Foto: Screenshot


Nakon što je u četvrtak u Saboru glasao suprotno očekivanjima svoje bivše stranke SDP-a, Tomislav Saucha, bivši predstojnik Ureda predsjednika vlade u mandatu Zorana Milanovića, postao je metom degutantnog ad hominem medijskog linča. Praksu je tokom jučerašnjeg dana započeo najčitaniji medij u Hrvatskoj, koji je u tom procesu demonstrirao rasap uredničke politike kao i potpuni izostanak osjećaja odgovornosti za javnu funkciju. Dok drugo proizlazi iz prvoga, relevantno je medijsko političko pitanje koji su faktori uvjetovali ovakav razvoj događaja.

No, prvo objasnimo što se točno dogodilo jučer. Odmah nakon glasanja u Saboru o opozivu HDZ-ovog ministra financija Zdravka Marića, koje je završilo rezultatom 75:75 (1 suzdržan), bilo je jasno da je presudni glas bio upravo onaj Tomislava Sauche koji se glasavši protiv smjene ministra opredijelio za poziciju koju je zauzimao HDZ. Bivšeg člana SDP-a koji je iz stranke izašao kako ga ne bi izbacili, nakon što je osumnjičen za izvlačenje javnih sredstava za privatnu korist putem manipuliranja putnih naloga iz Vlade u aferi Dnevnice. Nekoliko mjeseci od početka afere, Sauchina odgovornost za manipulacije putnim nalozima čini se sve manja, a u njegovu korist išli su i rezultati forenzičkih vještačenja kojima se dokazalo da su njegovi potpisi lažirani.

Bilo kako bilo, Saucha je u nekoliko mjeseci ostao potpuno sam bez ikakvog političkog zaleđa. Pred njim se nalazi dugačak pravosudni proces, politička karijera mu je završena i raspuštanjem Sabora ostao bi bez mandata i bez ikakvih prihoda za financiranje svoje pravosudne obrane.1 Pritom mu je psihičko i zdravstveno stanje potpuno narušeno. Do Indexove objave, usprkos tome što su svi posjedovali istu informaciju, nijedan drugi medij nije ulazio u ovo privatno pitanje.

Urednička politika diktirana klikovima

Index je dakako shvatio po reakcijama publike da je Tomislav Saucha tema dana. Vjerojatno čitanija od ostavke predsjednika Sabora Bože Petrova, od činjenice da vlada više nema većinu: umjesto 76 glasova potrebnih za parlamentarnu većinu, oni su sa Sauchinim jedva skupili 75 glasova protiv smjene ministra financija. Čitanija od nevjerojatno neinteligentnih poteza s velikim posljedicama predsjednika SDP-a Davora Bernardića čija je inicijativa za smjenu ministra financija uspjela ojačati gotovo sve stranke u Saboru osim njegove vlastite: SDP kotira slabije nego ikad posljednjih 15-ak godina i u slučaju prijevremenih parlamentarnih izbora nema gotovo nikakve šanse prići blizu pobjedi. Dakle, umjesto da interes javnosti za temu Sauche shvati kao potragu za objašnjenjem kako je došlo do razvoja ove situacije i da isproblematizira uzroke i posljedice političkog i pravnog sustava, Index, medij visoke javne odgovornosti, vodeći se samo i jedino klikom kao kriterijem važnosti, upada u najniže tabloidne zamke i počinje osobni linč nad politički mrtvom i nezaštićenom osobom koja se pritom nalazi u psihički nestabilnom stanju.

Umjesto analize, prvi naslovi na ovu temu na Indexu bile su varijacije na temu: pogledajte lice izdajice (kasnije promijenjeno u “Lice HDZ-ovog spasitelja“) popraćeno fotografijama vidno uznemirenog Sauche. Stvar je, potom, činilo se na nekoliko sati, kulminirala huškačkim tekstom autora Vojislava Mazzocca, novinara koji zna pisati, ali ne zna misliti, naslova: “SDP-ovci ne napadaju Sauchu jer se plaše da će se ubiti”, da bi kasnije bio promijenjen u “SDP-ovci ne napadaju Sauchu jer je labilan“. Tekst su dodatno začinili anketom na koju je u nekoliko sati odgovorilo preko 40.000 ljudi, a u kojoj se čitatelje pita je li Saucha heroj ili zločinac. Otprilike 88 posto ljudi izjasnilo se da je Saucha nečasno postupio, a to je dakako dodatno popraćeno nemoderiranim i najbrutalnijim mogućim komentarima čitatelja ispod teksta. Ova se priča tako u roku od pola dana pretvorila u javni i osobni linč osobe narušenog psihičkog zdravlja. Da uopće ne ulazimo ovdje u temu društvene stigme mentalnih oboljenja, pa niti pretjerano u razlaganje zašto se vidno radi o eskalirajućem problemu internetskog zlostavljanja, ostaje činjenica da najčitaniji medij u državi nije pokazao baš nikakvu javnu odgovornost prema svojim čitateljima, niti je vjerojatno svjestan odgovornosti za kreiranje užasne društvene klime.

