Nekada u socijalističkoj Jugoslaviji Brod je, gledano statistički, bio industrijski tj. ekonomski razvijeniji od Zagreba. Danas, na primjer, kad je u Zagrebu podne, u Brodu je Srednji vijek.
Godine 1730. Brod je imao 964 stanovnika i u njemu se gradi velika vojna utvrda, europskih razmjera, za preko dvije tisuće vojnika, i jedan od većih franjevačkih sakralnih objekata u Hrvatskoj. U naselju postoji veliki turski han u središtu grada i svratište K zvijezdi, jer je grad pun stranih obrtnika, građevinskih majstora i vojske.
Godine 1890. Brod ima 4 938 stanovnika, ima tri sagrađene crkve i škole, veliku željezničku stanicu, apoteku i gradsku bolnicu, željezničko cestovni most preko Save, pristanište za parobrode, dva hotela, tiskaru i knjižaru, štedionu, amatersku kazališnu družinu, lokalne tjedne novine, a na glavnom gradskom trgu nekoliko reprezentativnih katnica neoklasicističkih pročelja. Cvatu obrt i trgovinam te eksploatacija šuma.
Godine 1910. Brod ima 10 200 stanovnika, ima jaku drvnu industriju s dvije pilane, tvornicu lijesa i namještaja, nekoliko banaka, respektabilnu proizvodnju vina, pecaru alkohola, pivovaru, kinematograf, dva lokalna tjednika, uveden gradski plin i kanalizaciju, postoje brojna dobrotvorna društva, gimnastički klub Sokol. Još 1909. godine (dvije godine prije splitskog Hajduka) ima nogometni klub.
Godine 1921. Brod ima 10 621 stanovnika, gradi velebnu trokatnicu Prve hrvatske štedione, veliku Mušku školu, Tvornicu vagona, strojeva i mostova. Ima četiri lokalna tjednika, tri tiskare, čitaonicu, četiri nogometna kluba, nogometni stadion, hipodrom...
Godine 1931. Brod ima 13 776 stanovnika, jaku drvnu, metalnu, prerađivačku i kemijsku industriju, pet lokalnih tjednika i humoristički list, četiri knjižare, četiri tiskare, dva kina, četiri organizirana kupališta na Savi, vrlo uspješan nogomenti klub Marsonia, auto-moto klub, Rotary klub, šah klub, filatelističko i planinarsko društvo, muzej, knjižnicu, glazbenu školu, tri apoteke, solidnu bolnicu, tri hotela, desetak svratišta i tridesetak gostiona, a polovicu proizvodnje vina izvozi.
Nakon Drugog svjetskog rata, Brod ne bilježi manjak stanovnika. Godine 1941. bilo ih je oko 14 tisuća, a godine 1948. 16 820. Od 1951. do 1971. broj stanovnika se udvostručio: od 18 835 na 38 705. Do 1991. povećava se za još dvadesetak tisuća duša (57 229 stanovnika).
