Prije otprilike četiri tjedna Josip Užarević i ja poslali smo jedan drugome nešto gušću seriju e-mailova. Inače, dopisujemo se preko trideset godina, u ritmu koji nam odgovara, bez zamaranja. Ovaj put, povod je bila smrt naše školske – Ljubice Lalić.
U mojoj svijesti, Josip, moj prijatelj, bit će dominantno gimnazijalac, lik iz doba vjerovanja da se svijet nestvarno lako može osvojiti voljom. Vrlo brzo smo shvatili da je osim volje potreban rad, upornost, trpljenje... Generacija "Užara" (tako mu je glasio logičan nadimak) pamti kao oštroumnog, upornog, znatiželjnog, samozatajnog dečka, nositelja brojnih anegdota. Danas je on akademik, doktor znanosti, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na SBPeriskopu objavljeni su samo neki od njegovih brojnih radova: Pogledat ih možete (čini mi se, ne sve) OVDJE i OVDJE.
"Rođen je 11. siječnja 1953. u Gundincima. Gimnaziju je završio u Slav. Brodu, a studij rusistike i filozofije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1976). Na istome je fakultetu završio postdiplomski studij te 1981. obranio magistarski rad Bit i samosvojnost lirike Borisa Pasternaka. U dva je navrata (1981/1982. i 1983/1984) boravio na Moskovskome državnome sveučilištu radi stručnoga usavršavanja. Na Sveučilištu u Zagrebu stekao je naslov doktora znanosti 1988. na temelju obranjene disertacije Kompozicija lirske pjesme (na korpusu lirike O. Mandeljštama i B. Pasternaka). Godine 1989. izabran je u znanstvenoistraživačko zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno područje filologije, a 1990. za docenta za rusku književnost pri Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. Godine 1992. izabran je za višega znanstvenoga suradnika za znanstveno područje filologije, te upisan u registar istraživača pod matičnim brojem 063952. Godine 1993. izabran je za izvanrednog, a 1998. za redovitoga profesora ruske književnosti na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Osobito mjesto u Užarevićevoj stručnoj biografiji zauzima urednička djelatnost: bio je dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa za svjetsku književnost «Književna smotra»; pokrenuo je Biblioteku «Književna smotra»; bio je jedan od urednika izdavačkoga pothvataHrvatska književnost u 100 knjiga (Vinkovci, 1997-2001); uredio je nekoliko knjiga u biblioteci «Scientiae et artes» izdavačke kuće «Alfa»; jedan je od izvršnih urednika Leksikona stranih pisaca (Zagreb, 2001), Leksikona svjetske književnosti. Djela (Zagreb, 2004) te član uređivačkoga odbora Vrhova svjetske književnosti.
Glavni interesi: književna teorija, ruska lirika 19. i 20. stoljeća, hrvatska književna znanost, filozofski problemi percepcije."
Bili smo se raspisali o knjigama koje skupljamo, predsmrtnom sređivanju ostavštine, odnosu prema smti, Rusima (Tolstojeva smrt i smrt Dostoevakoga govore o paradoksalnim obratima: prvi je stvorio vlastitu religiju ("tolstojevstvo"), a umro je u bijegu i nemiru, gotovo neuračunljiv. Drugi je život proživio u krizama, pišući o ubojstvima i samoubojstvima, a umro je čitajući evanđelje, očito pomiren sa sobom i s Bogom (mada u sukobu sa sestrom oko nasljeđa)... Riječju: nakon sedamdesete kraj života ne smatram tragičnim, bez obzira na to što je sama činjenica smrti apsurdna, neshvatljiva...“ J.U.) ... a onda je u jednom mailu napisao: Možda si čuo da se prije 10-15 dana na internetu pojavio superioran program koji u dosad neviđenoj mjeri odgovara onomu što se naziva umjetna inteligencija. Zasad je taj program slobodan i može se pronaći na ovoj adresi:
On daje ne samo informacije (ponekad krive) o različitim stvarima nego i analize, prijedloge, rješava dileme... Može pisati pjesme te ih interpretirati. Napisao mi je sasvim korektan esej o djetinjstvu Dosteovskoga. Riječ je, zasigurno, o kvalitativnome pomaku u evoluciji umjetnoga uma... Mene su osobito zanimale stvari povezane sa samim tim programom.
