U postupcima izbora ravnatelja Gradske knjižnice u Slavonskom Brodu (a i ranije) počinjena su brojna svjesna i namjerna nepoštivanja i kršenja pravila, propisa te duha i slova hrvatskih zakona.
Prekršen je Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01) u kojem stoji kako se članovi Upravnih vijeća biraju „...iz reda uglednih kulturnih i umjetničkih djelatnika“ što nije ispoštivano. Ne samo u Upravnom vijeću Gradske knjižnice nego se gotovo sva Upravna vijeća gradskih ustanova kulture protuzakonito nepotistički nakrcavaju anonimnim poslušnicima bez zakonom zahtjevanih potencijala.
U članku 3 (3) istog Zakona stoji kako „natječaj raspisuje natječajno povjerenstvo“. Naravno, nakon što Upravno vijeće utvrdi uvjete. A natječaj za ravnatelja Gradske knjižnice u Slavonskom Brodu objavljen je u Glasu Slavonije od 22. prosinca 2018. koji je kolportiran ulicama Osijeka (kao sutrašnje izdanje) u isto vrijeme u koje je 21. prosinca 2018. u Slavonskom Brodu zasjedalo Upravno vijeće Gradske knjižnice. Dakle, „netko“ je nestrpljivo poslao natječaj u Osijek prije sjednice Upravnog vijeća Gradske knjižnice od 21. prosinca 2018. i to dva dana ranije, jer se po marketinškim propozicijama Glasa Slavonije oglasi moraju dostavljati 48 sati prije objave. Pa svi oglasi u navedenom novinskom izdanju imaju datum 19. prosinca osim brodskog natječaja koji ima datum 21. prosinca.
Prekršen je i članak 7 Zakona o upravljaju javnim ustanovama u kulturi u kojem piše da se „...za ravnatelje mogu imenovati osobe koje se odlikuju stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima.
Evo što govori javno dostupna dokumentacija o Ivanu Stipiću i njegovoj osobnosti i što govore javno dostupna Izvješća o radu knjižnice o njegovoj sposobnosti.
Nakon bolničkog liječenja i odbijanja ponuđenog mu umirovljenja (dragovoljac, HRVI 70%), završava studij filozofije i studij informatologije (smjer – Opća informatologija) koji s također kasnije završenim studijem knjižničarstva (tri visokoškolske kvalifikacije) dijeli odsjek na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i zajedno se nadopunjuje u području prikupljanja, obrade i prezentacije informacija i znanja (isto znanstveno polje).
Godine 2002. zapošljava se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U NSK-u obavlja posao selekcije, po prioritetu za restauraciju, raritetne knjižne građe u svojstvu kulturnog dobra, pregledava izabranu građu, određuje potrebne zahvate, metode kao i stručno osoblje koje će na pojedinom primjerku raditi. Prati postupak restauracije, restauriranu građu provjerava i vraća u spremište ili nekom drugom vlasniku (crkva, muzej, državne institucije,…).
Godine 2006. po nalogu ravnatelja NSK (Josip Stipanov) priprema projekt permanentne revizije knjižnične građe u Ustanovi, organizira povjerenstvo, samostalno izrađuje bazu podataka, testira je i po odluci postaje voditelj Povjerenstva za reviziju. Kao voditelj povjerenstva do odlaska iz NSK vrši reviziju knjižnog i neknjižnog fonda.
Godine 2009. zaposlen je na radnom mjestu ravnatelja u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod gdje radi, kroz dva povjerena mu mandata, do siječnja 2018.
Bio je mentor studentima knjižničarstva i informatologije više puta.
Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske dodijeljeno mu je stručno zvanje viši knjižničar.
Danas je Ivan Stipić student Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti, sudionik i izlagač na različitim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, s izvršenim svim obvezama na doktorskom studiju i obranjenim sinopsisom doktorske disertacije pod nazivom: Pravni i društveni kontekst razvoja knjižnica i nakladnika u Slavonskom Brodu od sredine 18. do sredine 20. stoljeća.
