Ne samo da javno ilustrira žestoko rivalstvo između ova dva trgovca nego najavljuje vjerojatni trend ponašanja.




Kampanja u koju se nedavno otisnuo Spar (ovaj trgovac plaćenim oglasom u dnevnom tisku poziva kupce neka se osobno uvjere da znatan dio asortimana ponuđen na njegovim policama nije skuplji nego u Lidlu, a dokažu li računom suprotno dobit će nobac natrag) ne samo da javno ilustrira žestoko rivalstvo između ova dva trgovca nego (ne)očekivano najavljuje vjerojatni trend ponašanja između trgovačkih lanaca koji su se kroz proteklih desetak godina prekobrojno natiskali na ljudstvom ograničenom i financijski sve nemoćnijem hrvatskom tržištu. Unatoč tvrdnjama mjerodavnih o povijesno rekordnoj turističkoj sezoni i dobroj zaradi samo je veljača tijekom ove godine imala rast potrošnje na međugodišnjoj razini.

>>> Rat oglasima Spara i Lidla: Kod koga je jeftiniji čokolino?


Pad u rujnu

Ostali mjeseci zaključno s kolovozom potonuli su u pesimizam i štednju, promet u maloprodaji bio je manji između 1,1 i 7,3 posto naspram istih razdoblja lani. Prema prvim i nepotpunim podacima Državnog zavoda za statistiku realni pad potrošnje obilježit će i rujan, u odnosu na rujan 2011. godine potrošnja je, najavljuju, manja šest posto. Ni činjenica da je ovogodišnji rujan prema lanjskom zabilježio deset posto više turista nije pridonijela buđenju potrošnje, štoviše rujan je zaključen kao sedmi mjesec uzastopnog pada potrošnje. Visoki rujanski pad za sve sudionike tržišta bio je poput hladnog tuša, procjenjivalo se da neće donijeti pozitivne trendove, no minus od šest posto malo tko je očekivao. I dobro upućeni u problematiku, nekoliko makroekonomista procjenjivali su da će rujan donijeti pad prometa u trgovini na malo od oko 3,3 poston no rujan je skršio njihova nadanja srušivši potrošnju za čak šest posto. Kada špica najrekordnije turističke sezone donese u srpnju pad prometa od 5,1 te kolovozu od 3,2 posto, premda je primjerice tijekom kolovoza ovdje privremeno boravilo čak 3,05 milijuna turista koji su ostvarili 21 milijun noćenja, ovdašnji trgovci bit će više nego zadovoljni ostane li prihod u 2012. na razini rezultata koje su zabilježili u 2011.  Od deset najvećih trgovaca koji su za 2011. sveukupno ostvarili 30,6 milijardi kuna prihoda od prodaje konkretne podatke o polugodišnjem poslovanju objavili su samo Konzum i Plodine dok se detalji za Mercator daju isčitati iz rezultata grupacije kojoj pripada. Svi ostali nisu pripravni niti prokomentirati što su donijeli protekli mjeseci te s kakvim očekivanjima gledaju na završetak 2012.Lider među hrvatskim trgovcima, Agrokorova tvrtka Konzum ovogodišnji lipanj je zaključila sa samo 66 milijuna kuna većim prihodom od prodaje u odnosu na rezultat iz lipnja 2011. Ukupan ovoljetni turistički boom nije ni kod njih donio velike efekte. Tržišni prvak je naime, objavio i devetmjesečni učinak u kojemu iznosi da je imao promet od prodaje 9,25 milijardi te da je bio 1,08 posto veći nego na kraju rujna 2011.

Manje kupaca

U njihovu izvješću stoji da je Konzum tijekom prva tri kvartala, iako je u tom razdoblju površinu prodajnih objekata povećao za 5525 četvornih metara te narastao na ukupno 304.458 kvadrata, prihod od prodaje povećao za oko 93 milijuna kuna. Matematika pak otkriva da je po ukupno raspoloživom četvornom metru Konzum u godinu dana prihod povećao tek za 305 kuna, a stavi li se rast prihoda samo prema novootvorenim kvadratima rast iznosi opet skromnih 16.833 kune.  S obzirom na okolnosti koje vladaju u gospodarstvu kao i na smanjenje raspoloživog dohotka kućanstava u Konzumu ostvareni učinak ocjenjuju ipak primjerenim. “Otežan oporavak gospodarstava, visoka nezaposlenost i  zbog nje povećana nesigurnost stanovništva, rast cijena energenata i tečajna kretanja ostavili su snažan negativni utjecaj na poslovanje Mercator grupe u prvih šest mjeseci ove godine”, tako je poslovni učinak i zabilježeni pad prihoda pojašnjavao predsjednik Uprave Anton Balažič navodeći za hrvatsko tržište još i povećanje PDV-a. Potrošači rjeđe odlaze u trgovine, sadržaj košarice ima sve manju vrijednost, traže se najjeftiniji ponuđači. Mercator Hrvatska u odnosu na rezultat grupacije pao je s lanjskih 14,2 na ovogodišnjih 13,2 posto, odnosno na 1,39 milijardi kuna što je gotovo u razini prošlogodišnjeg rezultata s kraja lipnja.Riječke Plodine, s obzirom na iskazani učinak prvospomenuta dva konkurenta mogu biti zadovoljnije budući da su prvu polovicu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani zaključile sa 81 milijun kuna većim prihodom od prodaje, konačni rezultat iznosio je 1,29 milijardi kuna.  Od ostalih sedam tvrtki (Lidl, Kaufland, Spar, Billa, Tommy, Diona, KTC) s liste deset najvećih trgovaca proteklih je godina Lidl rast prihoda bilježio visokim dvocifrenim postotcima. S kojim će rezultatom, zanimljivo je čekati rasplet, ovaj trgovac obilježiti skorašnji šesti rođendan poslovanja na ovdašnjem tržištu. U prvih pet godina Lidl je narastao na 2,4 milijarde kuna prihoda što je učinak kojim se ne može pohvaliti nijedan među konkurentima.