Te 1991. godine brodsko gospodarstvo bilo je među vodećima u Hrvatskoj i otprilike je izgledalo ovako: Đuro Đaković Tvornica bešavnih sudova. 340 zaposlenih. Godišnji izvoz 3 750 000 US dolara. Tržište: Njemačka, SAD, Nizozemska, Italija, Mađarska, Austrija, Čehoslovačka, Rumunjska, Bugarska, Grčka, Turska, Egipat, Irak, Iran, Indija, Pakistan, Tajland, Kina, Jordan. Đuro Đaković Elektromont. 400 zaposlenih. Godišnji izvoz 850 000 US dolara. Tržište: Njemačka, Iran, Čehoslovačka, Mađarska. Đuro Đaković Tedingtnon. 125 zaposlenih. Godišnji izvoz 1 500 000 US dolara. Tržište: Čehoslovačka, Mađarska, Švedska, Grčka, Austrija, Danska, Njemačka, Poljska. Đuro Đaković Tvornica protupožarnih uređaja. 60 zaposlenih. Godišnji izvoz 70 000 US dolara. Tržište: Irak, Alžir, Čehoslovačka, SSSR, Njemačka. Đuro Đaković Tvornica energetskih postrojenja. 660 zaposlenih. Godišnji izvoz 4 600 000 US dolara. Tržište: Njemačka, Švicarska, Austrija, Danska, Mađarska, Čehoslovačka, Finska, Švedska, Kuba, Norveška, Brazil, Nigerija, Liberija, Indija, Indonezija, Gana, Etiopija. Đuro Đaković Tvornica zavarenih sudova. 105 radnika. Nema izvoza. Đuro Đaković Prva hrvatska tvornica tračničkih vozila. 430 zaposlenih. Godišnji izvoz 4 500 000 US dolara. Tržište: Njemačka, Iran, Irak, Egipat, Španjolska, Italija, Turska, SSSR, Čehoslovačka, Engleska. Đuro Đaković Proizvodnja industrijske opreme. 595 zaposlenih. Godišnji izvoz 14 850 000 US dolara. Tržište: sve zemlje Europe, Sudan, Egipat, Kina. Đuro Đaković Tvornica vrelouljnih kotlova. 155 zaposlenih. Godišnji izvoz 1 000 000 US dolara. Tržište: Rusija, Čehoslovačka. Đuro Đaković Montaža. 1 400 zaposlenih. Godišnji izvoz 24 000 000 US dolara. Tržište: Njemačka, Rusija, Austrija, Libija, Irak, Iran, Čehoslovačka, Bugarska, Sudan, Finska, Etiopija. Đuro Đaković Tvornica aparata i uređaja za plinove. 120 zaposlenih. Godišnji izvoz 100 000 US dolara. Tržište: zemlje Europe. Đuro Đaković Tvornica prijenosnika i uređaja. 440 zaposlenih. Godišnji izvoz 5 000 000 US dolara. Tržište: Njemačka, Rusija, Ukrajina, Mađarska, Sudan, Kuba. Đuro Đaković Alatnica. 180 zaposlenih. Godišnji izvoz 800 000 US dolara. Tržište: Rusija. Đuro Đaković Proizvodnja lijeva, inženjering i trgovina. 45 zaposlenih. Nema izvoza. Slavonija drvna industrija 1000 radnika. Godišnji izvoz 10 000 000 US dolara. Tržište: Italija, Njemačka, Švedska, Austrija. Oriolik poduzeće za proizvodnju i promet namještaja i poliuretanskih masa. 1350 zaposlenih. Godišnji izvoz 17 000 000 US dolara. Tržište: zapadno europske zemlje. TOB trgovačko poduzeće Brod. 850 zaposlenih. Nema izvoza. Velepromet trgovačko poduzeće. 230 zaposlenih. Nema izvoza. Montel poduzeće za inženjering i montažu. 95 zaposlenih. Godišnji izvoz 3 800 000 US dolara. Tržište: Njemačka, Austrija, Švicarska. Veterinarska stanica. 600 zaposlenih. Godišnji izvoz 1 000 000. Tržište: Europa i Bliski Istok. Jasinje agrokombinat. 1500 zaposlenih. Godišnji izvoz 2 500 000 US dolara. Tržište: zapadno europske zemlje. Gik Brod. 1000 zaposlenih. Nema izvoza. Tržište: Libija.. Tvornica i hladnjača Voće. 245 zaposlenih. Godišnji izvoz 6 000 000 US dolara. Tržište: zapadno europske zemlje. Brodvin ugostiteljsko, turističko i trgovačko poduzeće. 350 zaposlenih. Vrijednost pruženih usluga inozmenim gostima 4 250 000 US dolara. Mika Babić poduzeće za proizvodnju i promet građevinskog materijala. 