“NATO prati jačanje ruske prisutnost u zemljama zapadnog Balkana, rekao je glavni tajnik NATO pakta Jens Stoltenberg, što su ujedno i izjave koje je proteklih dana davala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, pozivajući na bržu euroatlantsku integraciju zemalja bivše Jugoslavije u EU i NATO i na suprotstavljanje ruskoj ekspanziji.
“Vidjeli smo porast ruskog prisustva, uključujući zapadni Balkan. Mi se nećemo ruskoj propagandi suprotstaviti propagandom, nego ćemo joj se suprotstaviti otvorenom i slobodnom raspravom, jer vjerujemo da će istina prevladati”, rekao je Stoltenberg, upitan da komentira ruski utjecaj na Balkanu.
Prema njegovim riječima, NATO pakt “ne traži konfrontaciju s Rusijom, ali vjeruje u suvereno pravo svake države da donosi odluke o svojoj budućnosti”.
Prema njegovim riječima, NATO je u zajedničkoj izjavi s Europskom unijom, koja je usvojena u utorak, pružio okvir za užu suradnju, uključujući zapadni Balkan, “kako bi se partnerskim zemljama pomoglo da se suprotstave bilo kakvom vanjskom uplitanju”.
“Vidio sam izvješća o umiješanosti ruskih građana u ozbiljne incidente u Crnoj Gori na dan izbora. Ovo pitanje istražuju vlasti u Crnoj Gori. Znam da je i Srbija pomogla, te doprinijela razjašnjenju činjenica u vezi incidenta u Crnoj Gori na dan glasovanja”, rekao je glavni tajnik NATO pakta.
Nakon ove izjave nije jasno je li Jens Stoltenberg citirao hrvatsku predsjednicu i je li NATO pod utjecajem Pantovčaka, ili obratno. Međutim, činjenica je da su se zbog nedavnih izjava predsjednice Grabar-Kitarović i premijera Plenkovića, koji je za Ukrajinu ponudio model mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, odnosi između Hrvatske i Rusiji spustili na najniže grane ikada.
Naime, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je prije desetak dana dala intervju za Defense News, u kojem se prokomentirala niz sigurnosnih tema, ali se dotakla i stavova izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, baš kao i sve većih napetosti između Rusije i NATO pakta.
Komentirala je i zahtjeve Donalda Trumpa da sve zemlje članice NATO pakta troše najmanje 2 posto svog BDP-a na obranu.
Hrvatska s kontingentom vojnika sudjelovati u odgovoru NATO pakta na gomilanje ruskih snaga na granici Europske unije i da bi naši vojnici trebali biti stacionirani u baltičkim zemljama, nedaleko granice s Rusijom.
“Bilo bi nam draže da nije došlo do toga, ali jest. Čini mi se da ljudi traže jasne i vidljive signale, a to je u ovom slučaju prisutnost vojske na terenu. No, jednako su važni razgovori koje vodimo u pozadini, te rasprave o tome kako najbolje odgovoriti na te izazove. Važno je i pozitivno pristupiti Rusiji, unatoč atmosferi koju stvaraju Kremlj i Vladimir Putin. Moramo ih uvjeriti da naše postupanje nije usmjereno protiv Rusije, nego prema zaštiti teritorija članica NATO-a, te da je NATO prije svega obrambeni savez, koji ne želi ni destabilizaciju ni okupaciju u ijednoj zemlji koja bi bila prijetnja Rusiji”, rekla je hrvatska predsjednica, koja je spomenula Rusiju i u kontekstu sigurnosnih prijetnji u neposrednom okruženju Hrvatske.
“To je bio tek prvi korak u nečemu što vidimo kao potencijalni niz referenduma, pa čak i o mogućoj neovisnosti Republike Srpske. Ako se odluče na takav potez, sigurno bi došlo do reakcije Federacije BiH, što otvara mogućnost za novi konflikt. A s obzirom na to da je Rusija uključena u hibridno ratovanje, te da vidimo snažne veze između Dodika i Rusije, tu bismo onda imali ruski utjecaj kroz oružje, taktiku, obavještajni rat informiranjem i dezinformiranjem…”, poručila je hrvatska predsjednica.
