Ovaj liberalni desničar senzacija je u većini predizbornih anketa



Drago Prgomet (rođen 1965.) ima poseban status među lijevim i desnim medijskim komentatorima i analitičarima. Gotovo povlašten. Postoji nekoliko razloga za to: prvi, njegov raskid s HDZ-om. Zamjenik predsjednika stranke, izabran glasovima članstva (potukao je Andreja Plenkovića i Antu Sanadera), jednostavno je napisao pismo šefu Tomislavu Karamarku, rekao mu nekoliko važnih stvari i mirno otišao. Drugi, njegova politička stajališta, dok je HDZ kao Dönitzova podmornička flota u Atlantiku 1940., uranjao u opći radikalizam te promovirao obračun s izmišljenim komunizmom, lustraciju i još neke stranačke frustracije, bila su racionalna, utemeljena i civilizacijski prihvatljiva. Treće, Prgomet je cijelo to vrijeme bio svjestan vlastite pozicije u vrhu HDZ-a. Nije ga zadržavao u stranci, kako kaže, “sindrom lošeg braka”. “Što je to”, pitam ga? “To je ono kad se dubinski ne slažete sa ženom, vidite da je sve to uzaludno, ali ostajete u braku jer imate malu djecu, dva kredita i razmišljate što ću se razvoditi…”, objasnio je Prgomet.

Narasle ambicije


Kirurg s Rebra (otorinolaringolog, specijaliziran za operacije tumora glave i vrata) ne želi previše govoriti o tom razlazu. Razlog je sasvim jednostavan: “Moj sadašnji politički angažman je rezultat mojih stavova da mogu, na listi MOST-a, dati više i dati kvalitetnije od onoga što sam mogao u HDZ-u. Svako objašnjavanje mojih odnosa s ključnim ljudima HDZ-a, uključujući i Karmaraka, dovode me u opasnost da me birači dožive kao osobu koja se bavi politikom zbog osvete, osjećaja povrijeđenosti ili nečeg sličnog. A to, svakako, nije tako.”


Bolje i novi izbori nego loša Vlada. Milanović je pokazao da ne zna, a Karamarko još nije pokazao da zna

Prgometu i MOST-u, krovnoj inicijativi nezavisnih lista koju je ustrojio Božo Petrov, gradonačelnik Metkovića, ambicije su porasle nakon posljednjih anketa popularnosti stranaka gdje su se pozicionirali na trećem mjestu. Odmah iza HDZ-a i SDP-a, a ispred Bandića. Doktoru je drago. Plan za povratak u visoku politiku sad možda i uspije. “OK, sad ste me pitali koja je razlika između mene i nabrojili ste ne nužno tim redom Jadranku Kosor, Slavka Linića, Radimira Čačića i Ivu Josipovića. Kažete da smo, tu računate i mene, otpadnici iz svojih stranaka i da niste sigurni, sudeći prema ranijim iskustvima, da će politički comeback uspjeti.

Karamarkov problem


Kažete i da nakon toga, sasvim uobičajeno, slijedi potpuna politička eutanazija. Možda. Ali nešto ste i zaboravili: ja sam sâm odlučio kada otići iz bivše stranke, ja sam vrlo razložno to i objasnio. Nisam bio u izvršnoj vlasti, odnosno nisam konzumirao dužnosničku poziciju na osnovi svoje pripadnosti stranci, a pritom sam imao i puni politički legitimitet kao jedan od pobjednika na unutarstranačkim izborima. Moj politički kredibilitet je očuvan i jasno je da nisam kalkulant. Nužno, to nisu ni drugi ljudi koje spominjete, ali moje polazište za ove parlamentrane izbore, bez omalovažavanja drugih, bitno je drukčije.”

Treba se složiti s Prgometom koji kaže da njegove kritike politike HDZ-a i šefa stranke Kramarka nisu krenule nakon izlaska iz stranke. To je neobično rijetka osobina u hrvatskoj politici. “Ono što nije valjalo u politici HDZ-a, pogled na važna društvena pitanja ili pripreme za izbore govorio sam s nominalne pozicije drugog čovjeka HDZ-a, a to je ono što me, čini mi se, izdvaja.”

