Gotovo četrnaest mjeseci bilo je potrebno Agenciji i Vijeću za elektroničke medije da započnu raditi ono što su bili dužni napraviti u roku od petnaest dana nakon što su zaprimili naš zahtjev za dostavljanjem fotokopija koncesijskih ugovora s četirima televizijskim kućama, za emitiranje šest nacionalnih programa: da te ugovore fotokopiraju, spakiraju i pošalju poštom na adresu podnositelja zahtjeva.
Nakon brojnih žalbi AZOP-u koji je nadležan za ostvarivanje prava za pristup informacijama, sporenja pred Upravnim sudom i ispucavanja gotovo svih pravnih mogućnosti - pri čemu se iz AZOP-ovih rješenja jasno vidi kako smatraju da Agencija za elektroničke medije, onemogućujući pristup tim dokumentima krši pravo na pristup informacijama - čini se da se ključni događaj zbio 23. kolovoza ove godine. Tada je Udruga za nezavisnu medijsku kulturu otvorenim pismom zatražila od Sabora otvaranje rasprave o radu Agencije i Vijeća, i razmatranje postoje li uvjeti za opoziv Zdenka Ljevaka, ravnatelja Agencije i predsjednika Vijeća. Koncesijski ugovor s RTL-om, zajedno sa cjelokupnom pratećom dokumentacijom koja sadrži Opis programa RTL Televizije, Programsku studiju, Tehničko-tehnološku studiju, Prostornu studiju, Financijski i Poslovni plan, opis ljudskih resursa, vlasničku strukturu RTL konzorcija, ugovora suvlasnika o osnivanju RTL-a, prije nekoliko je dana uručen ovom novinaru. Ugovor je bio potpisan 23. travnja 2004. godine, na rok od deset godina. Ispred RTL-a potpisali su ga tadašnji predsjednik Uprave Klaus Ebert i potpredsjednik Ozren Kanceljak, a ispred Hrvatskog zavoda za telekomunikacije (AEM još tada, premda osnovan, nije bio konstituiran) - direktor Ante Dodig.
Time se hrvatskoj javnosti po pri put pruža prilika da vidi kako sebe predstavljaju privatne TV kuće koje pobjeđuju na javnim natječajima za dobivanje koncesije za emitiranje programa, koliko njihov realizirani program odgovara toj predstavi, nadzire li Agencija za elektroničke medije ostvarivanje onoga što piše u ugovornoj dokumentaciji i gdje je uopće u svemu tome javni interes, ukoliko igdje jest.
Dominantna stilska figura u tom 216 stranica debelom materijalu jest litota. Naglašeno komercijalno RTL-ovo usmjerenje, kojemu je jedini cilj da vlasnicima donese profit i utjecaj na javno mnijenje, pri čemu interes javnosti da bude zaista informirana pripada redu bizarnosti koje velike tvrtke obuhvaćaju kišobranom "korporativne odgovornosti", ne bi li na taj način pridobile još poneki marketinški poen više - nastoji se prikazati na način da "nije to baš toliko strašno" i da "neće previše boljeti". Pritom su se autori Opisa RTL-ova programa ponegdje zaigrali, pa čitava stvar tu i tamo poprima obilježja groteske. Probrani citati slijede.
Izvorišne osnove
RTL za unapređenje mišljenja: "Programski koncept HRTL stvaran je respektirajući tzv. misleću publiku, ljude koje će s malih ekrana zaprimati medijski posredovane poruke, otčitavati ih i procjenjivati."
RTL za široke narodne mase: "HRTL je odlučio razviti televiziju namijenjenu najširem krugu gledatelja pa mu je zadaća programski zadovoljiti ukuse i interese različitih dobnih skupina, ljudi različitoga obrazovanja i standarda života."
RTL za unapređenje nemišljenja: "Gledateljima se ne smije nametati stav, no u izvještavanju iznosimo svoju profesionalnu, novinarsku procjenu (nikako ne i osobno mišljenje)."
RTL za elitnu umjetnost: "Takozvana visoka umjetnost zapadnog kulturnog kruga, o kojoj se u medijima i među stereotipnim karakterima zabavnih serija i filmova razmjenjuju ironične, omalovažavajuće opaske, prosječnom gledatelju ipak može biti daleko privlačnija od uvredljivo pojednostavljenih recepata zabave i misli 'probavljenih' za masovnu potrošnju na crti self help priručnika."