70 zaposlenih. Nema izvoza. Jedinstvo zanatska proizvodno-prometna zadruga. 45 zaposlenih. Nema izvoza. Tvornica kožne galanterije. 150 zaposlenih. Godišnji izvoz 500 000 US dolara. Tržište: zemlje Europe. Venator lovno proizvodno poduzeće. 25 zaposlenih. Nema izvoza. Plamen grafičko poduzeće. 80 radnika. Nema izvoza. Tigar poduzeće za proizvodnju i promet četkarskih i drvotokarskih proizvoda. 40 zaposlenih. Nema izvoza. Sitolor poduzeće za proizvodnju kemijskih proizvoda. 21 zaposleni. Godišnji izvoz 500 000 US dolara. Domin poduzeće za izradu kemijskih proizvoda. 200 zaposlenih. Nema izvoza. Projekt biro poduzeće za projektiranje i konzalting. 65 zaposlenih. Nema izvoza. Staklo staklarsko poduzeće. 104 zaposlenih. Nema izvoza. MIB modna industrija Brod. 150 zaposlenih. Godišnji izvoz 2 000 000 US dolara. Tržište: zemlje Europe. Zlatko Turčinović poduzeće za proizvodnju plinskih uređaja i naprava. 25 zaposlenih. Nema izvoza. Slavonijatrans. 340 zaposlenih. Godišnji izvoz: 70 000 US dolara. Tim petrol poduzeće za trgovinu nafte. 10 zaposlenih. Nema izvoza. Chromos Svjetlost Lužani. 100 zaposlenih. Godišnji izvoz 500 000 US dolara. Tržište: zemlje Europe. PAN tvornica kartonske ambalaže. 90 zaposlenih. Nema izvoza. Eko plast, poduzeće za proizvodnju i preradu kemijskih proizvoda. 6 zaposlenih. Nema izvoza
U vrijeme Domovinskog rata, tj. nakon pada bosanske Posavine (1992.) Brod je primio dvadesetak tisuća izbjeglica. Računa se kako ih je u njemu ostalo petnaestak tisuća. Usprkos tomu, prema popisu stanovništva 2001. godine on, u odnosu na 1991. godinu bilježi rast od samo 7 383 stanovnika. To znači kako je u tom razdoblju, u odnosu na dotadašnji desetgodišnji priliv, od oko 10 tisuća stanovnika, zabilježen manjak od preko 10 tisuća stanovnika.
Popis 2011. godine pokazuje kako se tendencija smanjenja broja stanovnika u Brodu produbljuje. Naime, 2011. ne samo da nije bilo uobičajenog priliva, od oko desetak tisuća ljudi u deset godišnjem periodu, nego je zbilježeno 5 tisuća stanovnika manje nego 2001. godine.
Zaključak: ako zanemarimo desetak tisuća izbjeglica iz bosanske Posavine koji su se nastanili u Brodu, grad je od 1991. godine izgubio svoj, u pedeset godina ustaljeni priliv, od oko deset tisuća ljudi u desetgodišnjem periodu. Umjesto da danas ima oko 77 tisuća stanovnika plus deset tisuća izbjeglica, znači 87 tisuća, on ima oko 60 tisuća, tj. 27 tisuća ljudi manje i među njima gotovo sav intelektualni kapital.U dvadeset godina!
Razlozi? Prvo, ciljano urušeno, opljačkano ili nemarom propalo gospodarstvo, velika nezaposlenost i besperspektivnost te procvat raznih vidova pljačke stanovništva (komunalne naknade, grijanje, voda, struja, smeće, odvodnja, kazne, takse, prinuđenost na kreditna zaduženja i čitava posljedična lepeza legaliziranih bankovnih lopovluka). Drugo, neodgovorna, međusobno posvađana, nekompetentna i lopovlucima sklona politička klasa, skoncentrirana na lokalni proračun koja arči novac poreznih obveznika na sulude, megalomanske projekte u kojima je glavni cilj što viša automatski podrazumijevana provizija, a ne korist za građane. Treći faktor propadanja je odnos prema kulturi. Prevladavajući kulturološki psihogram Broda danas je maligni provincijalizam i primitivizam.
