Netko će reći da se kampanja već dobrano zahuktala, da si kandidati međusobno podmeću i na društvenim mrežama i u stvarnom svijetu, da se kopa po imovinskim karticama i raspreda o nekretninama, no zapravo je do sada bila posvema dosadna jer su se redovito bavili pogrešnim temama
Dočekali smo i formalni početak kampanje nakon što su, baš na obljetnicu Tuđmanove smrti, zbog koje termin predsjedničkih izbora i pada u božićno doba, Državnom izbornom povjerenstvu potpise predali svi oni koji bi htjeli biti pet godina na Pantovčaku, ali i pokoja osoba koja je htjela svojih pet minuta medijske slave. Kako to već obično biva, našlo se tu političkih egzibicionista koji nisu ni namjeravali doista prikupiti potrebnih 10.000 potpisa. Bivša saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto predala je nekih 11.000 potpisa, no nakon provjere samo ih je osam tisuća bilo valjanih. Bivši zastupnik u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić odustao je od kandidature zadnjeg dana za predaju potpisa, kada je shvatio da nije uspio osigurati dovoljnu podršku građana. Kandidati dviju najvećih stranaka su, očekivano, demonstrirali svoju popularnost prikupljanjem značajno većeg broja potpisa nego što je potrebno, pa je aktualni predsjednik Zoran Milanović u DIP donio nekih 45 tisuća, a HDZ-ov kandidat Dragan Primorac 109 tisuća potpisa.
Što će se na kraju sve nuditi na političkom jelovniku zadnje nedjelje u godini? Imamo bivšeg premijera i aktualnog predsjednika, bivšeg ministra i predsjedničkog kandidata, dvije sveučilišne profesorice, dvoje liječnika, troje saborskih zastupnika, odvjetnika, poduzetnika, gradonačelnika, bivšeg karijernog diplomata i bivšeg ugovornog diplomata. Dakako, pogađate, ne radi se o tolikoj sili kandidata, već o tome da mnoge od njih možemo svrstati u nekoliko navedenih rubrika.
Milanović je oko sebe okupio sve stranke koje su bile i u famoznoj koaliciji Rijeke pravde na proljetnim parlamentarnim izborima, na kojima je bio istaknuo onu svoju pseudokandidaturu. Primorac formalno nije član HDZ-a, no premijerova stranka potrudila se da iza njega stanu svi koalicijski partneri, uključujući Domovinski pokret. Radićevo krilo, koje je osnovalo stranku Dom i nacionalno okupljanje, u utrci za Pantovčak istaknulo je Branku Lozo, profesoricu na Grafičkom fakultetu. Nakon što je bračni par Selak-Raspudić raskrstio s Mostom uoči izbora za Europski parlament, postalo je jasno da će ova profesorica s Filozofskog fakulteta ići u utrku kao nestranačka kandidatkinja. Ivana Kekin, psihijatrica s KBC-a Rebro, u javnosti je poznata kao zastupnica, a sada i predsjednička kandidatkinja platforme Možemo!, no manje je znano to da je predsjednica stranke Nova ljevica. Naime Možemo!, za razliku od većine drugih stranaka, ne zabranjuje dvostruko stranačko članstvo. Također, Nova ljevica je u procesu spajanja s Možemo!, a to fuzioniranje trebalo bi biti okončano tijekom 2025. godine, prije lokalnih izbora. Neobičan je i podatak da je stranka Hrvatski suverenisti iskazala javnu podršku za čak troje predsjedničkih kandidata. Ova stranka je na parlamentarnim i europskim izborima bila na listi s Mostom pa nije čudno to što je podržala njihovog kandidata, sinjskog gradonačelnika i saborskog zastupnika Miru Bulja. Na europskim izborima kao treći partner na listi našao se i HSP, a koji je istaknuo odvjetnika Tomislava Jonjića u utrci za mjesto vrhovnog zapovjednika te su Suverenisti i njega podržali kao svojeg kandidata, ali i Lozo iz stranke DOMiNO. Na gotovo svakim predsjedničkim izborima nađe se i neki pomalo nesvakidašnji kandidat, a za tu ulogu je na ovogodišnjima zadužen poduzetnik Niko Tokić Kartelo, čija je supruga vlasnica tvrtke Furnir drvni centar. Jedan od kurioziteta koji se vežu uz njega jest to da je prije nekoliko godina promijenio ime, uzevši očevo, i dodavši majčino djevojačko prezime. Njegova je supruga pak latinizirala svoje ime, postavši od Snježane - Nevia.