Budući da je glavni tajnik NATO pakta svoju izjavu dao poslije intervjua kojeg je hrvatska predsjednica dala za Defense News, moglo bi se reći da je on njen čovjek u Sjevernoatlantskom savezu. No, šalu na stranu, znamo da nije tako i da aktualna hrvatska predsjednica dosljedno provodi politiku NATO pakta, bez obzira na to što to uveliko šteti interesima Republike Hrvatske.
Srećom, čini se da Rusija ni Stoltenberga, kao ni bivšu pomoćnicu bivšeg glavnog tajnika NATO-a, Andersa Fogha Rasmussena, ne uzima ozbiljno do te mjere da bi zaoštrila odnose sa Zagrebom ili da bi zbog izjava nekih dužnosnika uzeli narod za neprijatelja.
To se vidi i iz odluke Moskve da izdvoji novac za rješenje problema rafinerije u Bosanskom Brodu i tako olakša život i stanovnicima Bosanskog, ali i Slavonskog Broda, koji duže vrijeme trpe onečišćenje iz obližnje rafinerije.
Naime, Ruska Federacija je, bez obzira na izjave hrvatske predsjednice i premijera, spremna u cijelosti platiti uvođenje čistih proizvodnih tehnologija u veliku rafineriju u Bosanskom Brodu i o tome pregovara s hrvatskim izvođačima.
Tako bi se dramatično smanjilo onečišćenje zraka, koje godinama predstavlja problem i za stanovnike Slavonskog Broda, u Hrvatskoj.
Ruski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, dr. Anvar Azimov, otkrio je za 24sata detalje tog plana koji bi konačno omogućio rješenje, kako on kaže, “najiritantnijeg problema” u odnosima Moskve i Zagreba.
Rafinerija u Bosanskom Brodu vlasništvo je ruske državne tvrtke Zarubežnjeft iz Moskve. Rafinerija, koja pokreće strojeve za preradu sirove nafte, radi na onu istu naftu koju prerađuje. S obzirom na to da je riječ o sirovini koja ima veliki postotak kemijskih nečistoća, najviše opasnog sumpora, onečišćenje ugrožava stanovništvo u oba Broda, Bosanskom i Slavonskom.
U tom slučaju sirovu naftu u energani rafinerije zamijenio bi plin, koji je puno čišći i ekološki prihvatljiviji, a to bi dramatično smanjilo zagađenje zraka i okoliša. Cijena cijelog projekta je oko 10 milijuna eura i Rusija plaća sve.
“Razgovaramo o mogućim opcijama izvođenja projekta s privatnim izvođačima iz Hrvatske”, kaže ruski diplomat, koji je osobno posjetio Slavonski i Bosanski Brod kako bi se uvjerio u razmjere onečišćenja.
“Za finalizaciju je potrebno sagraditi dio posebnog plinovoda od Hrvatske do BiH, odnosno do same rafinerije. Siguran sam da bismo tako eliminirali 90 posto zagađenja”, tvrdi ruski veleposlanik u izjavi za 24sata, a prof. dr. Igor Dekanić, ugledni stručnjak za naftu, potvrdio je da mogućnost uvođenja plina u rafineriju umnogome smanjuje razinu onečišćenja.
No, ovdje nastaje problem, a to je plinovod koji bi vjerojatno ruski plin preko Hrvatske trebao isporučivati rafineriji u Bosanskom Brodu, čime bi se konačno riješio problem.
Naime, nedavno je Hrvatsku posjetio predstavnik američkog State Departmenta zadužen za energetska pitanja, Amos Hochstein, koji se oštro protivi bilo kakvom ruskom projektu u Hrvatskoj i po tko zna koji put ponudio izgradnju plutajućeg LNG terminala.