Prgomet je zanimljiv politički tip. On je prije svega konzervativac, umjereni desničar. U nekim bitnim pitanjima gotovo i liberal. Njegove političke pozicije imaju potencijal kod glasača centra, a to je ono što Karamarko nije u stanju napraviti sa svojom političkom platformom. Ukratko, Prgomet razumije da se ljevica pobjeđuje ulaskom u centar i bitkom za te birače. Desne, svi to znaju, već imaš.  U tradicionalnom smislu shvaćanja stranačke politike predstavlja političara koji doista nosi vrijednosti i navade europskog desnog centra. Možda je pretenciozno kazati da je poput Davida Camerona ili Angele Merkel, ali svakako nije im baš daleko.

Ne žalim ni za čim


Prirodno je pitati je li zažalio zbog odlaska. “Ne budim se ujutro s mišlju da nisam trebao otići. Ako pak imate dojam da često govorim o HDZ-u, ne o odlasku iz stranke ili odnosu s Karamarkom, nego kakav bi HDZ trebao biti, možda ste u pravu. Ali izjašnjavam se i o SDP-u.” Činilo nam se važim za ovaj razgovor s Prgometom razjasniti zbog čega to kaže. “HDZ je velika stranka, unatoč svemu kroz što je prošla i prolazi. Govorim o stranci koja, uz SDP, treba biti jamstvo demokracije u državi. Zbog toga mi je jako žao da se nije uspjela demokratizirati. Ja, ipak, pripadam tom svjetonazoru i političkom spektru. Još jasnije, Zvonimir Boban je to pametno rekao u nedavnom intervjuu i potpuno se slažem s njim. Napisao je da to nije njegova desnica, a nije ni moja. Kad slušate poruke vodstva stranke i saborskih zastupnika HDZ-a postaje vam sasvim jasno da desno od HDZ postoji samo zid. Pravi zid.”


HDZ je velika stranka, unatoč svemu kroz što je prošla i prolazi. Zbog toga mi je jako žao da se nije uspjela demokratizirati

Često se čuje da HDZ, s Prgometom na čelu, sada ne bi gubio prednost u utrci s ljevicom. Što on misli o tome? Odgovara kako ne razmišlja jer je HDZ velika stranka, s puno izvrsnih ljudi i lošim vodstvom. “Potencijal koji nije iskorišten doveo je do toga da sada vodstvo ozbiljno razmišlja hoće li dobiti izbore”.

Djetinjstvo bez oca


Imali smo ovdje jednu ozbiljnu zamjerku. Prgomet je  u komotnoj poziciji i zato može ovako govoriti. On je prema Karamarku postavljen baš kao i šef HDZ-a prema Milanoviću. Oporba prema vlasti. Bez stvarne odgovornosti.

“Moja je politička budućnost vezana uz MOST. Mi ulazimo u Sabor i tu nema nikakvih dvojbi. Ankete to potvrđuju. Možda jesam u ugodnoj poziciji neke oporbe, ali sasvim sam iskren u svemu što radim i sva moja politička stajališta su svima poznata.”

Prgometova životna priča je zanimljiva i dijelom je dokaz uspješnosti socijalnog sustava bivše Titove države. Naravno, i upornosti njegove majke koja je podigla i sama školovala sedmero djece. Prgomet je ostao bez oca sa šest godina. Rođen je u Žeravcu kod Dervente, hrvatskom dijelu BiH koji je u ratovima 90-ih doslovno sravnjen sa zemljom u teškim bitkama za koridor između srpskih enkalava u Bosni i Srbije. “Na neki način je točno to što govorite o tadašnjem socijalnom sustavu. Mama je bila domaćica, dodatno je zarađivala kao krojačica, a dobila je dio očeve mirovine nakon njegove smrti. Uz dječji doplatak za nas sedmoro. No, da ne bude zabune, bivša Jugoslavija je bila totalitarna i kod mene ne postoji ni trunka sentimenta prema toj državi. Moja shvaćanja su oko toga vrlo jasna. Neprihvatljivo mi je živjeti u sustavu gdje ne postoji sloboda izražavanja, sloboda javne riječi, sloboda političkog okupljanja i vlada politička represija.”

