Kako prenose ruski financijski portali, direktor ruske Sberbanke, German Gref, na konferenciji za novinare nakon godišnje skupštine dioničara ove kreditne institucije, rekao je:
“Ovo nije jednostavna situacija u smislu interakcije s Vladom Republike Hrvatske, koja je usvojila poseban zakon kojim se ograničavaju prava vjerovnika. Nikada nismo doživjeli ovakvu situaciju. U ovoj priči, ako su preuzeli odgovornost za upravljanje nad tvrtkom, oni moraju preuzeti i dugove. Ako nisu spremni na to, moramo se vratiti tržišnoj praksi.”
Ranije je izvijestio da je Sberbanka uključena u pregovore o restrukturiranju duga hrvatske kompanije Agrokor, koja se našla u problemima. German Gref je Antu Ramljaka, vladinog povjerenika za upravljanje procesom restrukturiranja Agrokorom, nazvao “nekompetentnim”.
“Mi se prvi put susrećemo s takvom poviješću, Vlada za jednu tvrtku usvaja poseban zakon i ograničava prava vjerovnicima, a njihov menadžer, što danas mogu reći, ne posjeduje potrebne kompetencije za raditi s velikim poduzećima u krizi”, rekao je direktor Sberbanke.
Prema njegovim riječima, a kako prenose i hrvatski mediji, sljedećeg tjedna će predstavnici Sberbanke održati pregovore s Vladom Republike Hrvatske.
Na pitanje o mogućem suđenju, Gref je rekao: “Ne bih želio da do toga dođe, ali danas smo održali razgovore sa svim glavnim vjerovnicima i svi glavni zajmodavci su u nevjerici. Ova praksa je vrlo različita od one koja je prisutna u međunarodnoj poslovnoj praksi. Konkretno, kada smo počeli analizirati prve akcije takozvanog upravitelja, naravno, odmah smo si postavili mnoga pitanja. To je barem predmet za ozbiljne pregovore s Vladom Republike Hrvatske”, rekao je Gref.
Gref je sugerirao da hrvatskim vlastima da izdaju suvereno jamstvo vjerovnicima kod kojih se zadužio Agrokor ili da omoguće vjerovnicima da vode proces upravljanja tvrtke.
“Ne možete donijeti zakon koji retroaktivno negira prava kreditora”, rekao je Gref, dodajući kako Sberbanka nije spremna razmotriti davanje novih sredstava sve dok u suradnji s Vladom Republike Hrvatske ne razumije što će biti.
Spomenimo da je German Graf u intervjuu za CNBC televiziju nekoliko dana ranije rekao kako Sberbanka u 2017. očekuje rekordnu dobit, puno veću nego prethodne 2016.
“Mi ćemo ove godine ostvariti rekordnu neto dobit i ona će biti veći nego u prethodnoj”, rekao je Gref.
Kao što je ranije izvijestila, Sberbanka Grupa je krajem 2016. godine ostvarila dobit od rekordnih 541,9 milijardi rubalja, što bi uz aktualni tečaj bilo preko 9,5 milijardi dolara.
“Rekordan neto prihod i značajan porast zarade po dionici su postignuti zbog značajnog povećanja učinkovitosti i radikalnih promjena u svim poslovnim procesima banke. Naši napori u digitalizaciji poslova, stvaranju korporativne kulture i organizacijska struktura su postavili temelje za održivi rast poslovanja Sberbanke u svijetu koji se brzo mijenja”, naglasio je Gref.
Ranije su ruski bankari rekli da će vrlo rado pristati pomoći Agrokoru da se izvuče iz problema, jer je to i način da se osigura povrat uloženih sredstava.
Kako prenosi Bloomberg, vrh Sberbanke je potvrdio kako je ruska banka bila ta koja je za kriznog upravitelja, koji je trebao voditi restrukturiranje Agrokora, izabrala Antonija Alvareza III iz konzultantske tvrtke Alvarez & Marsal.
Međutim, Antonio Alvarez je usvajanjem takozvanog “Lexa Agrokor” odstupio s dužnosti, jer nije vidio nikakvog smisla da radi posao uz vladinog povjerenika i da nemam nikakve ovlasti, niti utjecaj na proces restrukturiranja Agrokorom.
