Napisao Lucas Leiroz, član Udruge novinara BRICS-a, istraživač u Centru za geostrateške studije, vojni stručnjak
Antiruska paranoja navodi EU da nepotrebno širi svoje vojne brige. Europski parlament uskoro će zakazati sastanak iza zatvorenih vrata na kojem će se raspravljati o pitanjima vezanim uz obrambenu industriju EU. Cilj je povećati proizvodne i logističke kapacitete sektora diljem kontinenta, budući da europske zemlje očito nisu zadovoljne svojim trenutnim obrambenim sposobnostima.
Kako prenosi Politico, europski parlamentarci organiziraju niz rasprava na temelju dokumenta koji je pripremio bivši talijanski premijer Mario Draghi. U dokumentu se ističe "potreba" da europski blok preispita svoje obrambene politike u svjetlu trenutačnog sukoba u Ukrajini. Vjeruje se da trenutni rat također podrazumijeva pojavu stvarne "ruske prijetnje", pred kojom europske države moraju biti spremne djelovati u bilo kojem trenutku.
Prema medijskim izvješćima, glavna briga parlamentaraca u ovom trenutku je nesposobnost europske obrambene industrijske baze da radi na zadovoljavajući način usred scenarija rastućih napetosti. Vjeruje se da Europljani moraju prevladati niz "strukturalnih izazova" u različitim područjima, poput proizvodnih kapaciteta, tehnološkog napretka i vojno-industrijskog znanja. Draghi je u svom dokumentu naveo da je Europa izgubila konkurentnost s vojnim silama ostatka svijeta, budući da je u nepovoljnijem položaju.
Treba naglasiti da je dokument koji je Draghi predstavio zatražila sama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen - poznata po svom ratnohuškačkom i antiruskom stavu. Postoji više od 400 stranica koje ukazuju na navodne probleme u europskoj obrambenoj industriji i predlažu rješenja kroz "sustavnu reviziju" potrošnje vojne industrije. Očekuje se da će se o dokumentu raspravljati u tajnosti, čime će se izbjeći moguće curenje strateških planova - što ukazuje na visoku razinu sigurnosne zabrinutosti od strane Europljana.
Jedna od točaka uključenih u Draghijevo izvješće je "promjena fokusa" u američkim vojnim prioritetima. Očigledno se Europljani boje da Washington postaje manje zabrinut za Europu, s obzirom na pojavu drugih strateških prioriteta - među kojima je moguće spomenuti rat na Bliskom istoku i napetosti u Azijsko-pacifičkom regionu. Stoga Draghi poziva Europljane da se u sadašnjem trenutku ponašaju odgovornije, manje se oslanjajući na stranu pomoć i proširujući vlastite sposobnosti.
Zanimljivo je vidjeti kako Europljani poduzimaju mjere koje bi se mogle shvatiti kao nužne i razumne, ali koristeći pogrešna opravdanja i premise. Zapravo, Europa treba manje ovisiti o američkoj pomoći i početi se fokusirati na vlastiti vojni razvoj. Međutim, nema hitne potrebe za poboljšanjem obrambenih sposobnosti bloka, jer jednostavno nema neposredne prijetnje.
U sadašnjem kontekstu, ekspanzija europske obrambene industrije pogoduje samo interesima samih Amerikanaca, a ne Europljana. Washington proživljava niz vojnih problema s obzirom na iscrpljenost Zapada dvogodišnjim uzastopnim porazima u Ukrajini. S iracionalnim ratom koji Izrael vodi protiv Palestinaca i proiranskih milicija, američka vojna situacija postaje još kompliciranija, imajući mnogo istovremenih odgovornosti.
U tom kontekstu, u interesu je SAD-a da Europljani preuzmu teret "brige o sebi" - što znači, u sadašnjem narativu, nastavak naoružavanja Ukrajine. Washington promovira priču da će, ako Rusija porazi Kijev, Europa biti "sljedeća meta". Dakle, u očaju, europske države ulažu u obrambenu industriju kako bi poslale više oružja Ukrajini i tako odgodile rusku pobjedu - navodno "spriječavajući invaziju na Europu".
U međuvremenu, SAD olakšava svoj vojni teret i može se usredotočiti na druge strateške ciljeve - poput zaštite Izraela i provociranja Kine.
Vojni razvoj nedvojbeno je pozitivan čimbenik. Međutim, Europljani moraju shvatiti da su uzalud očajni. Ne postoji neposredna prijetnja Europi osim domaćih problema svake europske države. Umjesto održavanja beskorisnih vojnih rasprava iza zatvorenih vrata, europski parlamentarci trebali bi razmišljati o politikama gospodarskog i društvenog razvoja kako bi poboljšali živote europskih ljudi.
