Stalni posao postat će iznimka

Novi prijedlog Zakona o radu i prijedlog Zakona o povremenim poslovima svim radnicima u Hrvatskoj donijet će brojne promjene, po svemu sudeći ne na bolje. Vlada pravda navedene izmjene velikom nezaposlenošću i smatra da ukidanjem dijela radničkih prava mogla potaknuti otvaranje novih radnih mjesta. Stručnjaci upozoravaju kako je sigurna posljedica ovih izmjena smanjnje cijene rada, odnosno plaća. Što će biti posljedice izmjene Zakona o radu? Koje su glavne primjedbe sindikata? Hoće li radni odnos na neodređeno postati iznimka? Na ova i druga važna pitanja za 'Dubrovniknet.hr' odgovorila je Dolores Lujić, pravna zastupnica 'Saveza samostalnih sindikata' u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Fleksibilno radno vrijeme do 56 sati tjedno

Izmjenama ZOR-a dopušta se poslodavcima samostalno odlučivanje o tjednom i mjesečnom rasporedu radnog vremena i to na način da poslodavac sam, odlukom može radniku odrediti radni tjedan od 56 sati te jednom donijetu odluku može i mijenjati sam, bez suglasnosti radnika, sindikata ili radničkog vijeća, a čime će u praksi radni tjedan od 40 sati ostati samo slovo na papiru. Ne samo da će radnici raditi 56 sati tjedno bez mogućnosti planiranja slobodnog vremena jer poslodavac svoju odluku o rasporedu može mijenjati kako mu se prohtije, nego se ti sati neće smatrati prekovremenim radom, a dovest će i do prekomjernog iscrpljivanja radnika.

Otpremnine umanjenje za više od pola iznosa

Naknada štete koju je poslodavac morao isplatiti radniku u slučaju sudskog raskida ugovora o radu, a čiji iznos sud procjenjuje u svakom pojedinačnom slučaju, smanjuje s maksimalne visine od 18 bruto plaća radnika na osam bruto plaća radnika.

Sindikalni povjerenici, stariji od 60 više nisu zaštićeni od otkaza

Foto: M.K.

Posebne kategorije radnika kao štu su npr. radnici stariji od 60 godina, članovi radničkog vijeća, sindikalni povjerenici kojima poslodavac ne može otkazati ugovor o radu bez izričite suglasnosti radničkog vijeća odnosno sindikata više nisu zaštićeni nadomjestkom suglasnosti  u slučaju uskrate suglasnosti pravomoćnom sudskom presudom, nego arbitražom. Pravomoćna sudska presuda je neusporedivo povoljnije sredstvo kao nadomjestak suglasnosti od odluke ovlaštenog miritelja koji ne mora biti pravnik i koji svoju odluku donosi relativno brzo i bez provođenja prikladnog postupka.

Radni odnos na neodređeno vrijeme će postati izuzetak iz sljedećih razloga:

Ukida se vremensko ograničenje ugovora o radu na određeno vrijeme od tri godine. Uvodi se da prvi ugovor o radu na određeno vrijeme bez vremenskog ograničenja trajanja, ako je to vezano uz završetak određenog posla. Zbroj svih slijedećih ugovora o radu na određeno vrijeme ne može biti duži od tri godine. U praksi to znači da prvi ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati i npr. sedam godina i više, a svi slijeći ugovori nakon njega do tri godine, što je u ovom primjeru godina godina rada na određeno vrijeme.

Daju se veće ovlasti agencijama za privremeno zapošljavanje radnika. Te agencije su u biti poslodavci radnicima jer one s radnicima sklapaju ugovore o radu i određuju plaću, a drugim poslodavcima te radnike samo iznajmljuju tako da ti poslodavci agencijske radnike ne moraju platiti za jednak rad kao i vlastite radnike budući im oni nisu poslodavci.

Otkazni rok teče i za vrijeme bolovanja

Ukida se odredba da otkazni rok za vrijeme bolovanja ne teče. Tako radnik koji dobije otkaz za vrijeme bolovanja i cijelo vrijeme je na bolovanju nakon proteka mjeseci otkaznog roka na koji ima pravo ostaje bez posla bez da je bio u mogućnosti tražiti novi posao ako je teško bolestan.

Radnici koji su dužni dolaziti na posao za vrijeme otkaznog roka imaju pravo četiri sata tjedno biti oslobođeni od rada uz naknadu plaće radi traženja novog posla, a bolesni potpuno ostaju bez tog prava jer će njima otkazni rok isteći dok se na primjer nalaze na bolničkom liječenju. Korištenje godišnjeg odmora također ne prekida tijek otkaznog roka.

Nakon rodiljinog dopusta poslodavac vas može vratiti na neko drugo radno mjesto

Radnici koji su bili na bolovanju, rodiljnom dopustu, posvojiteljskom dopustu i sl. više nemaju pravo nakon povratka na posao vratiti se na svoja ugovorena radna mjesta, nego im poslodavac može ponuditi odgovarajuće poslove. U slučaju neprihvaćanja drugog, odgovarajućeg posla, poslodavac može radniku dati otkaz.

Izmjena je još puno i brojne su, ali je poanta da je radnik fleksibilan što znači da je jeftin i da ga se može lakše otpustiti i narediti mu rad od 56 sati tjedno.

Izvor: h-alter