Do sada je autorski objavio: jednu knjigu (Stipić, Ivan; Grubanović, Mirna; Mataić Agičić, Darija. Leksikon brodskih pisaca. Slavonski Brod: Gradska knjižnica Slavonski brod, Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2016.), više znanstvenih i stručnih radova, više predgovora i pogovora u knjigama, više kataloga izložaba... U rukopisu su mu, pripremljene za tisak, dvije knjige. Uredio je dvadeset i devet knjiga (monografije, zbornici, mjestopisi, slikovnice, katalozi…)
Pored navedenog Ivan Stipić je, kroz više od osam proteklih godina, bio jedan od organizatora društvenih i kulturnih događanja u Slavonskom Brodu. Kroz svoj dosadašnji rad pokazao je stalnu brigu za prepoznatljivost rodnog grada, ali i Slavonije u cjelini. Taj rad posebno je vidljiv kroz iskazanu kontinuiranu brigu za slavonsku/slavonskobrodsku povijesnu i kulturnu prezentaciju.
Godišnji skup članova Društva hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, na njegovu inicijativu, tradicionalno se, sve do njegova odlaska iz ustanove, održavao u Slavonskom Brodu i programski je, u više navrata, bio posvećen značajnijim obljetnicama naših poznatih zavičajnika (Luka Ilić Oriovčanin, Stjepan Marjanović, Vladimir Rem, Stanislav Geza Milošić, Mato Topalović,…).
Organizirao je i suorganizirao različita tematska događanja iz područja obrazovanja, povijesti, književnosti i likovnosti i glazbe u zemlji i inozemstvu (izložbe, koncerti, filmske projekcije, predstavljanja knjiga, znanstveni i stručni skupovi).
Bio je član različitih programskih/organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova i manifestacija.
Potpomagao je programski i logistički udruge iz Domovinskog rata (organizacija obilježavanja obljetnica, izložbe, književna predstavljanja...).
Kroz vrijeme svojeg ravnanja ustanovom implementirao je u knjižnici različite projekte s vidljivom prepoznatljivošću socijalne komponente prema najugroženijem dijelu korisničke populacije: projekt 6+, projekt vezan uz samohrano roditeljstvo, Knjigom do kućnog praga - invalidne osobe. Osigurao je tiskovine u slobodnom pristupu za sve pripadnike nacionalnih manjina na njihovom matičnom jeziku i pismu.
Knjižnica je, u njegovom mandatu, aktivno prihvatila participaciju u projektu Brod – sveučilišni grad: kroz otvaranje zasebne studijske čitaonice, osigurani popust studentima na članstvo i na ostale knjižnične usluge, kroz organizaciju studentske prakse, radionice za pisanje eseja (priprema za maturu), kroz opremanje i otvaranje posebnog prostora za studijski rad, kroz nabavu stručne građe za brodske studente u većem obimu i kroz potpisivanje Memoranduma o suradnji s Veleučilištem u Slavonskom Brodu.
U okviru svojeg rada u Knjižnici, pored menadžersko-administrativnih poslova upravljanja ustanovom, osmislio je i pokrenuo: pilot projekt Virtualne knjižnice, autorski baštinski projekt digitalizacije pisanog kulturnog blaga u okviru stvaranja Digitalnog repozitorija brodske baštine (www.brodensia.hr) i ciljano izdavaštvo kroz pokrenuti autorski projekt Brodske leksikografije (Leksikon brodskih pisaca, Brodske športske priče iz davnine, Stare brodske gostionice…), kako bi, nakon temeljitog istraživačkog rada, konzervirao kulturno-identitetsku povijest (ljudi, mjesto, vrijeme i događaji) grada Slavonskog Broda i Slavonije u cjelini.