On je u razgovoru s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović dao naglasak na projekte koji će povećati hrvatsku i europsku energetsku sigurnost, a to sigurno nije čak ni krak ruskog plinovoda koji bi riješio problem Slavonskog i Bosanskog Broda.
Hochstein je u intervjuu za HRT istaknuo da smo napravili dobar potez odlučivši se za gradnju plutajućeg, a ne kopnenog terminala.
“Brže je, jeftinije i fleksibilnije. Hrvatska ima priliku postati jedna od vodećih, ako ne i vodeća u rješavanju jedne od većih europskih kriza, a to je pitanje energetske sigurnosti. Ovdje nije samo riječ o energiji već i o tome da Europa rješava pitanje jedinstva, teritorijalne cjelovitosti i suverenosti”, poručio je Hochstein, a sama njegova posjeta znači da će hrvatska predsjednica i premijer teško smjeti prihvatiti ruski poklon od 10 milijuna eura, što znači da će situacija u Bosanskom Brodu ostati kakva jest. Barem za vrijeme dok Hrvatsku vode ljudi koji služe interesima Washingtona i Bruxellesa, a ne interesima hrvatskog, ali i dugih naroda regije
logično
“Vidjeli smo porast ruskog prisustva, uključujući zapadni Balkan. Mi se nećemo ruskoj propagandi suprotstaviti propagandom, nego ćemo joj se suprotstaviti otvorenom i slobodnom raspravom, jer vjerujemo da će istina prevladati”, rekao je Stoltenberg, upitan da komentira ruski utjecaj na Balkanu.
Prema njegovim riječima, NATO pakt “ne traži konfrontaciju s Rusijom, ali vjeruje u suvereno pravo svake države da donosi odluke o svojoj budućnosti”.
Prema njegovim riječima, NATO je u zajedničkoj izjavi s Europskom unijom, koja je usvojena u utorak, pružio okvir za užu suradnju, uključujući zapadni Balkan, “kako bi se partnerskim zemljama pomoglo da se suprotstave bilo kakvom vanjskom uplitanju”.
“Vidio sam izvješća o umiješanosti ruskih građana u ozbiljne incidente u Crnoj Gori na dan izbora. Ovo pitanje istražuju vlasti u Crnoj Gori. Znam da je i Srbija pomogla, te doprinijela razjašnjenju činjenica u vezi incidenta u Crnoj Gori na dan glasovanja”, rekao je glavni tajnik NATO pakta.
“Crna Gora će postati dio najjačeg vojnog saveza na svijetu. Dobit će i sigurnosne garancije koje nudi NATO, a mi ćemo podržavati jedni druge i štititi jedni druge, jer se napad na jednu zemlju smatra napadom na cijeli Savez”, rekao je glavni tajnik NATO pakta.
Nakon ove izjave nije jasno je li Jens Stoltenberg citirao hrvatsku predsjednicu i je li NATO pod utjecajem Pantovčaka, ili obratno. Međutim, činjenica je da su se zbog nedavnih izjava predsjednice Grabar-Kitarović i premijera Plenkovića, koji je za Ukrajinu ponudio model mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, odnosi između Hrvatske i Rusiji spustili na najniže grane ikada.
Naime, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je prije desetak dana dala intervju za Defense News, u kojem se prokomentirala niz sigurnosnih tema, ali se dotakla i stavova izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, baš kao i sve većih napetosti između Rusije i NATO pakta.
Komentirala je i zahtjeve Donalda Trumpa da sve zemlje članice NATO pakta troše najmanje 2 posto svog BDP-a na obranu.
