Sve u svemu čini se da bi ovi parlamentarni izbori na koje ćemo izaći za nešto više od tri tjedna mogli značiti i definitivan kraj krajnje desnice u Hrvatskoj kao parlamentarne, a time i bilo kakve političke snage
Na predstojeće parlamentarne izbore koji će se održati u nedjelju 11. rujna izaći će čak četiri pravaške opcije. Što bi prevedeno na jednostavniji jezik moglo značiti da ni jedna neće osvojiti saborski mandat.
Jedna je opcija koalicija »Pomak« koju čine HSP, HČSP, ABH i Obiteljska stranka. HSP je nekada bio respektabilna politička snaga. Na izborima u prosincu 2003. godine osvojili su čak osam saborskih mandata i bili na najboljem putu učiniti nemoguće – da od jedne prezrene stranke krajnje desnice postanu politička snaga s kojom bi pod određenim uvjetima centrističke stranke mogle surađivati čak i na nacionalnoj razini. HSP je na vrhuncu snage bio na lokalnim izborima 2005. godine kada je recimo bio druga stranka po snazi u Zagrebu, a vijećnici su osvojeni čak i u Skupštini PGŽ-a i Gradskom vijeću Rijeke. Tada je čak na djelu bio i pokušaj povijesnog kompromisa između SDP-a i HSP-a, istina na lokalnoj razini. Naime, ove su dvije stranke sklopile koaliciju u Velikoj Gorici. Ta je suradnja kratko trajala, baš kao i trijumfalno raspoloženje u samom HSP-u. Naime, od tada pa nadalje stranka je zbog međusobnih svađa čelnika i loše politike sljedećih deset godna padala kao politički kamen. Danas je samo ostatak ostataka nekada respektabilne stranke. Ostale stranke ove koalicije nemaju neku veliku snagu, osim donekle HČSP-a u Splitu.
Druga je opcija predvođena HSP AS-om kojeg predstavljaju Ivan Tepeš i Pero Ćorić koji su u zadnji saziv Sabora izabrani na listi HDZ-ove Domoljubne koalicije. Ova je koalicija nastala velikim pomirenjem Ćorića i Ante Đapića, predsjednika HSP-a u njegovom najslavnijem razdoblju. Nakon što im je HDZ ponudio suradnju – ali na način da kandidati HSP AS-a budu na listi, ali da se ime stranke ne navodi – HSP AS-ovci su se okrenuli kolegama s pravaške scene s kojima su već godinama posvađani. Na listama su se pojavili i neki bivši zastupnici HSP-a kao što je Miroslav Rožić. Ova se pravaška opcija čini kao jedina koja bi eventualno mogla osvojiti neki saborski mandat.
Na izbore će samostalno izaći Autohtoni HSP predvođen Draženom Kelemincem koji je zadnjih mjeseci u javnosti ponajviše poznat po tome da je zajedno sa svojim stranačkim kolegama neko vrijeme kampirao ispod spomenika u Srbu. AHSP je prošlih godina imao nekoliko pokušaja postrojavanja stranačkih postrojbi na središnjem zagrebačkom trgu. Na izbore će, istina samo u desetoj izbornoj jedinici, izaći i već pomalo zaboravljeni HSP 1861. kojeg još uvijek vodi Dobroslav Paraga.
Sve u svemu čini se da bi ovi parlamentarni izbori na koje ćemo izaći za nešto više od tri tjedna mogli značiti i definitivan kraj krajnje desnice u Hrvatskoj kao parlamentarne, a time i bilo kakve političke snage. Riječ je naprosto o tome da se njeni glavni protagonisti nisu uspjeli prilagoditi promjenama koje su se u zemlji dogodile zadnjih 20 godina, odnosno u razdoblju nakon završetka Domovinskog rata. Usto hrvatski su birači, kakvi god bili, neskloni krajnjim opcijama. I lijevim i desnim. Da je tome tako pokazuju i izborni rezultati malih krajnje lijevih stranaka koje nikada nisu osvojile ni jedan saborski mandat. U Saboru ni ovaj puta neće biti političkih ekstrema. Što je jako dobro.
novilist
