U ukupnoj skoro 170-godišnjoj povijesti gradskog knjižničarstva Darija Mataić Agičić je prva zaposlenica struke koja je, potpisom hrvatske ministrice kulture, zasluženo dobila visoko zahtjevni čin Više knjižničarke. A u brodskoj Gradskoj knjižnici koja je zadnjih godinu i pol dana privatno vlasništvo Mirka Duspare, Sanje Vulete i Ružice Bobovečki, Darija je raspoređena na poslove nabave i ondje uglavnom obavlja daktilografski posao.

Tko je Darija Mataić Agičić?

Darija Mataić Agičić upriličila je u brodskoj Gradskoj knjižnici petnaestak izložbi, organizirala, odabirala tekstove i glazbu i vodila desetak književno poetskih večeri i predstavljanja knjiga s gostima Ivom Gregurevićem, Goranom Višnjićem, Ibricom Jusićem, Enesom Kiševićem, Brankom Kandić Splavski, Krešimirom Blaževićem, Davorom Šišmanovićem, Slavenom Vidakom, Milanom Vlaović, Mirom Gavranom, Dragutinom Štambukom, Ivanom Borkovićem, Matijom Turčinom, Katicom Mihaljević,... Osmislila je i vodila projekt Ženskom stranom književnosti u kojem su gošće bile Julijana Matanović, Milena Vuković Runjić, Mani Gotovac, Ivana Šojat, Ivana Bodrožić... sudjelovala je, organizirala i moderirala pet okruglih stolova: Dragutin Tadijanović, Valentin Benošić, Što čitam u onom što živim ili Svijet mladih i Svijet knjige, Svijet djeteta u postratnim vremenima... Organizatorica je Malog koncerta za male, Tjedana radosti i kreativnog stvaralaštva, Natječaja za najuspješnije literalne i likovne radove na temu Tadijanovićeva i moja Slavonija, U dugu zimsku noć, Danas ti pričam priču... Vodila je Brbljaonice i Sat lektire na Dječjem odjelu Gradske knjižnice, dječje kreativne radionice i pričaonice te program Korak po korak do oporavka UNICEF-ovog psihosocijalnog programa za djecu Hrvatske (s izložbom i pokaznom radionicom). Stručno je surađivala s Astronomskim društvom Gea X iz Slavonskog Broda u oblikovanju Biblioteke Rijeka cvijeća. U udruzi Kameleon & Mreža surađuje na izdavanju Art časopisa Sjene žarkog ljeta. Za Udrugu udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Slavonski Brod organizirala je radionice s djecom koje su u Dubrovniku, Zadru, Vukovaru, Zagrebu, Opatiji i Vinkovcima osvajale prva mjesta. Za Udrugu hrvatskih branitelja lječenih od PTSP-a četiri je godine kao član Državnog tima PSP vodila dječju radionicu i pomagala djeci koja su imala školske probleme. U Udruzi za poticanje zdravog razvoja djece i mladih bila je volonterska voditeljica kreativnih radionica i članica stručnog tima udruge. Surađuje na Festivalu amaterskog kazališta FAK-a kao članica Prosudbene komisije. Organizatorica je i voditeljica debata Memorijala Ostat ću mlad – Krešo Blažević. U lokalnim tiskovinama Brodski list i Novi brodski list pisala je brojne kolumne, oglede i književne prikaze u poetsko metaforičkoj formi. U Brodskom tragu – mjesečniku za promišljenje o kulturi življenja pisala je oglede o kulturi pisanja i kulturi umjeća prikazivanja. Na Radio Slavoniji u emisiji Luna prikazuje Jednu knjigu tjedno. Na portalu Hrvatskog glasa Berlina objavljuju se Darijine priče, a portal Sbperiskop objavio je stotinjak kolumni njenih pjesničkih prikaza knjiga domaćih i stranih autora.

