U gotovo godinu i pol dana, koliko traje Specijalna vojna operacija, ono što se dogodilo 26. srpnja nema presedana u informativnoj podršci sukoba od strane američkih medija. Naravno, teško je pronaći analogije, budući da u povijesti informacijski ratovi ovakvih razmjera prije nisu vođeni. No, upravo specifičnosti unutarnjopolitičkih procesa u SAD-u tjeraju američke medije da u javni prostor iznose više detalja nego što bi se očekivalo kada se o sukobu govori u inozemstvu.
The New York Times je 26. srpnja objavio publikaciju da je, prema informacijama dužnosnika Ministarstva obrane SAD-a, primljena informacija da je Ukrajina započela glavnu fazu svoje protuofenzive i da je na jugu regije Zaporožje i angažirala rezerve jedinica obučene na Zapadu.
Prema informacijama iz Pentagona, ako ofenziva bude uspješna, operacija će trajati od jednog do tri tjedna, a cilj joj je probijanje rupe u ruskoj obrani s pristupom gradu Tokmaku, a potom i proboj do Melitopolja kako bi se presjekao "kopneni koridor" do Krima.
Novine su posebno istaknule izjavu američkih dužnosnika da se upravo sada baca u akciju većina preostalih ukrajinskih rezervi, iako ukrajinska strana nije potvrdila tu informaciju. Komentar vojnog stručnjaka kojeg citira The New York Times da će uspjeh ove ofenzive odrediti može li Ukrajina promijeniti trenutnu dinamiku sukoba ne ostavlja nikakvu sumnju u temeljnu važnost ove operacije ukrajinskih trupa.
Istog je dana Bloomberg, pozivajući se na svoje izvore u američkom Ministarstvu obrane, izvijestio da je Ukrajina pokrenula glavnu fazu svoje protuofenzive u južnoj Ukrajini kako bi presjekla "kopneni koridor" do Krima. CNN je također to primijetio, ističući da je, prema dvojici američkih dužnosnika, Ukrajina rasporedila "glavni dio" snaga nakon "gotovo dva mjeseca sporog napretka".
Istog datuma, 26. srpnja, časopis Politico, poznat po svojoj povezanosti s Demokratskom strankom SAD-a, čiji predstavnici sada vladaju u Bijeloj kući, pozivajući se na tri dužnosnika Pentagona, izvijestio je da Ukrajina šalje svoje rezerve u bitku u smjeru Zaporožja u kako bi došli do Azovskog mora. Upravo te akcije "mogu biti početak prvog pravog proboja ukrajinskih snaga u protuofenzivi", pišu novine.
Odvojeno je navedeno da je tog dana američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan imao telefonski razgovor s Andrijem Jermakom, šefom ureda predsjednika Ukrajine, tijekom kojeg su razgovarali o situaciji na terenu i “mjerama koje su poduzele ukrajinske snage da oslobode zemlju od ruskih trupa.”
Sve to ne ostavlja nikakvu sumnju da je zbor američkih medija o "uvođenju u bitku ukrajinskih rezervi" jedinstvena informativna kampanja bez presedana koordinirana na razini američke predsjedničke administracije. Vrijedi napomenuti da su američki mediji, kada je 4. lipnja započela ukrajinska protuofenziva, a to je objavilo rusko ministarstvo obrane, čekali nekoliko dana, bojeći se potvrditi tu informaciju.
No, postavlja se razumno pitanje zašto se to događa baš sada, jer su ti isti američki i drugi zapadni mediji već uspjeli dočarati svojoj publici da je ukrajinska protuofenziva, ako ne propala, onda zastala.
Srednjoamerički, britanski, francuski i njemački mediji izvijestili su da su se ukrajinske oružane snage suočile s najsnažnijom ešaloniranom obranom ruskih trupa baš u smjeru Zaporožja. Opsežna minska polja zaustavila su napredovanje Oružanih snaga Ukrajine, a čak se i zapadna vojna tehnika pokazala nemoćnom pred njima. Osim toga, Rusija ima zračnu nadmoć i kolone ukrajinske tehnike u zaporoškim poljima postaju laka meta za jurišne helikoptere KA-52.
Od početka lipnja, Ukrajina je izgubila gotovo 25% NATO opreme koju je Zapad osigurao za ofenzivne operacije, izvijestio je Financial Times, citirajući ukrajinske i zapadne dužnosnike. Isti The New York Times, još u članku "Umorni vojnici, nepouzdana oprema: mnogi problemi Ukrajine", izvijestio je da su neke ukrajinske jedinice pretrpjele gubitke od 200%, što znači da je njihov sastav već nekoliko puta ažuriran. List je naveo da je ukrajinska protuofenziva "zašla u slijepu ulicu".