“Ne radi se samo o novcu i trošenju novca. Radi se o ulaganjima, ali još više o zajedničkim vrijednostima. Da, neke zemlje još nisu ispunile obavezu trošenja 2 posto BDP-a na obranu, ali iz različitih razloga i mislim da te razloge treba uzeti u obzir. (…) Ono što je najvažnije je da, u slučaju da SAD ikad zatrebaju našu pomoć, znaju da uvijek stojimo uz njih rame uz rame”, rekla je hrvatska predsjednica, koja je potvrdila da će
Hrvatska s kontingentom vojnika sudjelovati u odgovoru NATO pakta na gomilanje ruskih snaga na granici Europske unije i da bi naši vojnici trebali biti stacionirani u baltičkim zemljama, nedaleko granice s Rusijom.
“Bilo bi nam draže da nije došlo do toga, ali jest. Čini mi se da ljudi traže jasne i vidljive signale, a to je u ovom slučaju prisutnost vojske na terenu. No, jednako su važni razgovori koje vodimo u pozadini, te rasprave o tome kako najbolje odgovoriti na te izazove. Važno je i pozitivno pristupiti Rusiji, unatoč atmosferi koju stvaraju Kremlj i Vladimir Putin. Moramo ih uvjeriti da naše postupanje nije usmjereno protiv Rusije, nego prema zaštiti teritorija članica NATO-a, te da je NATO prije svega obrambeni savez, koji ne želi ni destabilizaciju ni okupaciju u ijednoj zemlji koja bi bila prijetnja Rusiji”, rekla je hrvatska predsjednica, koja je spomenula Rusiju i u kontekstu sigurnosnih prijetnji u neposrednom okruženju Hrvatske.
“Tu je nestabilnost Bosne i Hercegovine, koja još uvijek nije potpuno politički emancipirana”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović, te podsjetila na nedavno održan referendum u Republici Srpskoj u BiH.
“To je bio tek prvi korak u nečemu što vidimo kao potencijalni niz referenduma, pa čak i o mogućoj neovisnosti Republike Srpske. Ako se odluče na takav potez, sigurno bi došlo do reakcije Federacije BiH, što otvara mogućnost za novi konflikt. A s obzirom na to da je Rusija uključena u hibridno ratovanje, te da vidimo snažne veze između Dodika i Rusije, tu bismo onda imali ruski utjecaj kroz oružje, taktiku, obavještajni rat informiranjem i dezinformiranjem…”, poručila je hrvatska predsjednica.
Budući da je glavni tajnik NATO pakta svoju izjavu dao poslije intervjua kojeg je hrvatska predsjednica dala za Defense News, moglo bi se reći da je on njen čovjek u Sjevernoatlantskom savezu. No, šalu na stranu, znamo da nije tako i da aktualna hrvatska predsjednica dosljedno provodi politiku NATO pakta, bez obzira na to što to uveliko šteti interesima Republike Hrvatske.
Srećom, čini se da Rusija ni Stoltenberga, kao ni bivšu pomoćnicu bivšeg glavnog tajnika NATO-a, Andersa Fogha Rasmussena, ne uzima ozbiljno do te mjere da bi zaoštrila odnose sa Zagrebom ili da bi zbog izjava nekih dužnosnika uzeli narod za neprijatelja.
To se vidi i iz odluke Moskve da izdvoji novac za rješenje problema rafinerije u Bosanskom Brodu i tako olakša život i stanovnicima Bosanskog, ali i Slavonskog Broda, koji duže vrijeme trpe onečišćenje iz obližnje rafinerije.
Naime, Ruska Federacija je, bez obzira na izjave hrvatske predsjednice i premijera, spremna u cijelosti platiti uvođenje čistih proizvodnih tehnologija u veliku rafineriju u Bosanskom Brodu i o tome pregovara s hrvatskim izvođačima.
Tako bi se dramatično smanjilo onečišćenje zraka, koje godinama predstavlja problem i za stanovnike Slavonskog Broda, u Hrvatskoj.