Opis programa
Osobito 'umor: "Tijekom dana od ponedjeljka do petka RTL Televizija emitira osobito humoristične serije, sapunice i informativne emisije. Vikendom RTL Televizija emitira dječje serije sinkronizirane na hrvatski jezik rano ujutro, obiteljske sapunice i serije u podne i u ranim poslijepodnevnim satima te filmove u kasnim poslijepodnevnim satima."
Prvo, pa sapunica: "Kao uvod u udarni termin RTL Televizija je uvela prvu dnevnu sapunicu u Hrvatskoj. Zabranjena ljubav odražava zabavnu fikcijsku dramaturgiju kao i teme iz stvarnoga života."
Formula uspjeha: "Novi filmski hitovi u kinima iz brojnih velikih američkih filmskih studija, europski i američki igrani filmovi i televizijski filmovi kao i hrvatski klasici svih žanrova (od komedija do akcijskih filmova) jamče visoku razinu prihvaćanja od strane gledatelja."
Tihi susjedi: "Šarmantnu i popularnu Sanju Doležal znamo kao dobru pjevačicu, ali i kao TV voditeljicu. Ono što ovu emisiju čini posebnom jest što su gosti koji u njoj sudjeluju 'ljudi iz susjedstva', javnosti posve nepoznati. U Sanjinoj emisiji svatko ima priliku podijeliti svoja iskustva i iznijeti mišljenje o temama koje mogu zanimati javnost ispred malih ekrana."
Europa, intenzivno: "RTL Televizija naglasak stavlja na emitiranje europskih programa u Hrvatskoj. Emisije kao što su reality show Frauentausch (Mijenjam ženu), europske serije poput Un medico di famiglia i Cobra 11, mini serije kao što je Kingdom in Twilight te filmovi poput Seventh Photo, Adrenalin te adaptacije britanskog formata Forbidden Love (Zabranjena ljubav) čine važan dio našeg programa. Više od 51 posto programa RTL Televizije otpada na europska audiovizualna djela."
Kupujte Exnaše! " RTL televizija je osobito ponosna na prikazi8vanje gledateljima zanimljivih sadržaja u vlastitoj produkciji kao što su Exkluziv, Exkluziv Vikend, Exploziv, Exploziv Vikend, Vijesti i Vrijeme, Zvijezde Extra, Mijenjam Ženu, Salto, talk show Sanja, Zabranjena Ljubav, Srcolovka, Mjenjačnica i tjedni zabavni show. Više od 60 posto vlastite proizvodnje emitira se u razdoblju između 18 i 22 sata."
Veleposlanstvo: HRTL će biti referentni kriterij medijske izvrsnosti. HRTL će promicati kreativnost, inovativnost i raznolikost. HRTL će ustrajati na medijskom poštenju, nepristranosti i profesionalizmu. HRTL će nastojati premašiti očekivanja gledatelja i u cijelosti ispuniti zahtjeve ulagača i poslovnih partnera.... HRTL će trajno ulagati u svoje ljude, programe i tehnologije."
Da, ali u načelu: "HRTL će... u cijelosti poštivati važeće hrvatske zakone i propise. HRTL će na svaki način poštivati nezavisnost javnog medija i odgovorno ispunjavati programske zadatke...."
Žurno, ali objektivno: "HRTL će uvijek imati kao krajnji i odlučujući kriterij zahtjeve i očekivanja hrvatske televizijske publike: zabavu i ažurne, objektivne informacije iz područja politike, kulture, znanosti, sporta i drugih područja od interesa za sve građane RH.... HRTL će posebne napore i resurse uložiti u proizvodnju vlastitog, hrvatskog programa..."
Visoko, ali više: "HRTL će uvažavati i doprinositi kulturnim nastojanjima u najširem smislu kroz njegovanje standardnog hrvatskog književnog jezika i visokih standarda medijskog komuniciranja, praćenjem kulturnih politika i događaja, emitiranjem televizijskih i filmskih djela hrvatskih autora te razvijanjem domaće produkcije različitih žanrova."
Visoko, ali još više: "HRTL će težiti ostvarenju temeljne vrijednosti - pružiti najvišu moguću kvalitetu na svim razinama."
Visoko, ali najviše: "HRTL će težiti ostvarenju temeljne vrijednosti - dati relevantnu, točnu, pravovremenu i medijski vrhunski oblikovanu informaciju."
Prvi amandman: "HRTL poticat će raznolikost stavova, mišljenja i uvjerenja unutar kuće i u programu. Donijet će nova lica i nove glasove."
Prva petoljetka - 1, plan: "Postupno povećanje zastupljenosti domaće produkcije na temelju pokazatelja o gledanosti, razvitku hrvatskih nezavisnih producentskih kuća i zanatskom usavršavanju hrvatskih autora i producentskih kuća."
