U Republici Srpskoj, trenutnom europskom eldoradu za velike energetske projekte, uznapredovali su projekti gradnje dviju termoelektrana na ugljen, TE "Ugljevik" i TE "Stanari". Bosna i Hercegovina nije obavijestila Hrvatsku o utjecaju ovih projekata na okoliš susjednih država, a hrvatske su pak vlasti bile prezauzete planiranjem svojih gutača ugljena da bi reagirale na kršenje međunarodnih konvencija.
U Hrvatskoj se planovima o gradnji Plomina 3 pridružila ideja o gradnji nove megalomanske termoelektrane na ugljen u Pločama, iako u tom gradu još nije riješen problem ni prvog industrijskog zagađenja a stanovnici još uvijek umiru od azbestoze. Međutim, osim ovih lokalnih prijetnji, kako zagađenje zraka ne treba putovnicu, za kvalitetu života u Hrvatskoj nije manje bitno ni što se događa u susjednim državama. U Republici Srpskoj u BiH, trenutnom europskom eldoradu za velike energetske projekte, uznapredovali su projekti gradnje dvije termoelektrane na ugljen, TE Ugljevik i TE Stanari, a planira ih se još cijeli niz. BiH je bila dužna Hrvatsku obavijestiti o provedbi postupka procjene utjecaja na okoliš za ove projekte i poslati nam dijelove studija koji se odnose na prekogranični utjecaj te su i građani RH morali dobiti priliku da izraze svoje mišljenje o tom projektu. Na naš upit prema Zakonu o pravu na pristup informacijama je li BiH ispunila svoje obavezu prema Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPOO konvencija), iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode doznajemo da oni od BiH ni obavijest ni dokumente ni o TE Stanari ni o TE Ugljevik nisu dobili.
"Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zatražit će informacije od nadležnih tijela BiH kako bi se utvrdila potreba prekogranične procjene utjecaja na okoliš sukladno ESPOO konvenciji", odgovaraju kratko iz Ministarstva.
TE Stanari se već gradi
Međutim, radovi na, primjerice, TE Stanari su već uznapredovali, počeli su u svibnju prošle godine, pa je jasno da Hrvatska naveliko kasni, a i nismo sigurni da je Ministarstvu uopće palo na pamet po tom se pitanju informirati dok ih netko nije pitao.
Osim H-Altera isti je odgovor dobila i Građanska inicijativa - udruga za zaštitu okoliša i prirode iz Slavonskog Broda koja je poslala sličan upit vezano uz TE Stanari. Ta se termoelektrana naime gradi na svega šezdesetak kilometara od Slavonskog Broda, grada koji već naveliko iskušava prekogranično onečišćenje od strane rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, problem koji se nikako ne miče s mrtve točke.
Istovremeno, portal Sbperiskop pronašao je obavijest na internet stranicama Vlade RS iz koje je vidljivo kako je Hrvatska ispoštovala ESPOO konvenciju te poslala obavijest i dokumente u susjedstvo vezano uz početak postupka procjene utjecaja na okoliš za projekt termoelektrane-toplane na prirodni plan Slavonski Brod koju planira graditi tvrtka Crodux Ivana Čermaka.
Za TE Stanari planirano je da ima snagu od 300 MW, a probni početak proizvodnje električne energije predviđen je za 2015. godinu. U Ugljeviku su pak planirana dva bloka od po 300 MW. Izgradnja još nije počela, ali je najavljena za proljeće ove godine. Predviđeno je da se Ugljeviku koristi ugljen s velikim postotkom sumpora od tri do šest posto, dok bi se u Stanarima trebao koristiti lignit.
Zagađenje iz termoelektrane u Stanarima moglo bi dostići razine od dva do deset puta više nego što to dopuštaju direktive Europske unije, pokazala je studija koju je naručio Centar za životnu sredinu iz Banja Luke, udruga koja je pokrenula i kampanju Stop prljavoj energiji - jer budućnost je obnovljiva s ciljem osvješćivanja javnosti o skrivenim troškovima ovakvih projekata.