Nakon njegovog odlaska su iz Sberbanke bili spremni pomoći Agrokoru, ali i da zajam od 100 milijuna eura za rješavanje najnužnijih obveza Agrokora prema dobavljačima dobije prioritet u naplati dugovanja.
Nakon svega, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier 23. svibnja putuje u Moskvu, gdje razgovara s kolegom Sergejom Lavrovom. Kako u komentarima navode čitatelji, jedino je portal Logično objavio integralnu verziju izjave Lavrova, koji je već tada napomenuo kako je “siguran da je ovo pitanje trebalo biti riješeno između izravnih sudionika”, odnosno, nikakvim “posebnim zakonima”.
No, Lavrov je dodao i da su Sberbanka i VTB Grupa uključeni u odbor Agrokora kao vjerovnici i ruski bankari su zainteresirani za poboljšanje strukture, te da je politički dio priče taj da će obje strane podržati rješenje koje će zadovoljiti i ruske banke i osigurati Agrokor. Dakle, činilo se da je sve u redu i da se Sberbanka u svojim potraživanjima neće voditi političkim motivima.
Odmah potom, na summitu šefova država NATO pakta u Bruxelles putuje hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja se, više nego bilo koji drugi čelnik zemalja članica saveza, zalagala za hitni ulazak u NATO Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije.
“Ja ću posebno upozoriti i na naše vlastito okruženje jugoistoka Europe gdje se moramo malo više fokusirati ne samo na prijetnje nego i na sve ono što je pred nama u smislu prednosti koje sa sobom nosi proširenje NATO-a. Dakle pozdravit ćemo pridruživanje Crne Gore NATO-u, ali isto tako upozoriti NATO da treba ubrzati pristupanje ostalih država na teritoriju jugoistočne Europe, od BiH preko Kosova do Makedonije, jer doista ne možemo ostaviti taj vakuum koji onda ispunjavaju neke treće strane, grupacije, ideologije i slično”, istaknula je Kolinda Grabar-Kitarović.
Dan poslije njene izjave stižu ovako oštre reakcije iz Moskve i nitko ne zna koji će biti sljedeći potezi Sberbanke, nakon što je problem na trenutak izgledao trajno riješen.
Službeno, Sberbanka je financijska institucija koja posluje po zakonitostima tržišta, ali je i većinski državna banka, a German Gref je Putinov osobni prijatelj još iz vremena raspada SSSR-a, kada su zajedno radili u gradskom poglavarstvu Lenjingrada. U bankarstvu je jedan od malobrojnih ljudi u koje Vladimir Putin ima povjerenja. Sada se postavlja pitanje bi li, nakon relativno pomirljivog sastanka Sergeja Lavrova i Davora Ive Stiera, čak i po pitanju Agrokora, direktor Sberbanke dao ovako oštre izjave da u Bruxellesu nije bilo tirade Kolinda Grabar-Kitarović o “Uspravnici Jadran – Baltik – Crno more” i poziva na hitan prijem u NATO BiH, Kosova i Makedonije, “kako vakum u regiji ne bi popunile druge sile i ideologije”?
Naravno, Rusija će tvrditi “kako to nema veze jedno s drugim i da banka posluje neovisno o geopolitičkim prilikama”.
Međutim, slijed događaja sugerira da je nešto pošlo “krivim smjerom“, stoga bi bilo najbolje da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović šuti i da stijeg križarskog rata protiv istoka prepusti nekome drugome, na primjer Njemačkoj. No, Berlinu na pamet ne pada da ulazi u sukobe s Rusijom “više nego što je potrebno” i čini se da su u KGK pronašli osobu koja je spremna učiniti sve, pa i promovirati ideje i planove kojima je Kremlj najavio da će se otvoreno suprotstaviti.