Program, informativni
Organske veze: "Informativni program obuhvaća vijesti, 'current affairs' sadržaje (...), panel diskusije, servisne informacije, dokumentarne filmove i tzv. infotaiment programe u kojima su informativnost i zabavnost organski povezani."
Kolko opsega, tolko sadržaja: "Informativnima u širem smislu vidimo sve sadržaje i formate koji gledateljima komuniciraju podatke/informacije/znanja na bilo koji medijski posredovan način."
Kriterij činjeničnosti: "Informativni program mora zadovoljavati kriterije točnosti (činjeničnosti), pravodobnosti, nepristranosti, istinitosti."
Kritički pristup, loše za demokraciju:"Kada se radi program o politici i političarima, kritički pristup ne smije prijeći u stereotipno 'mudrovanje' i rezignirano kukanje (o) pokvarenosti politike kao takve. Prikazati politiku kao prostor u kojem preživljavaju samo cinici, kako izborna obećanja ionako nikad nema namjeru ispuniti, kako posobni i pošteni ljudi uvijek bivaju prevareni i slično loše je za demokraciju."
Odvraćanje & povraćanje: "Takvo prikazivanje politike samo obeshrabruje građane od bavljenja politikom i, konačno, od konzumiranja svojih biračkih prava. Cinizam i rezignacija postaju prevladavajući odnos prema svakom pokušaju bavljenja pitanjima od općeg javnog interesa."
Kritika, konstruktivna: "HRTL će njegovati kritičnost, preispitivanje politika, pojedinačnih i stranačkih programa djelovanja, ali će također nastojati isticati smislenost i značenje svakog pozitivnog angažmana."
Vijest, inteligentna: "Gledateljima treba pružiti pravodobnu, provjerenu i inteligentnu informaciju kako bi mogli formirati vlastito mišljenje."
Vijest, brza: "'Brze' vijesti vodi urednik-novinar, imaju dozu ležernosti u prezentaciji bez odstupanja od profesionalnih standarda prema sadržaju, odabiru i istinitosti informacija."
Vijest, brža: "Dinamika vijesti reflektirat će tempo suvremenog života."
Vijest, najbrža: "Gledatelja se neće 'zatrpavati' suvišnim informacijama i izvještajima, jer poštujemo njega i njegovo dragocjeno vrijeme... Vodit će se računa da je televizija prije svega vizualan medij i da većina izvještaja treba biti podređena slici."
Novinarstvo za volanom: "Njegovat će se profesionalno, ali i moderno istraživačko novinarstvo. Naprimjer, sa sjednica Vlade neće se izvijestiti suhoparnim stilom i citatima, već će se odluka Vlade prikazati i pojasniti na konkretnom primjeru: npr. reporter će automobilom proći alternativu autocesti Zagreb-Split da provjeri kojim se putem isplativije i sigurnije voziti."
Novinarstvo u paru: "Središnje će vijesti, kao i jutarnje, biti vođene u paru, ali uz nešto ozbiljniju formu."
Programi ostali, ukratko
Glazbeni: "Muzički program prvenstveno se odnosi na specijalizirane glazbene i mozaične emisije, format kojih je podređen ukusu i dobi gledatelja. Glazbeni program bit će koncipiran tako da obuhvati svu širinu glazbenih izraza, stilova i kategorija."
Spektakli: "Svima nam je često potrebno malo smijeha i zabave koja ne zahtijeva nimalo našeg angažmana osim onog da sjednemo i uživamo. To je cilj koji bi TV spektakli trebali ispuniti."
Talk show: "Talk show ima za cilj razonoditi, razveseliti i informirati."
Mozaične emisije: "Prilozi će se temeljiti na istražiteljskom novinarstvu, širokom sagledavanju pojedinih pitanja i kompetentnom otvaranju tema kao mogućih voda za dalju razradu."
Kulturno-edukativni: "Kulturno-edukativni program pokriva šira područja nego što sam naziv implicira."
Program kulturni, naširoko
Bijeg od konfekcije: "Činjenica da medijsku prezentaciju umjetničkih djela - literarnih, likovnih, glazbenih, filmskih - u pravilu koncipiraju ljudi koji vole naglašavati razlikovnu crtu između elitne kulture i prezira vrijedne popularne zabave, drugim riječima između 'nas' i 'njih', ne pomaže utažiti iskonsku ljudsku potrebu prema lijepom i dobrom. Naprotiv, često uspješno podupire sve masovniji bijeg u medijski oblikovanu zabavnu konfekciju."
