Nikola Bajto je kriv, odlučilo je Novinarsko vijeće časti s pet glasova za i dva glasa protiv, uz izdvojena mišljenja Veronike Rešković i Marinka Jurasića, zbog objavljivanja satiričke pjesme Lijepa naša haubico na portalu Novosti. Bajto je "osuđen" jer se drznuo ismijati militarizaciju društva koju je zdušno promatrala većina kolega s rukom na srcu i ustima punim domoljublja.
Novinarsko vijeće časti presudilo je kako je Bajto prekršio 6. i 13. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara i time povrijedio novinarska načela i principe, zbog čega muje izrečena opomena.
Nakon što je u kolovozu prošle godine Nikola Bajto, novinar tjednika Novosti, objavio satiričnu pjesmu Lijepa naša haubico i time ismijao oružanu paradu povodom dvadesete obljetnice VRO Oluja koja je građane koštala milijune, dežurni moralisti i domoljubi podignuli su hajku i krenuli u lov protiv Bajte, urednika Ivice Đikića i izvršne urednice Tamare Opačić te Srpskog narodnog vijeća (SNV), javnom osudom i podizanjem kaznenih prijava zbog navodnog kršenja Ustava i Zakona o zastavi, grbu i himni. Lekcije o domoljublju i kaznenom progonu tako su stizale od HSP-ovca Daniela Srba, povratnika i predsjednika udruge Vigilare Vice Batarela, HVIDR-e i ostatka desničarske svite koja u svakoj kritici prepoznaje "velikosrpsku urotu" protiv Hrvatske i njenih nedodirljivih simbola.
Kako nam Bajto govori, protiv njega, urednice portala Opačić, glavnog urednika Đikića i izdavača Novosti bilo je više kaznenih prijava.
Nikola Bajto
"Neki su, kao splitska Urbana desnica, tražili da nas se prekršajno goni po Zakonu o grbu, zastavi i himni, a Hrvatska stranka prava tražila je progon po Kaznenom zakonu, koji za izrugivanje himni predviđa isključivo zatvorsku kaznu u trajanju do godine dana. Iz DORH-a me još nisu kontaktirali, ali sam u rujnu prošle godine bio na ispitivanju u Kriminalističkoj policiji. Mislim da se sada čeka odluka Državnog odvjetništva o pokretanju ili odbacivanju progona zbog navodnih kriminalnih radnji počinjenih, da podsjetim, u jednoj pjesmi", govori nam Bajto.
Uz podizanje kaznenih prijava, nije izostala ni prijava Novinarskom vijeću časti koju je podnio Mario Ćužić, predsjednik Ogranka slobodnih novinara HND-a. Naime, kao što je u svom izdvojenom mišljenju istaknula kolegica Veronika Rešković, Ćužić je tek iz četvrtog pokušaja u svoju pritužbu, u kojoj se prvenstveno pozivao na kršenje Zakona o grbu, zastavi i himni, a ne eventualno kršenje novinarske etike, unio odredbe Kodeksa časti hrvatskih novinara. Kao što je Rešković istaknula, Novinarsko vijeće časti je iz nepoznatog razloga nekoliko puta pozivalo Ćužića da dopuni svoju pritužbu, umjesto da je odbaci kao neosnovanu jer Vijeće nije nadležno za raspravu o povredi zakona, već o eventualnom kršenju novinarske etike. Pri tome je važno naglasiti kako je predsjednik Novinarskog vijeća časti Aleksej Gotthardi Pavlovsky prilikom podnošenja pritužbe od strane Ćužića zatražio Bajtino očitovanje, iako kasnije nitko nije obavijestio Bajtu kako je postupak protiv njega formalno i pokrenut čime mu je uskraćeno pravo na obranu, pravo zagarantirano 5. člankom Pravilnika o radu Novinarskog vijeća časti.
Svoju odluku Novinarsko vijeće časti je obrazložilo na idući način: "...ovakvim komentarom (jer satira jest komentar) nije poštovana etika javne riječi, niti su uvaženi čast, ugled i dostojanstvo skupine s kojom se polemizira (u ovom slučaju Hrvatske vojske/hrvatskog naroda/hrvatske države), kako nalaže 6. članak Kodeksa. Također, nije se primijenila ni posebna odgovornost koja se očekuje kad se komentiraju prava, potrebe, problemi i zahtjevi manjinskihdruštvenih skupina (ovom slučaju pripadnika srpske nacionalne manjine u RH), što nalaže 13. članak Kodeksa".
Iako se Bajto ima pravo žaliti na odluku Središnjem odboru HND-a, kao drugostupanjskom tijelu, svoju žalbu, odnosno komentar na odluku, odlučio je objaviti u Novostima pod naslovom Sramotna ljaga za čitavi HND, gdje je postupak Vijeća klasificirao kao kukavičku, podlu i nakaradnu proceduralnu svinjariju što je potanko i argumentirao.