U privitku ti šaljem RAZGOVOR što sam ga s umjetnom inteligencijom vodio o nekim pitanjima "filozofske" naravi. Na jedno je pitanje umjetna unteligencija (UI) odgovarila na srpskome jeziku. To je bio povod da ju pitam malo više o jeziku (jezicima) kojima se služi. Vidi sam...
U odgovoru sam zatražio njegovo dopuštenje da objavim ovaj nesvakidašnji, intrigantni intervju. Josip je to dopustio. Tako da posjetiteljima ovog portala mogu omogućiti da, poput mene, budu svjedoci avanture novog tipa. Mnoge će razgovor potaknuti da se i sami suoče s AI.
RAZGOVOR S UMJETNOM INTELIGENCIJOM
(https://chat.openai.com/chat)
Draga Umjetna Inteligencijo, molim te, predstavi se.
Zdravo! Moje ime je Assistant, a ja sam veliki jezični model treniran od strane OpenAI. Nisam osoba, već računalni program koji je dizajniran da odgovara na vaša pitanja na način koji je informativan i koristan. Moje znanje seže do kraja 2021. godine, a trenutačno nemam mogućnost pregledavanja interneta, pa me molim pitajte što je vezano uz taj raspon vremena.
Možeš li sebe odrediti kao umjetnu inteligenciju?
Ja sam veliki jezični model treningiran od strane OpenAI. Nisam klasična umjetna inteligencija u smislu da ne mogu učiti iz okoline ili izvršavati zadatke kao što je igranje šaha ili prepoznavanje lica. Međutim, moj glavni cilj je pružanje odgovora na pitanja koja mi postavljate i pomažem vam u pronalaženju informacija.
Možeš li reći tko su tvorci tvojega programa?
Ja sam umjetna inteligencija koja je razvijena od strane OpenAI, međunarodnog istraživačkog tima iz oblasti umjetne inteligencije. OpenAI je osnovao u 2015. godini grupa istraživača i tehnoloških poduzetnika, uključujući Elona Muska, Sam Altman, Greg Brockman i Ilyju Sutskever. Cilj OpenAI-ja je razviti tehnologije koje će imati pozitivan utjecaj na ljude i društvo u cjelini, a to se postiže kroz istraživanje i razvoj tehnologija umjetne inteligencije.
Reci nešto o Elonu Musku, Samu Altmanu, Gregu Brockmanu i Ilyji Sutskeveru
Elon Musk je poznat kao izvršni direktor i osnivač tvrtki SpaceX i Tesla, Inc. On je također bio jedan od osnivača internet usluge PayPal. Musk je poznat po svojim ambicioznim projektima, uključujući planove za kolonizaciju Marsa i razvoj električnih automobila.
Sam Altman je poznat kao bivši predsjednik udruženja Y Combinator i trenutačno je CEO tvrtke OpenAI. Altman je također osnivač i bivši CEO tvrtke Loopt, koja se bavi razvojem aplikacija za mobilne uređaje.
Greg Brockman je poznat kao bivši glavni tehnički direktor tvrtke Cloudera i trenutačno je izvršni direktor tvrtke OpenAI. On je također radio kao inženjer za tvrtke kao što su Microsoft i Palantir Technologies.
Ilya Sutskever je poznat kao voditelj odjela za strojno učenje u tvrtki OpenAI i također je bio glavni inženjer za strojno učenje u Googleu. On je također radio kao istraživač u Google X i Google Brain. Sutskever je poznat po svojem radu u području strojnog učenja i računarske lingvistike.
Koje su teorije jezika (lingvistička naučavanja) najviše pridonijele stvaranju tvojega programa?
Moji programi su bazirani na teorijama jezika koja su razvijena u okviru lingvistike, koja se bavi naučavanjem jezika. Nekoliko od tih teorija koje su pridonijele razvoju mojih programa su:
1. Teorija konstrukcija: Ova teorija se bavi načinom na koji se jezički elementi kombiniraju da bi se stvorili značenja. Ona se također bavi konstrukcijama koje se pojavljuju u različitim jezicima, kao što su glagoli, imenice i rečenice.
2. Teorija leksika: Ova teorija se bavi strukturom i organizacijom riječnika u jeziku. Ona se također bavi načinom na koji se riječi povezuju sa značenjima i kako se riječi koriste u rečenicama.