Shakespearomannija: "Nove generacije TV gledatelja, koje lektiru skidaju s Interneta, nikad neće imati priliku saznati kako u Shakespearovim dramama i Mannovim romanima ima više dramatičnih zapleta, komičnih situacija i karaktera, britkijih dijaloga i erotike nego u svim 'tinejdžerskim' filmovima i serijama, zapravo "Fantastične zgode i zapleti iz južnoameričkih sapunica nisu ni do koljena Markesovoj i Borgesovoj prozi, a kečap-krv i uništavanje scenografije iz 'action' filmova su prave 'priče za laku noć' u usporedbi s pričama iz Starog zavjeta"stvorenima na posuđivanju motiva iz njihovih djela zajedno."
Odlazak u noć: "Fantastične zgode i zapleti iz južnoameričkih sapunica nisu ni do koljena Markesovoj i Borgesovoj prozi, a kečap-krv i uništavanje scenografije iz 'action' filmova su prave 'priče za laku noć' u usporedbi s pričama iz Starog zavjeta."
Antibarbarus Veličanstveni: "Najširi televizijski auditorij ni ne sluti kako su navodno oštri i angažirani politički komentari u današnjem tisku i elektronskim medijima tek slabašna mucanja u usporedbi sa snagom uvjerenja, intelekta i stila, primjerice, Krležina Dijalektičkog antibarbarusa."
Na noge junačke! "Kroz programe o umjetnosti i umjetnicima, kulturi uopće, moguće je gledateljima dati za pravo da osjećaju i misle 'neispravno', potvrditi im da je ljudski imati sumnje i dvojbe, biti drugačiji, odstupati od općeprihvaćenih društvenih obrazaca, ne imati uvijek dovoljno novca, pogriješiti u procjeni, biti neshvaćen i neprihvaćen, držati se svojih načela i vrijednosti ma koliko to stajalo."
Spektakulariziraj me nježno: "Znanstvenik će posvetiti svoju pažnju apstraktnom, strukturama i sustavima (umjetničkog djela), no gledatelj želi saznati i doživjeti ono nesustavno, individualno, ekscentrično, snovito, emotivno, dakle 'neuredno', jedinstveno, ono što je odstupanje od kanona i zakona zanata i društva."
Korporativna odgovornost
Priprema, pozor, pažnja: "Mi smo svjesni i ozbiljno shvaćamo svoje odgovornosti za svijet oko sebe. Svjesni smo da ne možemo postići svoje poslovne ciljeve ako ne ukazujemo poštovanje i dužnu pažnju društvu u kojem djelujemo."
Europa, ekstenzivno: "HRTL uzima za referentne kriterije civilizacijske tekovine suvremene Europe u najširem značenju tog pojma. Ti se kriteriji primjenjuju na sve aspekte njezina djelovanja."
Za dom, konstruktivno: "HRTL svoj medijski utjecaj namjerava koristiti konstruktivno, za promicanje poželjnih vrijednosti za pojedinca i društvo. Televizija doslovno 'ulazi u svaki dom' pa HRTL vrlo odgovorno shvaća njezin utjecaj."
Bez stereotipa, beskompromisno: "HRTL se neće popuštati pritiscima osoba, institucija i skupina koje pokušavaju spriječiti objavljivanje javnosti važnih podataka ili dijelova programa koji su odobrili urednici i nadležna tijela. HRTL će izbjegavati stereotipe u prikazivanju društvenih, etničkih, rasnih i/ili religijskih skupina."
Kućanice, bez stereotipa: "9.00 - 16.00, dnevni program - tip programa popularno poznat kao 'program za kućanice': talk show-i, pregledi modnih zbivanja, savjeti o uređenju doma, vrtlarstvu, zdravlju, manje atraktivni kvizovi i serije."
Glupe tuke, bez stereotipa: "Premda se tradicionalno sapunice povezuju ekskluzivno sa ženskom publikom (što smatramo u najmanju ruku nepreciznim); dakle iz toga izvedeno, publikom koja se dade lako zavesti, koja ima smanjenu sposobnost razlikovanja stvarnosti od fikcije, posrijedi je, držimo, mnogo složeniji odnos između znanja i vjerovanja u procesu primanja medijski posredovanog sadržaja."
Beskompromisno, bez izgovora: "Zastupanje prava na različitost ne smije biti izgovor za medijsku promociju netrpeljivosti, rasističkih ili drugih mišljenja koji negiraju tuđa prava na različitost."