Kampanja koja to nije
Netko će reći da se kampanja već dobrano zahuktala, da si kandidati međusobno podmeću i na društvenim mrežama i u stvarnom svijetu, da se kopa po imovinskim karticama i raspreda o nekretninama, no zapravo je do sada bila posvema dosadna jer su se redovito bavili pogrešnim temama, o kojima, nesumnjivo, nije nevažno kakav stav imaju pretendenti na mjesto predsjednika, no ne nalaze se unutar predsjedničkih ovlasti propisanih Ustavom.
Kandidate bi tijekom formalne kampanje, koja traje već nekoliko dana, mediji trebali prvenstveno pitati namjeravaju li slati zakone na procjenu ustavnosti, kakvim će se kriterijima voditi prilikom imenovanja veleposlanika, visokih časnika i voditelja obavještajnih službi, prema kojim će principima slijediti preporuke povjerenstva za pomilovanja, koga bi rado odlikovali, a kome možda oduzeli odličja te hoće li možebitno predlagati tematske sjednice Vlade ili pozivati Sabor na izvanredno zasjedanje. Pored toga, važno je znati što kandidati misle o vojnom roku, odnosu NATO-a i napora Europske unije da stvori obrambenu uniju, ratu u Ukrajini, ratu na Bliskom istoku, migrantskoj politici Europske unije, kao i njenoj politici proširenja, posebice prema BiH i Srbiji. Pored toga, važno je znati što će osoba koja bude idućih pet godina na Pantovčaku činiti po pitanju specifičnih nacionalnih interesa RH u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Drugi krug
Predsjednik Milanović je sve donedavno odlučio odabrati taktiku šutnje i čekanja da se suparnici iscrpe. Ponavlja svoju tezu da se Hrvatska ne bi trebala pretjerano miješati u sukobe za koje on smatra da su 'igre velikih'. Nasuprot njemu, Primorac kao izazivač optužuje ga za sklonost Moskvi te ističe sebe kao jasno zapadno, atlantski i europski opredijeljenog. Kekin i Selak Raspudić više stavljaju naglasak na pitanja borbe protiv korupcije, poštenja i vjerodostojnosti te na temelju takvih tema pokušavaju graditi svoju priču, a manje se bave gorućim vanjskopolitičkim temama, izuzev podrške Kekin priznanju Palestine. Premda će neki kandidati, ali i mediji, pokušati ovu prvu fazu kampanje prikazati kao silno napetu i neizvjesnu, u biti je prilično izvjesno da u drugi krug ulaze kandidati SDP-a i HDZ-a, s time da Milanović nastupa s pozicije favorita te bi, po svemu sudeći, trebao imati jasnu prednost u postotku glasova naspram drugoplasiranog. Scenarij u kojemu dvoje kandidata lijevo od centra (Milanović i Kekin) zajedno ulaze u drugi krug teško je zamisliti kada se sagleda dosadašnje biračko raspoloženje u ovoj superizbornoj godini. Jedino ostaje pitanje hoće li na trećem mjestu završiti Selak Raspudić, jer prema oskudnim podacima što ih možemo iščitati iz tek pregršt dostupnih anketnih istraživanja, ima nešto veću potporu, ili pak Kekin. Svi ostali kandidati daleko su iza ovih četvero te će teško osvojiti više od jedan posto glasova, izuzev Bulja, koji može dobaciti do nekih pet posto.
U dva tjedna se, naravno, svašta može dogoditi te se situacija može, načelno, potpuno izokrenuti, no za sada ulazak Milanovića i Primorca u drugi krug izgleda kao prilično sigurna oklada.