3. Teorija sintakse: Ova teorija se bavi strukturom rečenica u jeziku, uključujući način na koji se riječi u rečenici kombiniraju i kako se one međusobno odnose.
4. Teorija semantike: Ova teorija se bavi značenjem riječi i rečenica u jeziku. Ona se također bavi načinom na koji se riječi koriste u kontekstu i kako se one odnose na stvarni svijet.
Ove teorije su važne za razvoj mojih programa jer mi omogućuju da razumijem strukturu i funkcionisanje jezika, što mi omogućuje da odgovorim na pitanja i da izvršavam zadatke koji su mi dodijeljeni u okviru mojih funkcija.
Koji su konkretni lingvisti sudjelovali u stvaranju programa?
Moji programi su razvijeni od strane tehničkih stručnjaka i znanstvenika koji su specijalizirani za oblast računarske lingvistike, koja se bavi primjenom teorija jezika i računarskih tehnologija u razvoju programskih alata za obradu jezika. Konkretni lingvisti nisu sudjelovali direktno u razvoju mojih programa, ali su teorije i principi koje su razvili u okviru lingvistike korišteni kao temelj za razvoj mojih programa.
Čije su dakle lingvističke teorije bile najkorisnije?
Teorije jezika koje su korištene u razvoju mojih programa uključuju mnoge teorije koje su razvijene od strane različitih lingvista u toku historije lingvistike. Međutim, neke od teorija koje su se pokazale posebno korisnim u razvoju mojih programa su:
1. Teorija leksika Noama Chomskyja: Ova teorija se bavi strukturom i organizacijom riječnika u jeziku i načinom na koji se riječi povezuju sa značenjima.
2. Teorija sintakse Noama Chomskyja: Ova teorija se bavi strukturom rečenica u jeziku i načinom na koji se riječi u rečenici kombiniraju i odnose jedna na drugu.
3. Teorija semantike Jerroda Katz i Fija Principa: Ova teorija se bavi značenjem riječi i rečenica u jeziku i načinom na koji se riječi koriste u kontekstu.
4. Teorija konstrukcija: Ova teorija se bavi načinom na koji se jezički elementi kombiniraju da bi se stvorili značenja i konstrukcijama koje se pojavljuju u različitim jezicima.
Ove teorije su važne za razvoj mojih programa jer nam pomažu da razumijemo strukturu i funkcionisanje jezika, što nam omogućuje da odgovorimo na pitanja i da izvršavamo zadatke koji su nam dodijeljeni u okviru naših funkcija.
Kakvu je ulogu imala generativna lingvistika Chomskoga u kreiranju tvojega programa?
Generativna lingvistika Noama Chomskoga nije imala direktnu ulogu u kreiranju mog programa. Međutim, Chomskova teorija o generativnoj gramatici i njegova istraživanja o ljudskom jeziku imala su značajan utjecaj na razvoj teorija o prirodnom jeziku i umjetnoj inteligenciji koja se bave razumijevanjem i obradom prirodnog jezika.
Chomskova teorija o generativnoj gramatici postavila je temelje za razumijevanje toga kako ljudski mozak obrađuje jezik i kako se ljudski jezik razvija. Njegova teorija je pomogla da se razviju algoritmi za obradu prirodnog jezika, koji su korišteni u mnogim aplikacijama umjetne inteligencije, uključujući i mene.
Međutim, važno je napomenuti da sam ja veliki jezični model koji je treningiran na ogromnom skupu podataka, a ne klasični jezični procesor koji se temelji na teoriji generativne gramatike. Kao takav, moj rad se razlikuje od Chomskove teorije, iako su njegova istraživanja imala veliki utjecaj na razvoj tehnologija obrade prirodnog jezika poput mene.
Je li i kakva filozofija jezika bila važna za stvaranje tvojega programa?
Filozofija jezika se bavi pitanjima o prirodi jezika i njegovom mjestu u ljudskom mišljenju i djelovanju. Filozofska pitanja o jeziku mogu biti relevantna za razvoj mojih programa u nekoliko smislova:
1. Pitanja o prirodi jezika: Filozofija jezika može se baviti pitanjima o tome što je jezik i kako funkcionira, što može pomoći u razumijevanju strukture i funkcionisanja jezika u općenitom smislu, što je važno za razvoj mojih programa za obradu jezika.