[caption id="attachment_131754" align="aligncenter" width="550"] Iz Zbornika hrvatskih književnih kritičara 21. Ako Dariju ne prepoznaje Brod, to umiju drugi. Zbornik smo dobili zahvaljujući Ivanu Stipiću.[/caption]

Promislila je i organizirala program za maturante Kako napisati esej za državnu maturu. Organizatorica je programa Strip edukacija – Mala škola stripa koji je nagrađen Poveljom Saveza Društava naša djeca i Hrvatskog Društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju. Voditeljica je projekta: Mladi djeci – tinejđeri u izradi slikovnice za djecu. Uredila je četiri metodičke slikovnice izrađene u okviru projekta Gradske knjižnice. Sudionica je nekoliko stručnih skupova, sedam seminara i jednog simpozijia. Koautorica je znanstveno recenzirane monografije: Leksikon brodskih pisaca. Surađuje u Novostima Hrvatskog knjižničarskog društva i u Godišnjacima Matice hrvatske Slavonski Brod. Piše predgovore, pogovore i recenzije knjiga. O stotoj godišnjici Matice hrvatske i izlaska pretiska Sabranih djela Mare Švel Gamiršek u nakladi Matice hrvatske, napisala je predgovor četvrtom svesku, tj. knjizi Ovim šorom Jagodo. Imala je izlaganja na međunarodnim stručnim skupovima te skupštinama Hrvatskog knjižničarskog društva. Voditeljica je Radionice kreativnog pisanja Piši ponekad na dvogodišnjem projektu KUL Centra (Kulturni centar mladih) – razvoj javno-civilnog partnerstva u kulturi u Slavonskom Brodu sufinanciranom od strane EU... Vrsni je lektor hrvatskog književnog jezika. Sve u svemu: njen životni angažman određuje ono što ona jest.

U osmogodišnjem stažu pomoćnice ravnatelja radila je poslove strateškog planiranja rada Ustanove, na pozicioniranju Ustanove unutar brodskog kulturnog establishmenta, na pozitivnoj kvalitativnoj percepciji Ustanove od strane korisnika i osnivača te na uspostavljanju suradnje s udrugama i poslovnim subjektima.

Darija Mataić Agičić rođena je u Slavonskom Brodu 12. travnja 1968. Osnovnu i srednju školu je završila u Slavonskom Brodu, a na Pedagoškom fakultetu (danas Filozofskom fakultetu) u Osijeku diplomirala je 1994. hrvatski jezik i književnost. Od 1993. do 1995. radila je kao profesorica u Ekonomsko-birotehničkoj školi. Od 1995. zaposlena je u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod te je 1995. položila stručni ispit za zvanje diplomirane knjižničarke. Na poslijediplomskom znanstvenom studiju managementa na Ekonomskom fakultetu u Osijeku obranila je 2011. magistarski znanstveni rad: Strategija razvoja narodnih knjižnica uporabom modela 7S. Pomoćnica ravnatelja knjižnice bila je od 2010. do 2018. Ministarstvo kulture dodijelilo joj je u lipnju 2019., na temelju zasluga i ispunjenju uvijeta, zvanje Višeg knjižničara.

A godinu i pol dana ranije, u siječnju 2018., zlikovačkim smicalicama novo izabrana vršilica dužnosti ravnateljice Gradske knjižnice Ružica Bobovečki, odmah ju je brutalno rasporedila na pult za izdavanje knjiga, mjesto za koje je dovoljna srednja stručna sprema. Bez razloga. Bez obrazloženja. Bez rješenja. Iz čistog pizdojalstva i pokvarenluka. A radilo se o prvoj dami brodskog ženskog intelektualizma koja puno čita, puno piše, prati mnoga područja, ima govornički i pjesnički dar, inteligenciju, šarm, stav, dobru dušu, vrhunski je pismena, sjajno funkcionira performerski, dobar je pedagog i organizator i na kraju, ali i najvažnije: voli posao koji radi, a to je prevažno za ravnotežu. I da budeš svoj. Sve u svemu, Bog ju je pogledao. A gleda i namigušu grijehovima Ružicu Bobovečki – Dusparinu sirovinu koja nikako da shvati da je sekundarna.

Netko je rekao, a ako nije, ja sada kažem: duhovnu palanku određuje agresivni primitivizam, neobrazovanost, neodgojenost, zatucanost, pohlepa i častohleplje kao pogled na svijet..., bezobrazluk, neodgovornost i posvemašnja umišljenost kao životni stav.