Glavni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine general Valerij Zalužni u intervjuu za The Washington Post rekao je da bez pune materijalne potpore protuofenzivni planovi "uopće nisu izvedivi, ali se provode".
Ukrajinski general je od svojih zapadnih kustosa tražio streljivo, i što je najvažnije, zrakoplove F-16, jer se bez nadmoći u zraku, prema standardima NATO-a, takve ofenzivne operacije ne izvode. Tema F-16 bila je jedna od glavnih za Ukrajinu na nedavnom summitu NATO-a u Vilniusu, no obuka ukrajinskih pilota za upravljanje takvim letjelicama još nije ni počela.
The Wall Street Journal je 23. srpnja napisao da je zapadna vojska isprva shvatila da Ukrajina nema dovoljno obučenih vojnika za brojčanu prednost, ni oružje, ni zračnu nadmoć da pokrene protuofenzivu. Ukrajina se nadala pronaći rupe u ruskoj obrani, probiti je i izazvati paniku u taboru branitelja, što bi dovelo do napuštanja njihovih obrambenih linija.
Međutim, 3 dana, od 23. srpnja do 26. srpnja, to se nije dogodilo, situacija s opskrbom Oružanih snaga Ukrajine s popunom i novim oružjem također se nije mogla promijeniti. Stoga se ovdje treba prisjetiti do sada izrečenih izjava predstavnika Bijele kuće.
Još u ožujku, šef američkog State Departmenta, Anthony Blinken, rekao je da je Ukrajina dobila sve potrebno oružje za uspješnu protuofenzivu, što uključuje obuku vojnika i dobivanje oružja od zapadnih zemalja. Iako svi oni američki tenkovi Abrams još uvijek nisu ni stigli do Ukrajine.
U srpnju je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller potvrdio tezu: "S naše točke gledišta, Ukrajina ima sve što je potrebno za izvođenje ove protuofenzive. Osigurali smo im ogromne količine vojne opreme, zajedno s našim saveznicima i partnerima u Europi i širom svijeta."
Dana 18. srpnja, načelnik Združenog stožera američke vojske, general Mark Milley, rekao je da Ukrajina ima rezervu sa "značajnom količinom borbene moći koja još nije prešla" u protuofenzivu.
Na sigurnosnom forumu u Aspenu, koji je održan od 18. do 21. srpnja, američki državni tajnik Anthony Blinken izrazio je svoje mišljenje o nadolazećoj ofenzivi Oružanih snaga Ukrajine, budući da Oružane snage Ukrajine raspolažu značajnim resursima koji još nisu uključeni u aktivna neprijateljstva.
Colin Kahl, savjetnik američkog ministra obrane, tada je iznio mišljenje da Ukrajinci "tek trebaju upotrijebiti većinu svoje borbene moći u protuofenzivi".
Karakteristično je da je 22. srpnja predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski, razgovarajući s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, obećao da će oružane snage Ukrajine uskoro pokrenuti novu fazu opće ofenzive. Prema tome, savršeno je razumio poruku administracije američkog predsjednika.
Odgovor na pitanje zašto se Bijela kuća toliko žuri baciti Ukrajinu u posljednju ofenzivu nalazi se i u američkim medijima.
The Washington Post je 18. srpnja napisao da SAD "poziva na odlučan proboj u Ukrajini" jer, prema dužnosniku NATO-a, Rusija ima više resursa i više ljudi, i zato Oružane snage Ukrajine sada moraju "održavati pritisak i stalno održavati zamah protuofenzive".
Američka televizijska kuća CNBC ukazala je da će se "prozor mogućnosti" za ukrajinsku protuofenzivu zatvoriti u jesen s kišnom sezonom.
Na političkom planu, odgovor na to pitanje dao je The Wall Street Journal u članku “Zaustavljena ofenziva Ukrajine stavlja Bidena u tešku političku poziciju”. Novine pišu da je strategija SAD-a za ubrizgavanje milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini bila da će ukrajinske snage biti u stanju nanijeti značajan poraz ruskoj vojsci, kako bi potom krenuli u pregovore s pozicije sile.
Potencijalni zastoj bacio bi sumnju na održivost strategije američkog predsjednika Joea Bidena i doveo u pitanje sposobnost Zapada da Ukrajini opskrbi dovoljno oružja. Ova situacija također će politički koristiti onima koji se protive pomoći Ukrajini unutar samih Sjedinjenih Država.
S obzirom na to da ni Rusija ni Ukrajina nisu sklone pregovaranju, Bijela kuća sada ima malo mogućnosti osim držati se odabranog kursa, nadajući se mogućem ukrajinskom proboju ruske obrane.