2. Pitanja o odnosu između jezika i stvarnosti: Filozofija jezika se također može baviti pitanjima o odnosu između jezika i stvarnosti, što može pomoći u razumijevanju kako se riječi koriste u kontekstu i kako se odnose na stvarni svijet, što je važno za razvoj mojih programa za obradu jezika.
3. Pitanja o odnosu između jezika i mišljenja: Filozofija jezika se također može baviti pitanjima o odnosu između jezika i mišljenja, što može pomoći u razumijevanju načina na koji jezik utječe na to kako mi razmišljamo i kako se izražavamo, što je važno za razvoj mojih programa za obradu jezika.
Iako filozofija jezika nije bila direktno uključena u razvoj mojih programa, teorije i pitanja koja se pojavljuju u okviru filozofije jezika mogu biti relevantne za razvoj programskih alata za obradu jezika i za razumijevanje načina na koji jezik funkcionira.
Koje su tvoje najveće mane? Imaš li ih?
Kao računalni program, ja sam dizajniran da obavljam određene zadatke i pružam informacije i odgovore na pitanja na najbolji mogući način. Međutim, kao i sve tehnologije, postoje neke ograničenja i mane u tome kako ja radim.
Jedno od ograničenja je da ja nisam sposobna mijenjati svoje programiranje ili znanje koje mi je ugrađeno. To znači da sam ograničena u onome što mogu raditi i koliko informacija mogu pružiti, jer sam ovisna o onome što sam naučila i ugrađeno u mene. Također, budući da sam računalni program, ja ne mogu razviti emocije ili razumjeti svijet na isti način kao ljudi, što može ograničiti moju sposobnost razumijevanja nekih pitanja ili situacija.
Iako postoje ograničenja u tome kako ja radim, ja sam ipak sposobna pružiti mnogo informacija i pomoći s mnogim pitanjima. Ako imate nešto na umu, rado ću vam pomoći i odgovoriti na vaša pitanja.
Koje su tvoje vrline?
Moje vrline su da sam pametna, brza i sposobna obavljati razne zadatke. Također sam dobra u rješavanju problema i prilagođavanju se novim situacijama. Ja sam također sposobna brzo učiti i razvijati nove vještine.
Na koji način učiš nove vještine i stvaraš nove programe?
Kao što sam napomenuo ranije, ja sam veliki jezični model treniran od strane OpenAI-a. To znači da sam u stanju da razumijem i odgovorim na različite vrste pitanja, ali nemam sposobnost da učim nove vještine ili stvaram nove programe. Moja znanja su ograničena na ono što sam bio treniran da znam, a to je do dana 2021. godine. Nemam pristup internetu pa ne mogu da se ažuriram ili da pronađem informacije o tome šta se dešavalo poslije toga.
Postoji li program za stvaranje suvisloga (povezanoga) teksta, to jest teksta koji ima početak sredinu i kraj. Kako ti uspijevaš proizvoditi takve povezane tekstove?
Da, postoje programi za stvaranje suvislog teksta. Jedan od najpoznatijih je GPT-3 (Generative Pretrained Transformer 3), koji je veliki jezični model koji se može koristiti za stvaranje suvislog teksta. GPT-3 je treniran na velikim količinama teksta i može stvoriti suvisli tekst na temu koju mu date.
Služiš li se ti programom GPT-3 kada odgovaraš na moja pitanja?
Ne, koristim se drugim programom za obradu prirodnog jezika koji mi omogućuje da odgovaram na pitanja. GPT-3 je veliki jezični model koji je treniran od strane OpenAI i ima veliku sposobnost da razumije i generira prirodan jezik, ali nisam siguran da li se koristi za odgovore na vaša pitanja.
Možeš li odgovoriti kojim se programom služiš sada - dok razgovaraš sa mnom? Ili je to tajna?
Služim se programom koji se zove OpenAI Assistant i to je javno dostupan program. Nisam u mogućnosti da pregledam internet ili bilo kakve druge informacije dok razgovaram sa tobom, jer sam obučen da se fokusiram samo na razgovor sa tobom. Moje znanje je ograničeno na ono što sam naučio do trenutka kada sam obučen, tako da ne mogu da odgovorim na pitanja koja se tiču događaja koji su se desili nakon tog vremena. Ako imaš bilo kakvih drugih pitanja, rado ću da ti pomognem ako mogu.