Kroz svoj dosadašnji rad je, uz stalno nastojanje oko poboljšanja rada knjižnica u gradu i županiji (kontinuiranim podizanjem standarda kroz djelatnost Matične službe), ostvario i kvalitetnu suradnju s velikim brojem ustanova, udruga i pojedinaca (neke je i udomio) na području Grada Slavonskog Broda, RH, ali i šire te je i na taj način unaprijedio javni i društveni život zajednice u gradu Slavonskom Brodu... Surađivao je sa Zajednicom tehničke kulture grada Slavonskog Broda, Maticom hrvatskom, organizacijama nacionalnih manjina Ukrajinaca, Bošnjaka, Srba i Roma, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, Društvom hrvatskih književnika, Institutom za povijest – Podružnicom za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Strojarskim fakultetom, Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti - Dislociranim studijem u Slavonskom Brodu, Veleučilištem u Slavonskom Brodu, Brodskim dekanatom RKT crkve, Maticom hrvatskom, Brodskim harmonikaškim orkestrom Bela pl. Panty, likovnom udrugom Galerija 4, Udrugom Regoč, Volonterskim centrom Slavonski Brod, Društvom psihologa, Kulturno-likovnom društvom Berislavić, Kino klubom Paluba 7, Udrugom Vrapčići (mentalnom retardacijom), Udrugom Loco-Moto (invalidi), Ligom za borbu protiv raka, Lions klubom, Rotary klubom, Družbom Braća hrvatskog zmaja, Udrugom HVIDR-a, Šahovskim klubom, Udrugom Foto Kadar SB,...
Učinio je, kroz medije, više nego vidljivom svoju knjižničnu djelatnost (300 i više bibliografskih jedinica kroz godinu), a za praćenje knjižničnih događanja i HRT višekratno je iskazala svoj interes.
Kroz različite oblike tiskarsko prezentacijske djelatnosti Brođanima je približio vlastitu književnu, športsku i inu povijesnu građu….
Posebno treba istaknuti velik broj održanih predavanja i nastupa u javnim medijima gdje se, pored stručnog djelovanja, iskazao u popularizaciji kulture, kulture u Slavoniji, lokalne kulturne zajednice i samog grada Slavonskog Broda.
Prepoznatljivost dobrog rada Gradske knjižnice Slavonski Brod vidljiva je kroz zapisnike Gradskog vijeća grada Slavonskog Broda za proteklo vrijeme njegova ravnanja ustanovom kao i kroz knjižnici i njemu osobno na desetke dodijeljenih zahvalnica od strane različitih institucija, ustanova i udruga civilnog društva. Kvalitetu njegova financijskog poslovanja prepoznata je i ocjenjena od strane Državnog ureda za reviziju 18. ožujka 2015. (http://www.revizija.hr/izvjesca/2015/revizija/pojedinacna_izvjesca/knjiznice/gradska_knjiznica_slavonski_brod.pdf ) izraženim bezuvjetnim mišljenjem.
Radu Ivana Stipića kroz različite preporuke potpisane od najeminentnijih ljudi iz društvenog, obrazovnog područja i područja kulture najvidljiviji je njegov izuzetan doprinos: području propagiranja nacionalne književnosti (Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika), području knjižničarske struke tj. području informacijskih i komunikacijskih znanosti (prof.dr.sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu; prof.dr.sc. Jadranka Lasić Lazić, voditeljica Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti), području integracije hrvatske kulture (Tomislav Žigmanov, predsjednik Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata).
Ružica Bobovečki je promašeni defektolog (s uobičajenim knjižničarskim kursom) na radu u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod koju je uz pomoć protuzakonito složenog Upravnog vijeća Gradske knjižnice, brodski gradonačelnik Mirko Duspara protuzakonito postavio na mjesto ravnateljice.
Na tom mjestu ona stalno uporno i drsko krši Zakon o knjižnicama i knjižničkoj djelatnosti (NN 17/19) glava VII. Stručni knjižničarski djelatnici (1) „Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća knjižničarska zvanja obavljaju stručne knjižničarske poslove“.
Ravnateljica defektologinja, stručno potpuno defektno, jedinu magistricu znanosti u ustanovi (čiji magisterij je financirao grad Brod) stavlja na poslove sa srednjom stručnom spremom iako je ista imenovana Višom knjižničarkom po Ministarstvu znanosti i Ministarstvu kulture Hrvatske. Defektologinja Bobovečka naprosto ne zna što bi s njom jer nema pojma što je knjižničarska struka budući je po struci proučavatelj defektnih ljudi.
Ružica Bobovečki je opća opasnost po stanje struke u Gradskoj knjižnici kao što je i njen mentor, bivši anesteziolog iz Žeravačkog potoka, opća opasnost po grad Slavonski Brod.
U Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti u odredbi II. Knjižnična djelatnost čl. VI. stoji da se „Zakonom osigurava zaštita i očuvanje knjižnične građe koja ima svojstva kulturnog dobra“. Naime, u knjižnici je, u vrijeme vrednovanja Ružice Bobovečki, nakon radnog vremena zaključan jedan korisnik i u zgradi je proveo cijelu noć. I nikom ništa. U prekršajnim odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti piše: „novčanom kaznom od 5 do 30 tisuća kuna kaznit će se pravna osoba u čijem se sustavu nalazi knjižnica koja: (2) „nije poduzela mjere za zaštitu knjižnične građe“. I umjesto da se Bobovečka smjeni, nju se na ponovljenom natječaju ponovno izabire i to na skandalozan način: natječajnim uvjetovanjem znanja jednog stranog jezika dokazivo, ne diplomom, nego putem pisanja eseja na temu koja je Ružici Bobovečki bila znana, a Ivanu Stipiću ne (čisti sukob interesa).
Zakon o hrvatskim braniteljima (NN 121/17) prekršen je u dva navrata.
Ivan Stipić je „...u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu vođen domoljubljem stao u obranu slobode, demokracije i zajedništva hrvatskog naroda poštujući najveću razinu etike ratovanja i načela ratnog prava. Branio je i obranio Republiku Hrvatsku unutar međunarodno priznatih granica od oružane agresije koju je izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj.“ (citat iz Zakona o braniteljima).
Temeljem toga ostvario je status osobe o kojem se govori na 63 stranice Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
Zakon je prekršen i u prvom i u drugom natječaju za izbor ravnatelja Gradske knjižnice.
U glavi VII. Prava u svezi s radom, članak 101 piše: (1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme službenika i namještenika temeljem javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom prema slijedećem redoslijedu:
- djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi
- djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
- hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata
Članak 102 (1) Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima prilikom zapošljavanja temeljem javnog natječaja, oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način obvezne su prilikom tog zapošljavanja dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom, prema slijedećem redoslijedu:
- djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi
- djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
- hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata
Prekršen je i članak 10 Zakona u upravljanju javnim ustanovama u kulturi koji nadzor
nad „zakonitošću rada i općih akata javne ustanove u kulturi obavlja Županijski ured nadležan za kulturu“. Nadležni županijski ured to nije učinio.
Učinio sam to ja: kolumnom na Sbperiskop portalu. I mene, s titulom počasnog člana Gradske knjižnice u Slavonskom Brodu, i Veljka Lukića, urednika portala, s titulom člana knjižnice koji je u godinu dana posudio i pročitao najviše knjiga – utužilo je. Utužile nas višestruka prekršiteljica zakona Ružica Bobovečki i Sanja Vuleta koju je Bobovečka, čim je postala v.d. ravnatelja, postavila za voditeljicu novouspostavljenog Odjela za odnose s javnošću iako u Gradskoj knjižnici postoji mr. sci. marketinga (u knjižničarstvu) i osoba s golemim iskustvom na tim poslovima.
Ponavljam: Ružica Bobovečki je opća opasnost po struku u Gradskoj knjižnici, a Veljkov portal, po reakcijama korisnika dobio je svjetsku posjećenost, pa je Gradska knjižnica u Slavonskom Brodu postala planetarno najpoznatija brodska ustanova. Čestitam! Zahvaljujući Ružici Bobovečki – defektologinji.
Pripisak
U mojoj najnovijoj knjizi, 29-oj po redu, u napomeni objavio sam: „Ovih, abecednim redom poredanih, 150 varijacija (55262 riječi u 6021 redova) samo su nosač mojih osam portalskih napisa o magnumkrimenovski sramotnom događaju u kulturnoj povijesti Slavonskog Broda: bezobzirnoj, samovoljnoj i drskoj smjeni, u nizu, uspješnih ravnatelja Koncertne dvorane Ivana Brlić-Mažuranić, Galerije umjetnina, Muzeja Brodskog Posavlja i posebno Gradske knjižnice... knjižnice koja je prije dvadesetak mjeseci bila, stručno i kulturološki, brodski hram kulture, a danas je pretvorena u pokvareni bibliobus parkiran pokraj Save. Budući da je u teškom defektu povjeren je na skrb – defektologu...
A brodska stoljetna kultura nakon ovoga što joj radi gradonačelnik anesteziolog – probudit će se, jednog dana, kao bundeva.“