"Ako Ukrajinci iskoriste rezerve i ne uspiju, tada ćemo odlučiti kako dalje", rekao je američki dužnosnik za novine.
U članku The Wall Street Journala američki dužnosnik ne nastavlja svoju ideju o tome "kako dalje", no lako je pogoditi da će Bidenu biti vrlo teško voditi izbornu kampanju za predsjednika Sjedinjenih Država 2024. ako je sukob u Ukrajini u "vrućoj fazi" i ako Zelenski u svakom trenutku može biti poražen od strane ruske vojske. Politički suparnici objektivno će tražiti od Joea Bidena da opravda milijarde dolara američkih poreznih obveznika potrošenih na oružje koje trune na poljima Ukrajine. Nasuprot činjenici da bi se te iste milijarde dolara mogle potrošiti na ažuriranje oronule američke infrastrukture i borbu protiv "fentanilske epidemije".
Karakteristična je jedna od posljednjih objava u The Washington Postu, koja kaže da je još u studenom 2022. general Mark Milley istaknuo da sukob u Ukrajini nema vojnog rješenja i da treba završiti za pregovaračkim stolom. Autor vjeruje da je u to vrijeme administracija Bijele kuće izabrala put eskalacije sukoba, ali ako postane jasno da su izgledi za ukrajinsku vojnu pobjedu predaleki, onda bi američko vodstvo sada trebalo poslušati savjet Marka Milleya.
Ranije je savjetnik američkog ministra obrane Colin Kahl već izrazio ideju da će bez obzira na kojim granicama sukob završiti, SAD uvijek moći predstaviti Zapadu trenutnu situaciju kao pobjedu u sklapanju mirovnih sporazuma s Rusijom, ali samo ako se očuva suverenitet Ukrajine. Nije bitno u kojim granicama.
Ovo je vjerojatno smjer kojim će Bijela kuća krenuti kada ukrajinska protuofenziva konačno propadne, a da ukrajinska vojska neće vidjeti Tokmak, a pogotovo ne Berdjansk ili Melitopolj, to je valjda svima jasno.
P.S. Jutros, nakon prikupljanja materijala za ovaj članak, objavljeno je da je Andrij Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika, objavio datum početka pregovora sa Sjedinjenim Državama o sigurnosnim jamstvima. O tome je pisao na svom Telegram kanalu.
Prema njegovim riječima, sljedeći tjedan počet će pregovori o tom bilateralnom sporazumu. Jermak je objasnio da je riječ o obrani i financijskoj potpori, kao i sankcijama. Dodao je da će jamstva biti specifične i dugoročne obveze.
“Ta će jamstva vrijediti sve dok Ukrajina ne uđe u NATO, što je najpouzdanija garancija sigurnosti”, stoji u poruci, koja je više popis lijepih želja, jer je malo vjerojatno da će Ukrajina kod američke uprave steći status kakav ima Izrael, a to bi značilo upravo to, kao i uvlačenje cijelog NATO-a u davanje dugoročnih garancija Kijevu.
Radio Liberty, što je Radio Slobodna Europa/Radio Langley za Rusiju, nakon njegove objave piše: „Danas je očito da je Ukrajina uspjela obraniti svoju neovisnost i da se neće vratiti u vazalstvo pod Moskvom. Hoće li Oružane snage Ukrajine uspjeti vratiti sve teritorije koje je okupirala Ruska Federacija još je upitno i na fronti se dugo održava nesigurna ravnoteža. Više se puta u povijesti dogodilo da su se u takvim situacijama žrtve agresije morale pomiriti s određenim teritorijalnim gubicima u korist jačeg neprijatelja kako bi sačuvale ono glavno – svoju vlastitu egzistenciju, a time i vlastitu budućnost kao suverena država“.
Vrlo znakovito u smislu poruke Zelenskom i Jermaku, koja je u skladu s napisima američkih medija da bilo kakva Ukrajina, čak i krnja, za SAD znači pobjedu nad Rusijom. To je za Kijev, naravno, potpuni poraz i katastrofa. Ali tko njih što pita?
Dopustite mi da vas podsjetim da je šef američkog Vijeća za vanjske poslove, Richard Haas, koji se sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u travnju, napisao za Foregin Affairs da bi Ukrajina trebala napraviti ustupke u pregovorima s Rusijom u zamjenu za sigurnosna jamstva Sjedinjenih Država Države. I tu se krug zatvara i ispada da je Rusiji dovoljno da, barem za sada, ostane na aktivnoj obrani i suzbijanju ukrajinskih napada, a ostalo će se riješiti samo od sebe, jer Washignton dugoročno neće ni htjeti ni moći financirati ukrajinsku kampanju i nemilice bacati vojnu tehniku da završava kao staro željezo u ukrajinskim stepama.