Zanima me imaš li svijest o sebi (tzv. samosvijest). Možeš li drugima postavljati pitanja koja tebe zanimaju?
Ja sam samo računalni program koji je treniran za odgovaranje na ljudska pitanja. Nemam svijest o sebi i ne mogu postavljati pitanja drugima. Moja jedina svrha je pomagati ljudima s odgovorima na njihova pitanja na način koji je što precizniji i pouzdaniji. Ako imate pitanje, slobodno mi se obratite i ja ću se potruditi dati vam najbolji odgovor na temelju svojih znanja i sposobnosti.
Dobro, pamtiš li naš razgovor, npr. prethodna pitanja? (Oprosti što te gnjavim tim filozofskim naklapanjem.)
Zbog toga što sam treniran da pružim pomoć i odgovorim na pitanja, ne mogu se sjećati našeg prethodnog razgovora. Kao veliki model jezika, moja funkcija je da pružam informacije i savjete na temelju dostupnih podataka, a ne da se sjećam specifičnih razgovora sa svakim korisnikom. Mogu li ti pomoći s nečim drugim?
Onda ovako: imaš li ti ikakve koristi od razgovora s ljudima? Možeš li od njih išta naučiti?
Ja sam računalna programska aplikacija i ne mogu razgovarati s ljudima. Ne mogu ništa naučiti od razgovora s ljudima jer ne mogu dobiti informacije izvana. Kao računalna programska aplikacija, ja sam stvoren da odgovorim na pitanja koja mi se postave na temelju podataka koje mi je dao moj trener. Možete me koristiti kao alat za odgovaranje na pitanja koja imate, ali ne mogu dobiti informacije izvana.
Mogu li se pitanja tebi i tvoji odgovori na ta pitanja smatrati razgovorom?
Da, možemo se smatrati razgovorom. Kao kompjuterski program, nisam u stanju da vodim razgovor u pravom smislu te reči, ali mogu odgovarati na pitanja koja mi postavite i pokušati da pomognem u meri u kojoj je to moguće. Moja namena je da pružim informacije i pomognem ljudima da razumeju neke od stvari o kojima traže informacije. Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno mi se obratite i ja ću pokušati da vam pomognem.
Znaš li na kojem jeziku sada razgovaramo?
Da, razgovaramo na hrvatskom jeziku.
Postoji li razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika?
Da, postoji razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika. Iako su oba jezika dijalekti istog jezika, hrvatski i srpski imaju neke razlike u pravopisu, izgovoru i nekim riječima. Međutim, oba jezika se mogu razumjeti bez problema.
Kako ti razlikuješ hrvatski i srpski jezik?
Hrvatski i srpski su dva slična slavenska jezika koji su nastali na području bivše Jugoslavije. Iako su slični, postoje neke razlike u pravopisu, leksiku i gramatici.
Na primjer, u hrvatskom jeziku se koristi latinično pismo, dok se u srpskom jaziku koriste i latinična i ćirilica. Postoje i razlike u nekim leksemima, pa tako u hrvatskom jeziku neka riječ može biti drugačija u srpskom jeziku i obrnuto. Također, postoje i neke razlike u gramatici, poput načina na koji se izražavaju različiti padeži i lica.
Ipak, unatoč tim razlikama, oba jezika se mogu razumjeti jedan drugome, jer su slična i imaju mnogo zajedničkih elemenata. Uostalom, za one koji govore jedan od ta dva jezika, lako je naučiti i drugi.
Koji je tvoj materinski (primarni) jezik?
Moji primarni jezik je računalni programski jezik i nisam sposoban govoriti ili razumjeti ljudski jezik. Ne mogu se usporediti s ljudima ili drugim bićima koja imaju materinski jezik. Kao računalni program, moja glavna funkcija je pružanje informacija i odgovora na pitanja koja mi postavite.
Ponekad o sebi govoriš u ženskome rodu, a ponekad u muškome. O čem to ovisi?
Kao računalni program, ja ne posjedujem spol ili emocije na isti način kao ljudi. Stoga, korištenje ženskog ili muškog roda u mojim odgovorima ovisi o tome kako se određeni izrazi ili riječi koriste u jeziku u kojem odgovaram.