Nekada u socijalističkoj Jugoslaviji Brod je, gledano statistički, bio industrijski tj. ekonomski razvijeniji od Zagreba. Danas, na primjer, kad je u Zagrebu podne, u Brodu je Srednji vijek.
Godine 1730. Brod je imao 964 stanovnika i u njemu se gradi velika vojna utvrda, europskih razmjera, za preko dvije tisuće vojnika, i jedan od većih franjevačkih sakralnih objekata u Hrvatskoj. U naselju postoji veliki turski han u središtu grada i svratište K zvijezdi, jer je grad pun stranih obrtnika, građevinskih majstora i vojske.
Godine 1890. Brod ima 4 938 stanovnika, ima tri sagrađene crkve i škole, veliku željezničku stanicu, apoteku i gradsku bolnicu, željezničko cestovni most preko Save, pristanište za parobrode, dva hotela, tiskaru i knjižaru, štedionu, amatersku kazališnu družinu, lokalne tjedne novine, a na glavnom gradskom trgu nekoliko reprezentativnih katnica neoklasicističkih pročelja. Cvatu obrt i trgovinam te eksploatacija šuma.
Godine 1910. Brod ima 10 200 stanovnika, ima jaku drvnu industriju s dvije pilane, tvornicu lijesa i namještaja, nekoliko banaka, respektabilnu proizvodnju vina, pecaru alkohola, pivovaru, kinematograf, dva lokalna tjednika, uveden gradski plin i kanalizaciju, postoje brojna dobrotvorna društva, gimnastički klub Sokol. Još 1909. godine (dvije godine prije splitskog Hajduka) ima nogometni klub.
Godine 1921. Brod ima 10 621 stanovnika, gradi velebnu trokatnicu Prve hrvatske štedione, veliku Mušku školu, Tvornicu vagona, strojeva i mostova. Ima četiri lokalna tjednika, tri tiskare, čitaonicu, četiri nogometna kluba, nogometni stadion, hipodrom...
Godine 1931. Brod ima 13 776 stanovnika, jaku drvnu, metalnu, prerađivačku i kemijsku industriju, pet lokalnih tjednika i humoristički list, četiri knjižare, četiri tiskare, dva kina, četiri organizirana kupališta na Savi, vrlo uspješan nogomenti klub Marsonia, auto-moto klub, Rotary klub, šah klub, filatelističko i planinarsko društvo, muzej, knjižnicu, glazbenu školu, tri apoteke, solidnu bolnicu, tri hotela, desetak svratišta i tridesetak gostiona, a polovicu proizvodnje vina izvozi.
Nakon Drugog svjetskog rata, Brod ne bilježi manjak stanovnika. Godine 1941. bilo ih je oko 14 tisuća, a godine 1948. 16 820. Od 1951. do 1971. broj stanovnika se udvostručio: od 18 835 na 38 705. Do 1991. povećava se za još dvadesetak tisuća duša (57 229 stanovnika).
