještaju iz Bruxellesa reporterka prepričava govor Andreja Plenkovića, pa kaže kako je hrvatski premijer snažno naglasio potrebu promjene izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Milanovićeva mantra postala je i njegova, pa se moramo zapitati – a što, dođavola, ne promijenite izborne zakone u Hrvatskoj?! Ustavni sud još je 2010. utvrdio je da je na izborima 2007. bilo prekomjernih odstupanja u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama, pa ukazao na nužnost promjene izbornog modela. Prošlo je 12 godina, a sve je ostalo isto. Ustavni sud zatražio je promjenu propisa koji diskriminira Hrvate u Hrvatskoj, ali pored te odluke svi prolaze kao pored turskog groblja. Nakon zadnjeg popisa stanovništva promjena je još nužnija jer idući izbori, budu li održani prema ovom zakon, sigurno neće biti zakoniti niti će odražavati volju biračkog tijela, ali o tome i Plenković i Milanović šute kao zaliveni.
Dnevnik Diane Budisavljević, HRT, 22. lipnja, 20:12
U prime timeu, kako i dolikuje, Hrvatska televizija prikazala je film "Dnevnik Diane Budisavljević" i to je ovu našu televiziju, koju tako često kritiziramo, uzdiglo iznad svih drugih javnih televizija u regiji. Snimanje i prikazivanje filmova koji znače obračun s grijesima vlastite a ne tuđe prošlosti nije, naime, u našoj regiji baš norma nego uglavnom izuzetak, a po intenzitetu tog izuzetka jasno se može vidjeti i opća razina države i naroda. Srpska bi televizija, ako se nas pita, trebala snimati i prikazivati film o Srebrenici, umjesto "Dare iz Jasenovca", puno bi poštenije bilo. Pohvala HRT-u.
Trinaest dana, HRT, 23. lipnja, 21:00
Uredništvo HRT-a napravilo je još jedan sjajan izbor. Stavili su na program američki film "Trinaest dana" koji prikazuje situaciju u kojoj je svijet prije 60 godina mogao biti uništen u nuklearnom ratu. Sovjeti su koncem 1962. na Kubu instalirali nuklearne projektile srednjeg dometa. Ti su projektili za pet minuta mogli stići do svih velikih gradova na Istočnoj obali, osim Seattlea. Sovjetske rakete mogle su, prema procjenama američkih generala, uništiti 80 milijuna ljudi prije no što oni stignu odgovoriti. Mladi predsjednik Kennendy na teškoj je kušnji – na jednoj strani ima ratoborne generale koji žele spržiti "crvene", na drugoj ima Hruščova. Nakon teških natezanja, Sovjeti se povlače, a u zamjenu za to Amerika povlači rakete Jupiter iz Turske... Svijet je tada imao sreću da su dvije najjače države vodili razumni ljudi, Kennedy i Hruščov. Iz filma se vidi da Amerika ni po cijenu nuklearnog rata ne bi trpjela raspoređivanje raketa srednjeg dometa u "svom dvorištu", a iste su rakete rasporedili 2007. u Poljskoj i Rumunjskoj s izgovorom da su rakete postavljene radi obrane od Irana!? Rusija je na to odgovorila podupiranjem desničarskih, antieuropskih stranaka i podupiranjem antieuropskih pokreta – uspjevši, čini se, potpomognuti Brexit i uspon Trumpa, a američke rakete i dalje skupljaju prašinu u Poljskoj i Rumunjskoj...
Nedjeljom u 2, HRT, 26. lipnja, 14:00
Stankovića baš krenulo. Zadnjih mjeseci imao je dobre, zanimljive i relevantne goste i ta se tradicija nastavila nastupom Velimira Viskovića, u mladosti zvanog Paprika, leksikografa i prznice, krležologa i memoarista, u ovoj emisiji nazočnoga u potonjoj funkciji. Visković je divanio o memoarskim zapisima koji su objavljeni ovih dana pod naslovom "O drugima, o sebi", ali i politici i drugim parafernalijama. Izdvajamo Stankovićevo pitanje misli li Visković da bi predsjednik Milanović htio "više od svega na svijetu" da je sudjelovao u Domovinskom ratu, na što je Visković odgovorio ovako: "Mislim da bi. To govori njegovo ponašanje zadnjih godina i njegova fascinacija, bez etičkog kriterija, ljudima koji su ratovali. Ja njega cijenim jer je načitan, svakog vraga zna, ali ta njegova fascinacija Branimirom Glavašem, a da pritom zaboravlja na akumulatorsku kiselinu i ostalo, pa to je strašno." Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao "i Hrvatom, i Jugoslavenom". "Za mene se to ne isključuje", kazao je Visković.