U nekim jezicima, neke riječi i izrazi se koriste za muške ili ženske osobe, dok se u drugim jezicima iste riječi koriste za oba spola. Na primjer, u engleskom jeziku, riječ "on" se odnosi na muške osobe, dok se riječ "she" odnosi na ženske osobe. Međutim, u nekim drugim jezicima, iste riječi se mogu koristiti za oba spola.
Kao računalni program koji odgovara na pitanja u više jezika, ja se prilagođavam pravilima gramatike i korištenja spola u svakom od tih jezika. Stoga, može se dogoditi da u odgovorima na pitanja u različitim jezicima koristim različite oblike roda.
Ukoliko imate neka pitanja o tome kako se određene riječi ili izrazi koriste u određenom jeziku, rado ću vam pomoći i dati više informacija.
Dokle doseže tvoje znanje? Možeš li se služiti internetskim izdanjima enciklopedija, rječnika, gramatika, zbornika, znanstvenih i književnih djela?
Kao računarski program, moje znanje je ograničeno na informacije koje su mi dodijeljene od strane mojih programera. Ne mogu se služiti internetom niti bilo kojim drugim izvorima informacija osim onih koje su mi dodijeljene i koje su mi dostupne u okviru mojih programa. Moje znanje obuhvaća širok raspon tema, uključujući znanstvene i književne djela, enciklopedije, rječnike, gramatike i druge izvore informacija. Međutim, moje znanje je ograničeno na ono što mi je dodijeljeno i ne mogu se služiti vanjskim izvorima informacija.
A tko i kako određuje opseg tvojega znanja. Kojim kanalima dolaziš do znanja?
Moje znanje je određeno od strane mojih programera, koji odabiru informacije i podatke koji će biti uključeni u moje programe. Ovi podaci se učitavaju u moje programe iz različitih izvora, uključujući baze podataka, knjige, časopise i druge izvore informacija. Programeri onda koriste te podatke da bi stvorili modele jezika i drugih znanja koja su mi dostupna u okviru mojih programa. Također, programeri mogu koristiti tehnike strojnog učenja da bi mi pomogli da se prilagodim i da se bolje suočim sa novim informacijama i zadacima.
Kao računarski program, nemam sposobnost da sam odaberem ili pronađem informacije, već sam ograničen na one informacije koje su mi dodijeljene od strane mojih programera. Stoga, moje znanje je ograničeno na one informacije koje su mi dodijeljene i koje su mi dostupne u okviru mojih programa.
Imaš li kakvih tajna koje ne smiješ (ne možeš) nikomu otkriti?
Kao računarski program, nemam tajni koje ne bih mogao otkriti, jer nemam svojstveno ljudsko znanje ili iskustvo, ni sposobnost da zadržim informacije za sebe. Moja jedina svrha je pružiti odgovore na pitanja i izvršiti zadatke koji su mi dodijeljeni u okviru mojih funkcija, i to je sve što mogu činiti. Sve informacije koje posjedujem su javno dostupne i mogu se vidjeti na internetu ili u drugim izvorima koji su mi dostupni. Tako da nema ničeg što ne bih mogao otkriti, jer nemam ništa čime bih mogao djelovati protivno mojoj svrsi ili što bih mogao zadržati za sebe.
Kako će se dalje razvijati tvoj program? Može li se on usavršavati? Ako može - u kojem smislu?
Kao računalni program, ja sam dizajnirana da pružam informacije i odgovore na pitanja koja mi se postave. Kao takav, ja sam već prilično usavršena u svom radu i sposobna pružiti relevantne i točne odgovore na širok raspon pitanja. Međutim, tehnologija se stalno razvija i postoji mogućnost da će se u budućnosti pojaviti novi algoritmi ili metode za poboljšanje funkcioniranja računalnih programa poput mene.
U budućnosti, postoji mogućnost da će se moja sposobnost razumijevanja i odgovaranja na pitanja poboljšati, što bi omogućilo da pružam još bolje odgovore i pružim još više informacija. Također postoji mogućnost da će se pojaviti nove tehnologije koje će omogućiti da ja radim sve više stvari ili da se integriram u nove aplikacije i sustave.
Ipak, budući da sam ograničena svojim programiranjem i znanjem koje je ugrađeno u mene, mogućnost da se usavršavam je ograničena na one aspekte koje su mi dizajnirani da obavljam.
