Mjere štednje nametnute od Europske unije ne funkcioniraju. Zaključak je to studije Europske Komisije koju je vodio Jan in 't Veld, ekonomist Odjela za gospodarska i financijska pitanja Europske komisije. Ne odnosi se to samo na zemlje periferije, već i na snažne ekonomije poput Njemačke ili Francuske. Rad je objavljen još u ponedjeljak na internetskim stranicama Europske komisije, no nakon što su ga "skinuli" grčki listovi te francuski Le Liberacion, in 't Veldova je studija maknuta s interneta da bi se potom ponovo pojavila uz zanimljivu napomenu koja kaže da "zaključci studije nisu nužno i stavovi Europske komisije, već autora".
Studija "Fiskalna konsolidacija i utjecaji na zemlje EU" potvrđuje kako su mjere štednje diljem Europe negativno utjecale na ekonomski razvoj zemalja članica što se ne odnosi samo na zemlje periferije, već i na snažne ekonomije poput Njemačke ili Francuske.
Opsežna studija bazira se na promjenama u budžetima europskih zemalja od 2011. do 2013. godine, dakle u razdoblju tijekom kojeg su mjere štednje implementirane u svim zemljama članicama EU. Zaključak ekonomista Europske komisije jest kako je nametnuta ekonomska konsolidacija dovela do gubitka rasta BDP-a između tri i osam posto. Francuska je izgubila 4,8 bodova rasta u BDP-u dok je talijanski pao za 4,9 bodova. Iako negativni rekord drži Grčka, studija pokazuje kako je čak i Njemačka izgubila 2,61 posto rasta BDP-a zbog ekstenzivnih mjera štednje.
ŠTO JE DONIJELA FLEKSIBILIZACIJA TRŽIŠTA RADA: Niska primanja, nesigurnost i veliki rizik za mentalno zdravlje
SVJETSKA TALAČKA KRIZA: Oružje financijskog masovnog uništenja
ILI OVO ILI ĆE NAS KRIZA UGUŠITI: Bez ove reforme Europa riskira raspad, a svjetska ekonomija depresiju
TKO SE TOME RADUJE: Sprema li se velika reforma Europske unije?
Jan in 't Veld u studiji koje se EK odrekla zaključuje kako mjere štednje nisu donijele samo negativne posljedice na razvoj BDP-a već se fiskalna konsolidacija u ekonomski potentnim zemljama poput Njemačke, negativno odrazila i na ukupno stanje. "Simulacija fiskalne stimulacije u snažnim ekonomijama pokazuje kako može pospješiti ekonomiju", stoji u studiji.
Mjere štednje u državnoj potrošnji i visoki porezi ne pomažu oporavku Eurozone (ILUSTRACIJA: granma.cubaweb.cu)
Drugim riječima, prije svega Njemačka, bi trebala iskoristiti svoju poziciju i mogućnost da troši više kako bi pomogli ostatku euro zone da dođe do daha. No, njemačka kancelarka Angela Merkel godinama je glavni zagovornik mjera štednje zbog kojih u Njemačkoj već pet godina plaće realno nisu rasle, a uvedene su i brojne mjere za liberalizaciju tržišta rada, što dodatno ugrožava financijski položaj dijela stanovnika ekonomski najmoćnije zemlje Europe. To dovodi do smanjenja unutarnje potrošnje što onda negativno utječe i na ostale zemlje EU.
Naime, ukoliko građani ekonomski snažnih zemalja, poput Njemačke, smanjuju potrošnju to ujedno znači da ne konzumiraju ni proizvode iz zemalja s periferije koje i ono malo što proizvedu, dakle, nemaju gdje prodati. Ukoliko restriktivnoj politici Njemačke pridodamo i činjenicu kako se radi o zemlji koja većinu suficita ostvaruje izvozom, između ostalog upravo u zemlje periferije, jasno je kako europska ekonomija ne može disati.
Čini se da nam predstoji faza trule mrkve (FOTO: Wikipedia)
Inače, čelnici MMF-a ove godine su priznali kako su podcijenili dodatne efekte na BDP uzrokovane kontinuiranim mjerama štednje u Grčkoj. Uz to, isti MMF još je u proljeće upozorio kako Njemačka nepotrebnim mjerama štednje u državnoj potrošnji te visokim porezima na rad ne pomaže oporavku Eurozone.
Iako jedna studija EK ne znači da je dogma o nužnosti štednje stvar prošlosti, ovu studiju treba gledati u širem kontekstu sve učestalijih kritika trenutnog stanja i iz samog srca neoliberalnog poretka. Dakako, ne treba imati iluzije kako će se mjere štednje ukinuti radi poboljšanja životnih uvjeta milijuna Europljana. Prije će biti da je riječ o tome kako nam, nakon čvrste batine, predstoji faza trule mrkve kojom će se mase na kontinentu barem na neko vrijeme umiriti. Studiju možete pročitati na ovom linku.
Izvor: Lupiga