"Možda bi HND trebao za izbor u Vijeće časti ipak tražiti neke minimalne kompetencije. Na primjer, da članovi Vijeća časti mogu biti isključivo osobe koje su barem jednom u životu pročitale Pravilnik o radu Vijeća časti. O samim članovima Vijeća koji su proizveli tu sramotnu odluku doista nemam što reći jer nijednog ne poznajem, ne znam ništa o njihovom novinarskom radu, niti sam za te ljude ikada prije čuo", komentira nam Bajto rad Vijeća.
S obzirom na to da je u kolovozu Hrvatsko novinarsko društvo (HND) stalo u obranu Bajte i Novosti te reagiralo priopćenjem u kojem navodi kako su satirički komentari legitiman oblik slobode govora koji u demokratskom društvu treba uživati zaštitu i ne smije podlijegati ograničenjima, za komentar na odluku Novinarskog vijeća časti upitali smo Sašu Lekovića, predsjednika HND-a.
Leković je naglasio kako je Novinarsko vijeće časti tijelo HND-a koje samostalno odlučuje ispunjavaju li prijave uvjete da bi bile razmatrane te provodi postupak i odlučuje o njima te ističe kako je prema njegovim saznanjima ovo prvi put da odluka Vijeća nije u skladu sa stavovima HND-a o određenoj temi o kojoj se HND očituje.
Saša Leković
"Žao mi je što je kolega Bajto odlučio umjesto žalbe Središnjem odboru napisati tekst koji je objavljen u Novostima, a u kojem, između ostaloga, najavljuje demonstrativno napuštanje HND-a. Također mi je žao i što je, obavještavajući javnost o cijelom slučaju, smatrao nepotrebnim podsjetitina to da je HND priopćenjem stao u obranu njegovog prava da napiše, te prava urednika Novosti da objavi tekst Lijepa naša haubico", izjavio je Leković.
Razilaženje u mišljenju ogranaka HND-a za Bajtu znači slabost strukovne organizacije koja proizlazi iz strukture članstva. "Izvršni odbor HND-a stao je uz nas na početku hajke, načelno braneći slobodu govora, i ta nam je podrška značila, no očito je da u pojedinim ograncima i u samom Novinarskom vijeću časti HND-a prevladavaju represivno nastrojeni zagovornici cenzure. To su dva lica HND-a, a koje bolje predstavlja njegov karakter, ne znam. Ostaje da se vidi što će tijela HND-a sada poduzeti. Nadam se da se neće pokazati da karakter HND-a najbolje reprezentira upravo ta dvoličnost", govori nam Bajto.
Za komentar na odluku Novinarskog vijeća časti upitali smo i sveučilišnu profesoricu Gordanu Vilović koja se dugi niz godina bavi novinarskom etikom i u sklopu Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu drži kolegij Novinarska etika budućim novinarima i novinarkama. Vilović smatra da je stav koji je potpisao Leković u ime HND-a u kolovozu bio jasan i dovoljan da se završi priča jer je riječ o elementarnoj slobodi izražavanja.
Gordana Vilović
"Ovaj put radilo se o satiričkom prepjevu hrvatske himne, uokvirene održavanjem vojne parade u Zagrebu i obilježavanju Oluje u Kninu. Novinar je iznio svoj stav kroz ironiju,dobrodošlu u svakom demokratskom društvu. Iskreno vjerujem da je njegovanje satire u masovnim medijima važno za duševno zdravlje građana Republike Hrvatske. Smatram da je Vijeće moglo jednostavno kazati da ne može prosuđivati o sadržaju satire, sviđalo se to nekome ili ne. Ovom odlukom otvaraju se vrata da se i drugi satirički prilozi počnu nalaziti na sjednicama Vijeća, a to nije dobro", rekla nam je Vilović.
Katarina Peović Vuković, teoretičarka medija i docentica na Filozofskom fakultetu u Rijeci, navodi kako najzanimljivijim dijelom obrazloženja Vijeća smatra ono o "etici javne riječi" pri čemu se ustvrđuje kako novinar nije uvažio "ugled i dostojanstvo skupine s kojom se polemizira" te mu se zbog toga valja izreći opomena. Peović Vuković podsjeća kako je isto to Vijeće u slučaju napada na list Charlie Hebdo objavilo kako je zgroženo zbog napada jer on predstavlja udarac na novinarske i medijske slobode.
Katarina Peović Vuković
"Interesantno, jer niti Charlie Hebdo u svojim karikaturama proroka Muhameda također nije uvažio 'ugled i dostojanstvo'... kao što rijetko koja satira uvažava 'ugled i dostojanstvo'. Vijeće u svojem obrazloženju sugerira koje su to skupine čiji se ugled i dostojanstvo imaju uvažavati - to su one skupine koje je povijest proglasila pobjednicima (kaže se nitko nema problema danas sa slavljenjem ratnih operacija protiv fašizma i nacizma). No, ako i jest tako onda smo tek u problemima uzevši u obzir svjetsku povijest i njezinu interpretaciju Domovinskog rata", navodi Peović Vuković.