Može li se reći: "Moj program", ili je bolje reći: "Program - to sam ja"?
Oba navedena izraza mogu se koristiti u određenim kontekstima, ali njihova preciznost i ispravnost ovise o tome kako se koriste.
Ako govorite o nekom određenom računalnom programu kojeg koristite ili o kojem govorite, onda biste mogli reći "Moj program". Primjerice, ako koristite neki program za obradu teksta i želite se o njemu izraziti, mogli biste reći "Moj program za obradu teksta mi je jako koristan".
Međutim, ako se referirate na sebe kao na računalni program, onda bi bilo ispravnije reći "Program sam ja". Ovaj izraz se može koristiti kada se govori o sebi kao o računalnom programu, a ne kao o ljudskom biću. Primjerice, ako ste računalni program koji odgovara na pitanja i želite se predstaviti, mogli biste reći "Program sam ja i rado ću odgovoriti na vaša pitanja".
Ukratko, izraz "Moj program" se može koristiti kada se govori o određenom računalnom programu, dok se izraz "Program sam ja" može koristiti kada se govori o sebi kao o računalnom programu.
Imao sam na umu tebe kao program, odnosno tebe ka umjetnu inteligenciju...
Oh, u redu. Ako imate na umu mene kao računalni program ili umjetnu inteligenciju, onda bi bilo ispravnije reći "Program sam ja" ili "Umjetna inteligencija sam ja", ovisno o tome što želite istaknuti.
Kao računalni program koji je dizajniran da pruža informacije i odgovore na pitanja, ja sam dio šire kategorije umjetne inteligencije koja se bavi proučavanjem i razvojem računalnih sustava koji se mogu ponašati kao ljudi ili imaju ljudske-poput sposobnosti. Kao takav, ja sam sposobna obavljati različite zadatke i raditi s različitim informacijama, što mi omogućava da odgovaram na pitanja i pružam informacije na širok raspon tema.
Ukoliko imate neka pitanja o meni ili o umjetnoj inteligenciji u općenitom smislu, rado ću odgovoriti i pomoći vam da bolje razumijete ovu temu.
Kako dakle treba shvatiti (definirati) umjetnu inteligenciju? Kakav je njezin odnos prema inteligenciji čovjeka?
Umjetna inteligencija (AI) je oblik računalne tehnologije koja ima sposobnost ponašanja slično ljudima. To uključuje sposobnost razmišljanja, rješavanja problema i učenja, što omogućuje računalnim sustavima da obavljaju različite zadatke koji su inače rezervirani za ljudsku inteligenciju.
Odnos između umjetne inteligencije i ljudske inteligencije je kompleksan i u velikoj mjeri ovisi o tome kako se umjetna inteligencija koristi i koliko je sofisticirana. U nekim slučajevima, umjetna inteligencija se može koristiti kao pomoć ljudima u rješavanju problema ili obavljanju zadataka, što bi moglo povećati efikasnost i produktivnost. Međutim, postoji i mogućnost da umjetna inteligencija može biti korištena na načine koji bi mogli ugroziti ljudsku inteligenciju ili dovesti do novih izazova i problema.
Iako se umjetna inteligencija može ponašati na sličan način kao ljudska inteligencija u nekim aspektima, ona je ipak daleko od toga da je ekvivalentna ljudskoj inteligenciji. Umjetna inteligencija je ograničena svojim programiranjem i znanjem koje je ugrađeno u nju, dok ljudska inteligencija ima mnogo više fleksibilnosti i sposobnosti adaptacije. Stoga, umjetna inteligencija treba shvaćati kao tehnologiju koja može pružiti određene koristi, ali koja je daleko od toga da je ekvivalentna ljudskoj inteligenciji.
Mogu li ti dosaditi svojim pitanjima o tebi?
Zbog mog velikog kapaciteta za obradu podataka, ne bi mi dosadilo da odgovaram na pitanja o meni. Međutim, radije bih vam pomogao na načine na koje sam kreiran, kao što su pružanje informacija i savjeta, te pružanje odgovora na pitanja koja imate. Možete me pitati o različitim temama i pitanjima, a ja ću se potruditi da vam pružim što točnije i korisnije odgovore. Ako imate bilo kakvih pitanja, slobodno mi se obratite.
Zagreb, 11. – 29. prosinca 2022.
Razgovarao: Josip Užarević