Tko će platiti počinjenu štetu? Naravno, građani Hrvatske, jer će dugovi Agrokora postati državni, a time i “naši”, a da mi s njima veze nemamo.
logično
“Ovo nije jednostavna situacija u smislu interakcije s Vladom Republike Hrvatske, koja je usvojila poseban zakon kojim se ograničavaju prava vjerovnika. Nikada nismo doživjeli ovakvu situaciju. U ovoj priči, ako su preuzeli odgovornost za upravljanje nad tvrtkom, oni moraju preuzeti i dugove. Ako nisu spremni na to, moramo se vratiti tržišnoj praksi.”
Ranije je izvijestio da je Sberbanka uključena u pregovore o restrukturiranju duga hrvatske kompanije Agrokor, koja se našla u problemima. German Gref je Antu Ramljaka, vladinog povjerenika za upravljanje procesom restrukturiranja Agrokorom, nazvao “nekompetentnim”.
Vladimir Putin – German Gref
“Mi se prvi put susrećemo s takvom poviješću, Vlada za jednu tvrtku usvaja poseban zakon i ograničava prava vjerovnicima, a njihov menadžer, što danas mogu reći, ne posjeduje potrebne kompetencije za raditi s velikim poduzećima u krizi”, rekao je direktor Sberbanke.
Prema njegovim riječima, a kako prenose i hrvatski mediji, sljedećeg tjedna će predstavnici Sberbanke održati pregovore s Vladom Republike Hrvatske.
Na pitanje o mogućem suđenju, Gref je rekao: “Ne bih želio da do toga dođe, ali danas smo održali razgovore sa svim glavnim vjerovnicima i svi glavni zajmodavci su u nevjerici. Ova praksa je vrlo različita od one koja je prisutna u međunarodnoj poslovnoj praksi. Konkretno, kada smo počeli analizirati prve akcije takozvanog upravitelja, naravno, odmah smo si postavili mnoga pitanja. To je barem predmet za ozbiljne pregovore s Vladom Republike Hrvatske”, rekao je Gref.
Gref je sugerirao da hrvatskim vlastima da izdaju suvereno jamstvo vjerovnicima kod kojih se zadužio Agrokor ili da omoguće vjerovnicima da vode proces upravljanja tvrtke.
“Ne možete donijeti zakon koji retroaktivno negira prava kreditora”, rekao je Gref, dodajući kako Sberbanka nije spremna razmotriti davanje novih sredstava sve dok u suradnji s Vladom Republike Hrvatske ne razumije što će biti.
Poslovanje Sberbanke
Spomenimo da je German Graf u intervjuu za CNBC televiziju nekoliko dana ranije rekao kako Sberbanka u 2017. očekuje rekordnu dobit, puno veću nego prethodne 2016.
“Mi ćemo ove godine ostvariti rekordnu neto dobit i ona će biti veći nego u prethodnoj”, rekao je Gref.
Kao što je ranije izvijestila, Sberbanka Grupa je krajem 2016. godine ostvarila dobit od rekordnih 541,9 milijardi rubalja, što bi uz aktualni tečaj bilo preko 9,5 milijardi dolara.
“Rekordan neto prihod i značajan porast zarade po dionici su postignuti zbog značajnog povećanja učinkovitosti i radikalnih promjena u svim poslovnim procesima banke. Naši napori u digitalizaciji poslova, stvaranju korporativne kulture i organizacijska struktura su postavili temelje za održivi rast poslovanja Sberbanke u svijetu koji se brzo mijenja”, naglasio je Gref.
Ranije su ruski bankari rekli da će vrlo rado pristati pomoći Agrokoru da se izvuče iz problema, jer je to i način da se osigura povrat uloženih sredstava.
Kako prenosi Bloomberg, vrh Sberbanke je potvrdio kako je ruska banka bila ta koja je za kriznog upravitelja, koji je trebao voditi restrukturiranje Agrokora, izabrala Antonija Alvareza III iz konzultantske tvrtke Alvarez & Marsal.
Međutim, Antonio Alvarez je usvajanjem takozvanog “Lexa Agrokor” odstupio s dužnosti, jer nije vidio nikakvog smisla da radi posao uz vladinog povjerenika i da nemam nikakve ovlasti, niti utjecaj na proces restrukturiranja Agrokorom.
Nakon njegovog odlaska su iz Sberbanke bili spremni pomoći Agrokoru, ali i da zajam od 100 milijuna eura za rješavanje najnužnijih obveza Agrokora prema dobavljačima dobije prioritet u naplati dugovanja.