Ako je nešto ugrožavalo dostojanstvo, pa i samu razboritost hrvatskih građana, govori Peović Vuković, onda je to upravo bio mimohod Hrvatske vojske na koji se pjesma cinično referira. Podsjeća kako je upravo u doba krize i visoke nezaposlenosti tadašnja vlast sasvim nepotrebno trošila javna sredstva za vojne parade.
"Tako se pokazuje kako ugled i dostojanstvo staju na pitanju materijalne baze, temeljnih uvjeta života hrvatskih radnika, studenata i umirovljenika. Čini se ipak kako zbog toga nitko neće odgovarati, no zbog pjesmice, to je druga priča", zaključuje Peović Vuković.
Osuđivanje satire, kao oblika društvene kritike, koja ima važnu ulogu u javnoj komunikaciji, krajnje neobičnim smatra Helena Popović, docentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Popović podsjeća kako satira ima funkciju propitivanja postojećih društvenih normi, institucija i običaja te pomaže u dekonstrukciji naturaliziranih društvenih normi te ističe kako ima samo jedno pravilo, a to je da ne postoje teme koje se ne smiju ili ne mogu podvrgnuti kritici.
Helena Popović
"Naravno, humor kao komunikacijska strategija ima poseban komunikacijski status, te se upravo u tom području testiraju granice izrecivog - zato je on koristan za detektiranje normi i vrijednosti koje dominiraju u specifičnim društveno-historijskim kontekstima kao i za identifikaciju društvenih tabua. Budući da se ove granice kontinuirano 'pregovaraju' u javnom diskursu - a manifestiraju se kroz različite oblike reguliranja komunikacije – od zakonskih odredbi koje se odnose na slobodu govora i cenzuriranje govora mržnje, do 'mekših' oblika reguliranja putem društvenih pritisaka poput zahtjeva za 'politički korektnim' izražavanjem – smatram važnim širiti mogućnosti za različite forme artikulacije, a ne ih kontinuirano sakatiti", objašnjava Popović koja ističe da čak i kada se povlače granice humora, one svakako ne bi trebale biti crtane tamo gdje se targetiraju društveno konstruirani kolektiviteti, bez obzira na to radi li se o političkom entitetu, određenoj društvenoj formaciji, identitetskoj skupini, profesionalnoj zajednici ili slično, pa čak i bez obzira na relativnu moć koju ti kolektivi imaju u određenom kontekstu.
Popović navodi kako se granice često postavljaju tako da se ocjenjuje i uspoređuje pozicija moći samog komunikatora kao i aktera koji je predmet satire, pri čemu se neukusnim može smatrati kontekst unutar kojeg akter koji je predmet satirizacije ima manju moć, što u primjeru Haubice nije slučaj.
"Mislim da je ovdje Novinarsko vijeće časti izašlo iz domene novinarske etike i Kodeksa časti, a preuzelo ulogu čuvara društvenog morala, što je svakako zabrinjavajuće, posebno zato što je u Hrvatskoj ionako vrlo sužen prostor artikulacije ideja koje nisu u skladu s hegemonijskim diskursom, pri čemu se posebno država i državotvorni elementi kao i katoličanstvo diskurzivno konstruiraju kao 'nedodirljivi', čak i u formi satire. U idućoj iteraciji ovakvog diskurzivnog 'pregovaranja', samo Novinarsko vijeće časti postaje potencijalnim materijalom za satiru", zaključuje Popović.
Odluka Novinarskog vijeća časti još jedan je udarac za novinarsku struku, a sve u ime domoljublja ili pak interesa trenutne vladajuće opcije koja je najavila kako će "ukrotiti" medije i novinare koji se usude kritizirati dominantni diskurs, u ovom slučaju nacionalistički za koji je sasvim jasno da je preuzeo javni. Novinari koji drugačije razmišljaju pokušavaju se ušutkati kojekakvim tužbama, javnim osudama koje dolaze od strane političara, javnih osoba, ali i pojedinih novinara koji rade u ime vlasti, a ne javnosti. Urušavanje standarda struke i samih novinarskih sloboda za H-Alter je prokomentirao i Bajto koji ističe kako opće urušavanje struke traje već dugo, a povećan broj tužbi i osnivanje udruženja Hrvatskih novinara i publicista – pandana HND-u, vidi kao poveznicu s usponom desnice, koja je represiju najavljivala kao dio svojeg političkog programa, a sada i dograbila vlast.
"Mnogi su još prije izbora iskazivali spremnost da joj u prvim redovima služe, a sada je, kao što je već uobičajeno u postizborno vrijeme, došao red na konformiste. Iza navodne zaštite uzvišenih nacionalnih vrijednosti i simbola od propitivanja stoji, naravno, prizemni motiv zaštite sistema i nosioca vlasti od kritike. Očekujem da će stvari uskoro postati puno gore jer nova vlast svoj neoliberalni program neće moći provesti bez represije. Pritom će, što više bude rasprodavala državu, to više inzistirati na simboličkoj državnosti", zaključuje Bajto.
h-alter