Tito, SFRJ i obitelj


Uz sva odricanja, normalna u takvim okolnostima odrastanja, Prgomet je upisao studij medicine u Banjoj Luci. Diplomirao je 1990., taman prije raspada bivše Jugoslavije. Zašto nije upisao medicinu u Zagrebu? “Ništa čudno. U Banjoj Luci je bilo jeftinije živjeti, a to je bio važan faktor moga odabira. S druge strane, znam da postoji stanovita sumnja oko kvalitete tamošnjeg studija. Sasvim pogrešno. Tadašnja banjalučka medicina bila je na svaki način ekspozitura zagrebačkog Medicinskog fakulteta s brojnim profesorima iz Zagreba koji su tamo imali svoje katedre i držali predavanja”. Za svaki slučaj, Prgomet je, nakon Banje Luke, uz polaganje diferencijalnih ispita, diplomirao i doktorirao u Zagrebu. Sad je  predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata Kliničkog bolničkog centra Zagreb, te pročelnik Katedre za otorinolaringologiju s audiologijom i fonijatrijom Medicinskog fakulteta u Zagrebu.


Objašnjavanja oko HDZ-a dovode me u opasnost da me birači dožive kao nekoga tko je u politici zbog osvete

I braća i sestre danas su dobro situirani ljudi s fakultetskim diplomama. Neki žive izvan Hrvatske, u zapadnoj Europi. Zanimljvo, jedan brat  katolički je svećenik u Njemačkoj. Teologiju je završio u Tubingenu, jednom od dva najpoznatija njemačka sveučilišta, gdje je stanovito vrijeme dekanom bio i bivši papa Bendikt XVI. “Zato moram biti jako oprezan kada govorim o odnosima crkve i države”, smije se Prgomet i kaže da Crkva kao i svi treba plaćati porez, ali ne treba ulaziti u inicijative poput izmjene odredbi ugovora koje je Hrvatska potpisala s Vatikanom.

“Naravno, daleko sam od definicije tvrdog katoličkog konzervativca. Nikad ne bih podržao zabranu pobačaja. Jednostavno mislim da žena ima pravo na izbor. Samo je njezina odluka, a to je svakako najteža odluka za svaku ženu, kako se nositi s neželjenom trudnoćom. Ali prekid trudnoće nije i ne može biti kontracepcijsko sredstvo.”

Premijer i šef oporbe


U pripremi za ovaj intervju iz razgovara s ljudima koji uistinu poznaju doktora Dragu Prgometa (neki od njih su s potpuno različitog političkog i svjetonazorskog spektra) lako se shvati da ozbiljno doživljava svoj posao. Prgomet je stigao na intervju za Telegram iz cjelonoćnog dežurstva na Rebru. Nakon svih godina karijere, uspona u hijerarhiji, obvezno dva puta mjesečno dežura. Prije nešto više od godinu dana, što je poznato, hitno je operirao i SDP-ova ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića kojeg je skoro ubila odmakla sepsa.

“Pa nije bilo bezazleno. Spasila ga je njegova volja za životom,što je krupan momak i organizam je uspio sve to izdržati. Baš u to vrijeme i moja je majka završila u bolnici. Dok se Ostojić oporavljao na intenzivnoj, ona je ležala u sobi do njegove. Bilo mi je blizu za vizite”, prisjeća se. Ali ne želi previše o tome. “Ne razmišljam tko je pacijent na stolu. Ako me to pitate. Nikada. Razmišljam da što bolje napravim posao. Tako je bilo s Rankom, mada priznajem da sam bio u strahu da nešto ne pođe krivo. A moglo je s obzirom na njegovo stanje. Izgubiti ministra na operacijskom stolu!? Priznajte, to nitko ne bi volio”.

Kjučno je pitanje što će MOST učiniti ako uđe u Sabor i bude u prigodi da njihovi zastupnici određuju tko će vladati. Prgomet se smije. “Nećemo nikog podržati. Bolje i novi izbori, nego loša Vlada. Sada se vidi, Milanović je pokazao da ne zna, a Karamarko nije pokazao da zna. To je sva istina sadašnje situacije.”

telegram