Neprofesionalnost i pad informativnosti

No, Index ovdje nije stao. Uhvaćeni u hype povratka na mjesto najčitanijeg medija, nastavili su u revijalnom tonu, pa su nekoliko sati nakon Mazzoccovog teksta objavili lažnu informaciju o Sauchinom zdravstvenom stanju istaknuvši kako se Saucha slomio i završio u bolnici. Pritom ponovno potpuno slijepi na pitanje vlastite uloge u formiranju društvenih stavova i stvaranje atmosfere linča. Prva varijanta teksta naknadno je ublažena uvrštavanjem izjava Tomislava Sauche te njegove supruge i odvjetnice, čime je ton malo primiren objašnjenejm da je Saucha završio na vitaminskim injekcijama i infuziji. No, brutalni naslovi su ostali, a kad se čitatelji na pojedinoj vijesti zadržavaju tek sekundu ili maksimalno dvije, naslov je sve. Sadržaj, misli Index, ionako ni’ko ne čita.

Ovakva neprofesionalna površnost, nepropitivanje funkcije novinara i ad hoc reagiranje na relevantne društvene teme bez promišljanja o uglovima i perspektivama koje treba objasniti i istaknuti, direktan je rezultat isključivo tržišne orijentacije ovog medija. I ne radi se o ideološkom stavu već provjerljivim činjenicama. U okrutnoj tržišnoj utakmici utrke za čitanošću, brzina reakcije znači veći broj klikova koji donose veće prihode od reklama, jer čitanost uzrokuje rast vrijednosti oglasnog prostora. Index nema druge prihode osim reklama, nema javno financiranje koje bi omogućilo novinarima da si uzmu pristojnu količinu vremena za analizu nekog društveno relevantnog događaja. Utrka je postala takva da, kao što pokazuje vijest o Sauchinoj hospitalizaciji, više nema vremena niti za provjeru informacija, pa imamo sve veći problem lažnih vijesti. Index također nema načina da čitateljima naplati svoj sadržaj. Uvođenje naplate sadržaja srušilo bi bilo kojem internet mediju čitanost, pa time i relevantnost, a za njima bi otišli i prihodi od oglasa.

Pitanje medijske politike

I tu dolazimo do političkog medijskog problema načina na koji je Index kao najbolji primjer komercijalnog medija pisao o Sauchinom glasanju u Saboru. Odnos klika i reklame s jedne strane te prioritetno brza reakcija novinara diktira financijski rezultat medija. Pri tom je žrtvovana ne samo javna funkcija medija, nego gotovo i svi profesionalni standardi novinarstva. A jedna od posljedica je pad informiranosti građana. Kao što vidimo na primjeru Sauche, javnost sada nedvojbeno razumije njegovo mentalno stanje, ali ne postavlja se pitanje što se točno trebalo dogoditi jučer u Saboru i na koji se način demokratskim metodama trebalo spriječiti političke i osobne pritiske na saborske zastupnike kao pojedince, što je u konačnici krucijalno pitanje održavanja demokracije, uopće nije postavljeno. Ono će vjerojatno doći na red tek nakon što padne hype i u medijima koji nisu mainstream.

Indexova urednička politika nije diktirana nekim specifičnim osmišljenim pristupom nego klikovima i ad hoc reakcijama. Izostanak uredničkog pečata objašnjava se slobodom pisanja i nepostojanjem cenzure, što međutim nije točno, jer se cenzura više ne odvija na razini izravne uredničke intervencije u tekst, već samim odabirom teme kao i ugla njezine obrade. Stoga kaotični pristup u kojem svaki novinar govori samo u svoje ime, a ne u ime redakcije, ne smije biti poistovjećen sa slobodom internet medija jer ona je primarno ograničena potrebama klikanosti i prodajom oglasnog prostora. A da novinari ignoriranjem ovih pitanja sami sebi kopaju sve dublju jamu pokazuje i činjenica da su internet novinari jako teško zapošljivi u drugim medijima. Njihova profesionalnost je reducirana, njihov je pristup površan iako brz, njihove informacije ponekad zastarijevaju prije nego što su uopće objavljene. Dakako, ne radi se ovdje o generalizaciji svih novinara niti o bilo kojem pojedinačno. Radi se o apstrahiranju s ciljem analiziranja društvenih posljedica koje proizvodimo nepromišljanjem pristupa javnoj funkciji novinarstva. Nad Sauchom je jučer izvršen bullying, a čak i javne osobe moraju imati pravo na zaštitu svog mentalnog zdravlja, neovisno o broju klikova koje interes javnosti može proizvesti.

  1. Popularni medijski stav je da je HDZ, inače vješt u političkim trgovinama, “kupio” Sauchin glas, obećavajući mu svoju pomoć na suđenju. Na ovakvo, nepotvrđeno, tumačenje instantno su skočili NGO-ovi inzistirajući na budućoj pravnoj odredbi prema kojoj bi se saborskim zastupnicima protiv kojih se vodi sudski proces bio zamrznut mandat. I to je najjednostavnije rješenje za slične buduće situacije. []


bilten