Ruski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, dr. Anvar Azimov, otkrio je za 24sata detalje tog plana koji bi konačno omogućio rješenje, kako on kaže, “najiritantnijeg problema” u odnosima Moskve i Zagreba.
“Iako smo dosad investirali nekoliko milijuna eura u filtere i zaštitu okoliša u bosanskobrodskoj rafineriji, postoji samo jedno pravo i konačno rješenje”, otkriva ruski diplomat.
Rafinerija u Bosanskom Brodu vlasništvo je ruske državne tvrtke Zarubežnjeft iz Moskve. Rafinerija, koja pokreće strojeve za preradu sirove nafte, radi na onu istu naftu koju prerađuje. S obzirom na to da je riječ o sirovini koja ima veliki postotak kemijskih nečistoća, najviše opasnog sumpora, onečišćenje ugrožava stanovništvo u oba Broda, Bosanskom i Slavonskom.
“Ako bi se rafinerija prebacila na pogon plinom, mi smo spremni sve to platiti”, tvrdi dr. Azimov.
U tom slučaju sirovu naftu u energani rafinerije zamijenio bi plin, koji je puno čišći i ekološki prihvatljiviji, a to bi dramatično smanjilo zagađenje zraka i okoliša. Cijena cijelog projekta je oko 10 milijuna eura i Rusija plaća sve.
“Razgovaramo o mogućim opcijama izvođenja projekta s privatnim izvođačima iz Hrvatske”, kaže ruski diplomat, koji je osobno posjetio Slavonski i Bosanski Brod kako bi se uvjerio u razmjere onečišćenja.
“Za finalizaciju je potrebno sagraditi dio posebnog plinovoda od Hrvatske do BiH, odnosno do same rafinerije. Siguran sam da bismo tako eliminirali 90 posto zagađenja”, tvrdi ruski veleposlanik u izjavi za 24sata, a prof. dr. Igor Dekanić, ugledni stručnjak za naftu, potvrdio je da mogućnost uvođenja plina u rafineriju umnogome smanjuje razinu onečišćenja.
“Da, to je moguće. Uvođenje plina, kao što je slučaj u modernim rafinerijama, dovelo bi do smanjenja onečišćenja”, izjavio je prof. dr. Igor Dekanić.
No, ovdje nastaje problem, a to je plinovod koji bi vjerojatno ruski plin preko Hrvatske trebao isporučivati rafineriji u Bosanskom Brodu, čime bi se konačno riješio problem.
Naime, nedavno je Hrvatsku posjetio predstavnik američkog State Departmenta zadužen za energetska pitanja, Amos Hochstein, koji se oštro protivi bilo kakvom ruskom projektu u Hrvatskoj i po tko zna koji put ponudio izgradnju plutajućeg LNG terminala.
On je u razgovoru s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović dao naglasak na projekte koji će povećati hrvatsku i europsku energetsku sigurnost, a to sigurno nije čak ni krak ruskog plinovoda koji bi riješio problem Slavonskog i Bosanskog Broda.
Hochstein je u intervjuu za HRT istaknuo da smo napravili dobar potez odlučivši se za gradnju plutajućeg, a ne kopnenog terminala.
“Brže je, jeftinije i fleksibilnije. Hrvatska ima priliku postati jedna od vodećih, ako ne i vodeća u rješavanju jedne od većih europskih kriza, a to je pitanje energetske sigurnosti. Ovdje nije samo riječ o energiji već i o tome da Europa rješava pitanje jedinstva, teritorijalne cjelovitosti i suverenosti”, poručio je Hochstein, a sama njegova posjeta znači da će hrvatska predsjednica i premijer teško smjeti prihvatiti ruski poklon od 10 milijuna eura, što znači da će situacija u Bosanskom Brodu ostati kakva jest. Barem za vrijeme dok Hrvatsku vode ljudi koji služe interesima Washingtona i Bruxellesa, a ne interesima hrvatskog, ali i dugih naroda regije
logično