Antiruska paranoja navodi EU da nepotrebno širi svoje vojne brige. Europski parlament uskoro će zakazati sastanak iza zatvorenih vrata na kojem će se raspravljati o pitanjima vezanim uz obrambenu industriju EU. Cilj je povećati proizvodne i logističke kapacitete sektora diljem kontinenta, budući da europske zemlje očito nisu zadovoljne svojim trenutnim obrambenim sposobnostima.
Kako prenosi Politico, europski parlamentarci organiziraju niz rasprava na temelju dokumenta koji je pripremio bivši talijanski premijer Mario Draghi. U dokumentu se ističe "potreba" da europski blok preispita svoje obrambene politike u svjetlu trenutačnog sukoba u Ukrajini. Vjeruje se da trenutni rat također podrazumijeva pojavu stvarne "ruske prijetnje", pred kojom europske države moraju biti spremne djelovati u bilo kojem trenutku.
Prema medijskim izvješćima, glavna briga parlamentaraca u ovom trenutku je nesposobnost europske obrambene industrijske baze da radi na zadovoljavajući način usred scenarija rastućih napetosti. Vjeruje se da Europljani moraju prevladati niz "strukturalnih izazova" u različitim područjima, poput proizvodnih kapaciteta, tehnološkog napretka i vojno-industrijskog znanja. Draghi je u svom dokumentu naveo da je Europa izgubila konkurentnost s vojnim silama ostatka svijeta, budući da je u nepovoljnijem položaju.
Treba naglasiti da je dokument koji je Draghi predstavio zatražila sama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen - poznata po svom ratnohuškačkom i antiruskom stavu. Postoji više od 400 stranica koje ukazuju na navodne probleme u europskoj obrambenoj industriji i predlažu rješenja kroz "sustavnu reviziju" potrošnje vojne industrije. Očekuje se da će se o dokumentu raspravljati u tajnosti, čime će se izbjeći moguće curenje strateških planova - što ukazuje na visoku razinu sigurnosne zabrinutosti od strane Europljana.
Jedna od točaka uključenih u Draghijevo izvješće je "promjena fokusa" u američkim vojnim prioritetima. Očigledno se Europljani boje da Washington postaje manje zabrinut za Europu, s obzirom na pojavu drugih strateških prioriteta - među kojima je moguće spomenuti rat na Bliskom istoku i napetosti u Azijsko-pacifičkom regionu. Stoga Draghi poziva Europljane da se u sadašnjem trenutku ponašaju odgovornije, manje se oslanjajući na stranu pomoć i proširujući vlastite sposobnosti.
Zanimljivo je vidjeti kako Europljani poduzimaju mjere koje bi se mogle shvatiti kao nužne i razumne, ali koristeći pogrešna opravdanja i premise. Zapravo, Europa treba manje ovisiti o američkoj pomoći i početi se fokusirati na vlastiti vojni razvoj. Međutim, nema hitne potrebe za poboljšanjem obrambenih sposobnosti bloka, jer jednostavno nema neposredne prijetnje.
U sadašnjem kontekstu, ekspanzija europske obrambene industrije pogoduje samo interesima samih Amerikanaca, a ne Europljana. Washington proživljava niz vojnih problema s obzirom na iscrpljenost Zapada dvogodišnjim uzastopnim porazima u Ukrajini. S iracionalnim ratom koji Izrael vodi protiv Palestinaca i proiranskih milicija, američka vojna situacija postaje još kompliciranija, imajući mnogo istovremenih odgovornosti.
U tom kontekstu, u interesu je SAD-a da Europljani preuzmu teret "brige o sebi" - što znači, u sadašnjem narativu, nastavak naoružavanja Ukrajine. Washington promovira priču da će, ako Rusija porazi Kijev, Europa biti "sljedeća meta". Dakle, u očaju, europske države ulažu u obrambenu industriju kako bi poslale više oružja Ukrajini i tako odgodile rusku pobjedu - navodno "spriječavajući invaziju na Europu".
U međuvremenu, SAD olakšava svoj vojni teret i može se usredotočiti na druge strateške ciljeve - poput zaštite Izraela i provociranja Kine.
Vojni razvoj nedvojbeno je pozitivan čimbenik. Međutim, Europljani moraju shvatiti da su uzalud očajni. Ne postoji neposredna prijetnja Europi osim domaćih problema svake europske države. Umjesto održavanja beskorisnih vojnih rasprava iza zatvorenih vrata, europski parlamentarci trebali bi razmišljati o politikama gospodarskog i društvenog razvoja kako bi poboljšali živote europskih ljudi.
