Propagandna mašinerija iseljene Srbe pretvara u ‘mlade i obrazovane Hrvate’. U Kanadi i Njemačkoj, po mogućnosti






U posljednjih godinu dana građani Hrvatske bili su svjedoci nabacivanja višecifrenih brojki o ‘iseljenim Hrvatima’, što je očito dio političke borbe u službeno neobjavljenoj predizbornoj kampanji za Sabor. Zanimljivo je da su gro tih iseljenih zapravo Srbi, koji u borbi za golu egzistenciju od 1990. naovamo nikako da nađu mjesto pod (hrvatskim) suncem.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, u maniri iskusnog obavještajca, nedavno je u Čakovcu ustvrdio da je nacionalna sigurnost Hrvatske ugrožena i zbog 100.000 mladih ljudi iseljenih iz Hrvatske.

- To nije samo gospodarski problem, nego o njemu treba razgovarati i na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost - rekao je šef HDZ-a, koga je, očekivano, podržala i Katolička crkva.

To je nastavak lanjske crkveno-desničarske halabuke o 30.000 mladih koji su se samo u posljednje dvije godine iselili iz Hrvatske, odnosno tvrdnji koje je iznio docent zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Božo Skoko da je Hrvatsku zbog krize u posljednje tri godine napustilo 50.000 do 70.000 građana, uglavnom mladih, kojima su najčešća odredišta Kanada, SAD, Australija, Njemačka, Austrija i Švedska.

Karamarkove tvrdnje odbacio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

- Jedno vrijeme je bilo 50, pa 70 tisuća, dakle kako se bliže izbori ta će brojka rasti vjerojatno još i više. Mladi ljudi jesu otišli iz Hrvatske, iz Hrvatske se uvijek odlazilo, nije to samo trend ove godine. No da je iz Hrvatske otišlo 100.000 mladih ljudi, to bi se vidjelo u ponudi radne snage i u problemima popunjavanja radnih mjesta domaćom radnom snagom koja je u Hrvatskoj - promrsio je ministar, ističući da se po Državnom zavodu za statistiku (DZS) godišnja brojka iseljenih kreće oko 12.000, dok se oko 8.000 osoba useljava u Hrvatsku iz drugih zemalja.

- U Njemačkoj imamo brojku od 26.000 naših sugrađana koji su tamo dobili radne dozvole, uz velik udio sezonskog zapošljavanja, dok su izvan Njemačke te brojke izuzetno male, u Luksemburgu tek sedam, a u Nizozemskoj od 350 do 400 ljudi - reče još Mrsić.

Dok traje natezanje oko brojki, prešućuje se da se iza tih priča kriju ogromne brojke o iseljavanju Srba iz Hrvatske. Statistike DZS-a pokazuju da se razlika između broja doseljenih i iseljenih koju posljednjih godina bilježi Hrvatska velikom većinom odnosi na iseljavanje u Srbiju, jedinu zemlju s kojom Hrvatska preko deset godina ima izrazito negativan migracijski saldo. Riječ je ne samo o mladima i obrazovanima, nego o pripadnicima svih uzrasta. Prema podacima DZS-a, u 2011. od ukupnog broja iseljenih iz Hrvatske na Srbiju je otpalo 26 posto, u 2010. godini 30,9 posto, u 2009. godini 44,8 posto, u 2008. čak 49,2 posto, a u 2007. godini 42,4 posto. Vidljivo je dakle da se u pojedinim godinama skoro polovina iseljenja odnosila na Srbiju. To je na Fejsbuku lani potvrdio i ministar uprave Arsen Bauk.

‘Prema statističkom ljetopisu za 2012., iz Hrvatske se iselilo 12.877 građana, od toga u Srbiju i BiH 7.216’, napisao je Bauk i dodao da se većim dijelom radi o osobama koje već dugo ne žive u Hrvatskoj, pa ih je policija izbrisala iz evidencije prebivališta uz napomenu ‘odselio’. ‘U posljednjih pet godina u Srbiju i BiH se iselilo 32.228’, dodao je Bauk.

Uostalom, ponovno po podacima DZS-a, broj stanovnika Hrvatske ostao je približno isti od popisa 2001. do popisa 2011. godine, ali je postotak Hrvata porastao sa 89,63 na 90,42 posto, a Srba pao sa 4,54 na 4,36 posto. Da se sada napravi neki novi popis, rezultati bi bili još nepovoljniji za Srbe s obzirom na masovna odjavljivanja po službenoj dužnosti i brisanja iz evidencije provedena krajem prošle godine, kojima je ‘riješeno’ 37.234 Srba i oko 70.683 osoba službeno nepoznate nacionalnosti, među kojima sigurno ima značajan broj Srba. A koje će desničarsko-crkveno-demografska mašinerija nesumnjivo pretvoriti u ‘mlade obrazovane Hrvate’.



 

portalnovosti