"U Stanarima je planirano korištenje kineske tehnologije veoma niske efikasnosti, što znači da će zagađenje za svaki proizvedeni megavat sat biti veće nego što bi bilo s kvalitetnijim tehnologijama. Dosadašnja iskustva su također pokazala da tip tehnologije pročišćavanja koji će biti korišten ne može ispuniti europske standarde emisija. BiH je već sada dužna poštovati neke od EU direktiva, zbog članstva u Energetskoj zajednici. Treba dodati da EU standardi s vremenom postaju sve oštriji, tako da će od 2018. godine sve članice Energetske zajednice morati poštovati još strožije nivoe emisija propisane u Direktivi o industrijskim emisijama. Ovo je dodatna opasnost za projekte poput Stanara", ističe Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
Rudnici ugljena u Ugljeviku, Foto: Centar za životnu sredinu
BiH je Hrvatsku o oba ova projekta trebala obavijestiti u ranim fazama, kada su rađene studije utjecaja na okoliš. Naime, osim organiziranja javnih rasprava na kojima građani mogu dati komentare i pitanja o studiji, ESPOO konvencija propisuje kako obavijest o ovom procesu i mogućnosti sudjelovanja treba biti poslana i susjednim državama ukoliko postoji šansa da projekt ima utjecaj na okoliš te države.
"Imajući u vidu da je gradnja obje TE planirane samo nekoliko desetaka kilometara od granice s Hrvatskom, a TE Ugljevik i od granice sa Srbijom, smatramo da je postojala obaveza da se primjene odredbe ESPOO konvencije. Doznali smo da nadležne institucije iz BiH nisu obavijestile institucije iz Hrvatske kada je to bilo potrebno, tako da ni građani u Hrvatskoj nisu imali priliku da se upoznaju s procijenjenim utjecajima termoelektrana na okoliš. To je ozbiljan propust i namjeravamo se obratiti sekretarijatu ESPOO konvencije i upoznati ih s ovim okolnostima", najavljuje Kalaba.
Koliki je taj mogući prekogranični utjecaj ne znamo, međutim upozoravajuće je da u studiji utjecaja na okoliš za TE Ugljevik 3 stoji da se zagađenje sumporom iz već postojeće termoelektrane u Ugljeviku većim dijelom prenosi na velike daljine u okolne zemlje, od Srbije, Crne Gore i Hrvatske pa sve do Njemačke, Francuske i drugih europskih zemalja.
Osim TE Stanari i novih blokova u TE Ugljevik, u BiH se planiraju još i novi blokovi TE Banovići, kao i u TE Tuzla. Spominje se još nekoliko mogućih lokacija za termoelektrane u budućnosti, kao što su Bugojno, Kongora, Gacko... Tu je bitno naglasiti da je BiH jedan od rijetkih izvoznika električne energije u regiji. U ugovorima se redovito navodi da koncesionari nemaju obavezu proizvedenu struju prodavati u BiH, pa je jasno da se ove silni gutači ugljena ne rade radi interesa građana BiH kojima će ipak pripasti sva zdravstvena i okolišna šteta, dok će korist uglavnom otići investitorima koji neće u Bosni dijeliti sudbinu lokacije.
Neki gradovi u BiH poput Tuzle, Zenice i Sarajeva već sada redovito ruše rekorde u zagađenosti zraka, posebno u zimskim mjesecima, a ako se svi planovi za nove termoelektrane na ugljen ostvare, situacija bi se mogla još znatno pogoršati.
Jutarnji smog u Tuzli
"Šteta je ogromna, posebno po zdravlje ljudi. To se odražava na skraćenje života, primarno zbog bolesti kardiovaskularnog sustava. Međutim, utjecaj je ogroman i na okoliš i ekonomiju, prije svega zbog troškova liječenja i izostanaka s posla. Studija organizacije HEAL (Health and Environment Alliance) iz 2013. godine je pokazala da sagorijevanje ugljena u termoelektranama u zemljama Europske unije, Srbiji i Turskoj godišnje uzrokuje oko 23 300 preranih smrti ili 250 600 izgubljenih godina života i financijsku štetu u tim zemljama u iznosu od 54,7 milijardi eura godišnje. To su ozbiljni utjecaji termoelektrana o kojima se uopće ne govori, a takve podatke ili slične procjene nećete naći u studijama utjecaja na okoliš za spomenute termoelektrane", ističe Kalaba.
Hrvatska država previše je pak zaokupljena smišljanjem vlastitih megalomanskih projekata pa se ne uključuje na vrijeme u procese u susjednim državama iako je to pravo sudjelovanja zagarantirano međunarodnim konvencijama. Sigurno je da će ministar Zmajlović još koji put doći u Slavonski Brod i uvjeravati stanovnike tog grada da institucije čine sve što je moguće da im se poveća kvaliteta života, a svega šezdesetak kilometara dalje će istovremeno rasti novi dimnjaci o kojima Hrvatska službeno pojma nema.
Izvor: h-alter