Lanjski rezultat

Ove bi godine veći skok prihoda od dosadašnjih prosjeka vjerojatno mogao ostvariti splitski Tommy koji je svoj portfelj značajno osnažio preuzimanjem tridesetak prodajnih lokacija iz trgovačkog lanca Kerum. Ostalih pet po prihodu prvoplasiranih trgovaca s rang ljestvice nisu imali značajnijih ni preuzimanja ni investiranja pa će njihov ovogodišnji učinak biti isključivo rezultat tržišnog nadmetanja kroz povoljnije cjenike i nuđenje kupcima posebnih bonusa za lojalnost.  S obzirom na sve manju kupovnu moć i radikalan zaokret Hrvata od nekadašnjeg šopingholičarstva bit će uspjeh ponovi li deset prvoplasiranih trgovaca zajednički lanjski rezultat i za 2012. a on će se dogoditi ostvare li više od 30 milijardi kuna prihoda od prodaje.  “U trgovini na malo se nastavljaju strukturne promjene s naglaskom na rast tržišnog udjela vodećih maloprodavača i pad tržišnog udjela malih maloprodavača, posebno obrtničke trgovine koja je najviše izložena krizi. Vodeća trgovačka društva u trgovini na malo nastavljaju s investicijama i novim zapošljavanjem te su povećala prihode i u stagnantnom gospodarskom okruženju u 2011. godini. Međutim, zabrinjava pad dobiti (zbog rasta financijskih rashoda), njihova nelikvidnost i zaduženost”, stoji u sektorskoj analizi trgovine na malo koju izdaje Ekonomski institut, Zagreb.

Tanke lisnice

U situaciji kada prosječna plaća iznosi 5541 kunu, prosječna mirovina 2183 kune, a na burzi je 333.400 nezaposlenih trgovcima doista ne mogu cvjetati ruže. Naime, više od 50 posto od 1,48 milijuna zaposlenih prima plaću manju od prosjeka, a mirovinu do 3000 kuna čak 880.275 umirovljenika od njih 1,12 milijuna. Samo 32.663 umirovljenika imaju mirovinu veću od 5000 kuna. S ovakvim stanjem u lisnici nemoguće je očekivati rast potrošnje.

Prepolovljena dobit

Trgovina je nakon trogodišnjeg sjedenja na tronu po ostvarenoj dobiti u odnosu na ostale djelatnosti u nacionalnom gospodarstvu u prvih šest mjeseci 2012. izgubila bitku i tu poziciju prepustila prerađivačkoj industriji. Prema podacima koje je objavila Fina sektor trgovine je polugodište ove godine zaključio sa tek 1,2 milijarde kuna bruto dobiti što je tek 44,6 posto od iznosa koji su bili ostvarili na kraju lipnja 2011. Prosječna plaća u trgovini u prvom polugodištu iznosila je 4267 kuna što je tada bilo 8,7 posto manje od prosjeka na razini države.

Trgovina glavna djelatnost

Sektor trgovine gledan skupno (veleprodaja/maloprodaja) unatoč mnogim problemima i dalje dominira hrvatskim tržištem u odnosu na sve ostale gospodarske djelatnosti. Od ukupnih prihoda, prema podacima Financijske agencije, prisvaja 35 posto ili 101,8 milijardi kuna dok u ukupnim rashodima drži udjel 35,7 posto u rashodima svih poduzetnika što iznosi 100,7 milijardi kuna.

Ovaj tekst preuzet je iz posebnog priloga Poslovnog dnevnika za studeni 2012. godine, izdan pod naslovom 'Top tržišni sektori'.


 

Izvor: Poslovni