Tehnološki standardi
Sugestije za blesimetar: "Novinar će sa svog računala u redakciji u svakom trenutku moći... pisati najave za 'blesimetar'. Urednici će u svakom trenutku sa svojih računala moći kontrolirati proces proizvodnje vijesti i davati sugestije novinarima."
Radnički odnosi, položaj novinara
RTL na zemlji: "RTL Televizija zapošljava više od 300 iznimno motiviranih zaposlenika te pruža mogućnost mnogim mladim profesionalcima i stručnjacima za daljnji razvoj i napredak."
Tko riskira, profitira: "HRTL će poticati kreativnost svih suradnika ispred i iza kamere. HRTL je spreman riskirati prihvaćanjem novih zamisli i projekata. Smjelošću i nekonformizmom HRTL će privući i zadržati mlade gledatelje i suradnike."
Mama, i ja bi u direktore! "Bruto plaće iznose prosječno 2000 eura za zaposlenike i prosječno 8000 eura za direktore."
Smjernice o lijepom našem jeziku
Pravilo za pravilno: "Programske smjernice opisuju jezične standarde i pravila za pravilnu upotrebu hrvatskog jezika u programu RTL Televizije."
Itd, itd, itd. Od značajnijih dokumenata, paket koji nam je pristigao od AEM-a sadrži još i RTL-ovu vlasničku strukturu prije potpisivanja ugovora, iz koje se vidi da je 33 posto udjela pripadalo luksemburškoj medijskoj korporaciji CLT-UFA S.A, 25 posto Pinti TV Tri, po 11,5 posto Agrokoru, Podravci i Atlantic Grupi, te 7,5 posto HVB Banci. Također su priložena i pisma namjere o suradnji RTL-a s visokoobrazovnim institucijama- zagrebačkom Akademijom dramskih umjetnosti (koje je supostpisao dekan Vjeran Zuppa), Fakultetom političkih znanosti (supotpisnik je dekan Zvonko Posavec), FER-om (supotpisnik je dekan Mladen Kos), i Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita (supotpisnik je dekan Željko Domazet). Ta pisma namjere gotovo su jednoobrazna - RTL se obvezuje osnivati radionice u kojima će studenti realizirati izvannastavne projekte, stipendirati studente, financijski podupirati odabrane projekte tih fakulteta i Akademije, podupirati studente u izradi studijskih radova, omogućiti njihovo volontiranje, prezentirati njihove radove u svojem TV programu, sponzorirati studentske manifestacije... Zanimljivo bi bilo vidjeti koliko su se sve te RTL-ove lijepe "namjere" u proteklih osam godina ostvarile.
Da se razumijemo, potpisnik ovih redaka ne vidi apsolutno ništa sporno u tome da RTL, ili bilo koji drugi proizvođač tržišno orijentiranog medijskog bofla, bude korisnik nacionalne koncesije. Pitanje je samo bi li, u slučaju da za emitiranje njihova programa ne postoji apsolutno nikakav javni interes, cijena koncesije trebala iznositi 450 000 kuna godišnje, koliko navodno iznosi, ili nekoliko puta više. Koliko? Pa recimo, 75 posto od ostvarenog profita, koliko je Francois Hollande ovih dana opatrnuo najbogatije kapitaliste koji posluju u Francuskoj. Pa bio tada državi bilo lakše prihodima od naplate koncesija financirati kulturu i medije koji doista proizvode sadržaje od javnog interesa. Ako se u programu RTL-a ili neke slične korporacije čija je osnovna društvena odgovornost ostvarivanje profita pronađe i nešto dragocjeno, ovih 75 posto moglo bi se ponešto i spustiti.
Što je pritom javni interes?
On je dosta dobro definiran postojećim Zakonom o elektroničkim medijima.
A tko bi trebao prosuđivati koliko javnoga interesa ima u programu ove ili one televizije?
I to je u bitnim crtama lijepo zapisano u sadašnjem Zakonu: članovi i članice Vijeća za elektroničke medije, uz stručnu podršku Agencije. Nužan preduvjet bi bio da to Vijeće bude sastavljeno prema kriterijima koje nalaže Zakon, dakle kompetentnih ljudi koji su se u dosadašnjem radu potvrdili kao društveno angažirani i nepotkupljivi. A to, sada uglavnom nije slučaj.
P.S. Do objavljivanja cjelokupne dokumentacije koja se odnosi na koncesijske ugovore na stranicama Agencije za elektroničke medije, UNMK je spremna ustupati ugovor s RTL-om svakome kome je potreban radi daljnjih stručnih i novinarskih analiza. (op. ur.)
Izvor: www.h-alter.org