Te 1991. godine brodsko gospodarstvo bilo je među vodećima u Hrvatskoj i otprilike je izgledalo ovako: Đuro Đaković Tvornica bešavnih sudova. 340 zaposlenih. Godišnji izvoz 3 750 000 US dolara. Tržište: Njemačka, SAD, Nizozemska, Italija, Mađarska, Austrija, Čehoslovačka, Rumunjska, Bugarska, Grčka, Turska, Egipat, Irak, Iran, Indija, Pakistan, Tajland, Kina, Jordan. Đuro Đaković Elektromont. 400 zaposlenih. Godišnji izvoz 850 000 US dolara. Tržište: Njemačka, Iran, Čehoslovačka, Mađarska. Đuro Đaković Tedingtnon. 125 zaposlenih. Godišnji izvoz 1 500 000 US dolara. Tržište: Čehoslovačka, Mađarska, Švedska, Grčka, Austrija, Danska, Njemačka, Poljska. Đuro Đaković Tvornica protupožarnih uređaja. 60 zaposlenih. Godišnji izvoz 70 000 US dolara. Tržište: Irak, Alžir, Čehoslovačka, SSSR, Njemačka. Đuro Đaković Tvornica energetskih postrojenja. 660 zaposlenih. Godišnji izvoz 4 600 000 US dolara. Tržište: Njemačka, Švicarska, Austrija, Danska, Mađarska, Čehoslovačka, Finska, Švedska, Kuba, Norveška, Brazil, Nigerija, Liberija, Indija, Indonezija, Gana, Etiopija. Đuro Đaković Tvornica zavarenih sudova. 105 radnika. Nema izvoza. Đuro Đaković Prva hrvatska tvornica tračničkih vozila. 430 zaposlenih. Godišnji izvoz 4 500 000 US dolara. Tržište: Njemačka, Iran, Irak, Egipat, Španjolska, Italija, Turska, SSSR, Čehoslovačka, Engleska. Đuro Đaković Proizvodnja industrijske opreme. 595 zaposlenih. Godišnji izvoz 14 850 000 US dolara. Tržište: sve zemlje Europe, Sudan, Egipat, Kina. Đuro Đaković Tvornica vrelouljnih kotlova. 155 zaposlenih. Godišnji izvoz 1 000 000 US dolara. Tržište: Rusija, Čehoslovačka. Đuro Đaković Montaža. 1 400 zaposlenih. Godišnji izvoz 24 000 000 US dolara. Tržište: Njemačka, Rusija, Austrija, Libija, Irak, Iran, Čehoslovačka, Bugarska, Sudan, Finska, Etiopija. Đuro Đaković Tvornica aparata i uređaja za plinove. 120 zaposlenih. Godišnji izvoz 100 000 US dolara. Tržište: zemlje Europe. Đuro Đaković Tvornica prijenosnika i uređaja. 440 zaposlenih. Godišnji izvoz 5 000 000 US dolara. Tržište: Njemačka, Rusija, Ukrajina, Mađarska, Sudan, Kuba. Đuro Đaković Alatnica. 180 zaposlenih. Godišnji izvoz 800 000 US dolara. Tržište: Rusija. Đuro Đaković Proizvodnja lijeva, inženjering i trgovina. 45 zaposlenih. Nema izvoza. Slavonija drvna industrija 1000 radnika. Godišnji izvoz 10 000 000 US dolara. Tržište: Italija, Njemačka, Švedska, Austrija. Oriolik poduzeće za proizvodnju i promet namještaja i poliuretanskih masa. 1350 zaposlenih. Godišnji izvoz 17 000 000 US dolara. Tržište: zapadno europske zemlje. TOB trgovačko poduzeće Brod. 850 zaposlenih. Nema izvoza. Velepromet trgovačko poduzeće. 230 zaposlenih. Nema izvoza. Montel poduzeće za inženjering i montažu. 95 zaposlenih. Godišnji izvoz 3 800 000 US dolara. Tržište: Njemačka, Austrija, Švicarska. Veterinarska stanica. 600 zaposlenih. Godišnji izvoz 1 000 000. Tržište: Europa i Bliski Istok. Jasinje agrokombinat. 1500 zaposlenih. Godišnji izvoz 2 500 000 US dolara. Tržište: zapadno europske zemlje. Gik Brod. 1000 zaposlenih. Nema izvoza. Tržište: Libija.. Tvornica i hladnjača Voće. 245 zaposlenih. Godišnji izvoz 6 000 000 US dolara. Tržište: zapadno europske zemlje. Brodvin ugostiteljsko, turističko i trgovačko poduzeće. 350 zaposlenih. Vrijednost pruženih usluga inozmenim gostima 4 250 000 US dolara. Mika Babić poduzeće za proizvodnju i promet građevinskog materijala. 