Davor Ivo Stier odlazi u Moskvu
Nakon svega, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier 23. svibnja putuje u Moskvu, gdje razgovara s kolegom Sergejom Lavrovom. Kako u komentarima navode čitatelji, jedino je portal Logično objavio integralnu verziju izjave Lavrova, koji je već tada napomenuo kako je “siguran da je ovo pitanje trebalo biti riješeno između izravnih sudionika”, odnosno, nikakvim “posebnim zakonima”.
Sergej Lavrov – Davor Ivo Stier
No, Lavrov je dodao i da su Sberbanka i VTB Grupa uključeni u odbor Agrokora kao vjerovnici i ruski bankari su zainteresirani za poboljšanje strukture, te da je politički dio priče taj da će obje strane podržati rješenje koje će zadovoljiti i ruske banke i osigurati Agrokor. Dakle, činilo se da je sve u redu i da se Sberbanka u svojim potraživanjima neće voditi političkim motivima.
Predsjednica Hrvatske odlazi u Bruxelles
Odmah potom, na summitu šefova država NATO pakta u Bruxelles putuje hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja se, više nego bilo koji drugi čelnik zemalja članica saveza, zalagala za hitni ulazak u NATO Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije.
“Ja ću posebno upozoriti i na naše vlastito okruženje jugoistoka Europe gdje se moramo malo više fokusirati ne samo na prijetnje nego i na sve ono što je pred nama u smislu prednosti koje sa sobom nosi proširenje NATO-a. Dakle pozdravit ćemo pridruživanje Crne Gore NATO-u, ali isto tako upozoriti NATO da treba ubrzati pristupanje ostalih država na teritoriju jugoistočne Europe, od BiH preko Kosova do Makedonije, jer doista ne možemo ostaviti taj vakuum koji onda ispunjavaju neke treće strane, grupacije, ideologije i slično”, istaknula je Kolinda Grabar-Kitarović.
Kolinda Kitar-Grabarović u Bruxellesu
Dan poslije njene izjave stižu ovako oštre reakcije iz Moskve i nitko ne zna koji će biti sljedeći potezi Sberbanke, nakon što je problem na trenutak izgledao trajno riješen.
Tko je German Gref?
Službeno, Sberbanka je financijska institucija koja posluje po zakonitostima tržišta, ali je i većinski državna banka, a German Gref je Putinov osobni prijatelj još iz vremena raspada SSSR-a, kada su zajedno radili u gradskom poglavarstvu Lenjingrada. U bankarstvu je jedan od malobrojnih ljudi u koje Vladimir Putin ima povjerenja. Sada se postavlja pitanje bi li, nakon relativno pomirljivog sastanka Sergeja Lavrova i Davora Ive Stiera, čak i po pitanju Agrokora, direktor Sberbanke dao ovako oštre izjave da u Bruxellesu nije bilo tirade Kolinda Grabar-Kitarović o “Uspravnici Jadran – Baltik – Crno more” i poziva na hitan prijem u NATO BiH, Kosova i Makedonije, “kako vakum u regiji ne bi popunile druge sile i ideologije”?
Naravno, Rusija će tvrditi “kako to nema veze jedno s drugim i da banka posluje neovisno o geopolitičkim prilikama”.
Šteta je učinjena
Međutim, slijed događaja sugerira da je nešto pošlo “krivim smjerom“, stoga bi bilo najbolje da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović šuti i da stijeg križarskog rata protiv istoka prepusti nekome drugome, na primjer Njemačkoj. No, Berlinu na pamet ne pada da ulazi u sukobe s Rusijom “više nego što je potrebno” i čini se da su u KGK pronašli osobu koja je spremna učiniti sve, pa i promovirati ideje i planove kojima je Kremlj najavio da će se otvoreno suprotstaviti.
Dolac – Zagreb / Mali ljudi će platiti ceh
Tko će platiti počinjenu štetu? Naravno, građani Hrvatske, jer će dugovi Agrokora postati državni, a time i “naši”, a da mi s njima veze nemamo.
logično