70 zaposlenih. Nema izvoza. Jedinstvo zanatska proizvodno-prometna zadruga. 45 zaposlenih. Nema izvoza. Tvornica kožne galanterije. 150 zaposlenih. Godišnji izvoz 500 000 US dolara. Tržište: zemlje Europe. Venator lovno proizvodno poduzeće. 25 zaposlenih. Nema izvoza. Plamen grafičko poduzeće. 80 radnika. Nema izvoza. Tigar poduzeće za proizvodnju i promet četkarskih i drvotokarskih proizvoda. 40 zaposlenih. Nema izvoza. Sitolor poduzeće za proizvodnju kemijskih proizvoda. 21 zaposleni. Godišnji izvoz 500 000 US dolara. Domin poduzeće za izradu kemijskih proizvoda. 200 zaposlenih. Nema izvoza. Projekt biro poduzeće za projektiranje i konzalting. 65 zaposlenih. Nema izvoza. Staklo staklarsko poduzeće. 104 zaposlenih. Nema izvoza. MIB modna industrija Brod. 150 zaposlenih. Godišnji izvoz 2 000 000 US dolara. Tržište: zemlje Europe. Zlatko Turčinović poduzeće za proizvodnju plinskih uređaja i naprava. 25 zaposlenih. Nema izvoza. Slavonijatrans. 340 zaposlenih. Godišnji izvoz: 70 000 US dolara. Tim petrol poduzeće za trgovinu nafte. 10 zaposlenih. Nema izvoza. Chromos Svjetlost Lužani. 100 zaposlenih. Godišnji izvoz 500 000 US dolara. Tržište: zemlje Europe. PAN tvornica kartonske ambalaže. 90 zaposlenih. Nema izvoza. Eko plast, poduzeće za proizvodnju i preradu kemijskih proizvoda. 6 zaposlenih. Nema izvoza
U vrijeme Domovinskog rata, tj. nakon pada bosanske Posavine (1992.) Brod je primio dvadesetak tisuća izbjeglica. Računa se kako ih je u njemu ostalo petnaestak tisuća. Usprkos tomu, prema popisu stanovništva 2001. godine on, u odnosu na 1991. godinu bilježi rast od samo 7 383 stanovnika. To znači kako je u tom razdoblju, u odnosu na dotadašnji desetgodišnji priliv, od oko 10 tisuća stanovnika, zabilježen manjak od preko 10 tisuća stanovnika.
Popis 2011. godine pokazuje kako se tendencija smanjenja broja stanovnika u Brodu produbljuje. Naime, 2011. ne samo da nije bilo uobičajenog priliva, od oko desetak tisuća ljudi u deset godišnjem periodu, nego je zbilježeno 5 tisuća stanovnika manje nego 2001. godine.
Zaključak: ako zanemarimo desetak tisuća izbjeglica iz bosanske Posavine koji su se nastanili u Brodu, grad je od 1991. godine izgubio svoj, u pedeset godina ustaljeni priliv, od oko deset tisuća ljudi u desetgodišnjem periodu. Umjesto da danas ima oko 77 tisuća stanovnika plus deset tisuća izbjeglica, znači 87 tisuća, on ima oko 60 tisuća, tj. 27 tisuća ljudi manje i među njima gotovo sav intelektualni kapital.U dvadeset godina!
Razlozi? Prvo, ciljano urušeno, opljačkano ili nemarom propalo gospodarstvo, velika nezaposlenost i besperspektivnost te procvat raznih vidova pljačke stanovništva (komunalne naknade, grijanje, voda, struja, smeće, odvodnja, kazne, takse, prinuđenost na kreditna zaduženja i čitava posljedična lepeza legaliziranih bankovnih lopovluka). Drugo, neodgovorna, međusobno posvađana, nekompetentna i lopovlucima sklona politička klasa, skoncentrirana na lokalni proračun koja arči novac poreznih obveznika na sulude, megalomanske projekte u kojima je glavni cilj što viša automatski podrazumijevana provizija, a ne korist za građane. Treći faktor propadanja je odnos prema kulturi. Prevladavajući kulturološki psihogram Broda danas je maligni provincijalizam i primitivizam.
Nekada u socijalističkoj Jugoslaviji Brod je, gledano statistički, bio industrijski tj. ekonomski razvijeniji od Zagreba. Danas, na primjer, kad je u Zagrebu podne, u Brodu je Srednji vijek.
