Sve više liječnika napušta Hrvatsku

Vukovarsku bolnicu zamijenila je švedskom klinikom i pridružila se desecima liječnika koji posljednjih mjeseci napuštaju hrvatske bolnice i ambulante i odlaze raditi u zapadnoeuropske države.

Psihijatrica iz Vinkovaca Valentina Čović Muškić već nekoliko mjeseci radi u Klinici za forenzičku psihijatriju regije Östergötland u Švedskoj, a oduševljena je uvjetima rada koje joj osigurava švedska država. Istim su putem krenuli i brojni anesteziolozi, kirurzi, radiolozi, obiteljski liječnici, kojima su države poput Velike Britanije, Nizozemske, Švicarske, Švedske, Norveške, širom otvorile vrata nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, piše Novi list.

Većina ih ne odlazi samo zbog novca, iako su liječničke plaće u tim državama višestruko veće nego ovdje, već i pod pritiskom neizvjesnosti, sve lošijih uvjeta rada u hrvatskim bolnicama i nebrige društva za liječničku struku.

– Daleko od toga da sam otišla u Švedsku trbuhom za kruhom. Mislim da su u svim vremenima i sustavima liječnici živjeli bolje od prosječnog čovjeka, ali kad vam se pruži mogućnost za nečim boljim, ne samo u financijskom smislu nego i u pogledu kvalitete života, a k tome ste u godinama kad želite učiti i spremni ste za promjene i izazove, takvu je mogućnost teško odbiti, konstatira Valentina Čović .

Mogućnosti usavršavanja i vlastitog izbora, koje su joj se otvorile po dolasku u Švedsku, ne daju se, kaže, mjeriti s uvjetima koje je imala u Hrvatskoj.

- Ni za tri života ne bi mi se pružilo toliko šansi koliko u Švedskoj sada. Ovdje ne mora netko zvati nekoga tko zna nekoga da bi neka ideja prošla, da biste dobili edukaciju ili priliku za dokazivanje, veli ova psihijatrica koja je u Švedsku otišla nedugo po završetku specijalizacije.

Posao je dobila preko agencije Paragona, koja posreduje u zapošljavanju liječnika u Europi. Javila im se, kaže, iz znatiželje, a vrlo brzo je počela dobivati konkretne ponude za posao. Potencijalni poslodavac platio joj je dvodnevni put u Švedsku, a odluka je, kaže, pala preko noći.

– Otišla sam u Varšavu na plaćeni tečaj jezika, a nakon toga sa suprugom i petogodišnjom kćeri preselila u Švedsku. Poslodavac je snosio sve troškove, uključujući i prijevoz svih naših stvari iz Vinkovaca do Švedske. Kad smo došli čekao nas je stan, vrtić za kćerku i posebna teta koja govori hrvatski kako bi našoj Miji olakšali prve tjedne, prepričava vinkovačka liječnica.

U Švedskoj je nedavno tjedan dana proveo i jedan ugledni obiteljski liječnik, koji ozbiljno razmišlja o odlasku. Ono što je vidio u ambulantama u Švedskoj neusporedivo je, kaže, sa sumanutim radnim danom u njegovoj ambulanti koju dnevno posjeti između 70 i 90 pacijenata. Dok obiteljski liječnici u Hrvatskoj mjesečno raspolažu primanjima od 7.000 do maksimalnih 15.000 kuna, Švedska im nudi plaću u rasponu od 4.000 do 7.000 eura, dnevni rad s najviše 10 pacijenata i potpuno društveno uvažavanje.

– Teško je to odbiti. Nude mi visoki životni standard i uvjete rada iz snova. U Švedskoj se prema liječnicima svi odnose s poštovanjem, uvažavanjem, svi su al pari, nema privilegiranih. Ovdje s druge strane imamo nestabilnost, nesigurnost i neuvažavanje struke, ne možemo kvalitetno raditi svoj posao, ističe ovaj liječnik koji je želio ostati anoniman.

Jedini mu je argument za ostanak, kaže, što voli Hrvatsku. Što će prevagnuti u njegovoj odluci ne zna, no umorilo ga je, kaže, što u administraciji uporno sjede ljudi koji gledaju vlastite interese, koji se dodvoravaju populaciji, a ne žele potegnuti ispravne poteze. U Hrvatskoj bi ga, zaključuje, zadržala situacija u kojoj bi standardni broj pacijenata u obiteljskoj medicini bio 1.200 po liječniku, gdje bi se dodatni rad doista stimulirao, a riječ liječnika u kreiranju zdravstvene politike imala svoju težinu.

Na novom radnom mjestu oduševio ju je, kaže, timski rad u kojem »nema bogova i nedodirljivih«, gdje se odluke uvijek temelje na dogovoru i nema hijerahije kao u Hrvatskoj.

– Ovdje se jednako cijeni rad njegovatelja kao i liječnika, oboje sudjeluju u raspravama i njihovi se stavovi jednako uvažavaju. Ako liječnik zakasni na sastanak, ne čeka ga posebno mjesto za stolom niti kava kad dođe na posao, nitko za njim ne pere čaše. Nemoguće je da ti šef bude netko tko nema dobar odnos sa osobljem ili koji ga na bilo koji način potcjenjuje izazivajući grč u želucu, ilustrira Čović Muškić.

Iznenadilo ju je, kaže, što su svi zaposlenici jednako važni, od liječnika do spremačica i svi moraju jednako biti zadovoljni na svom poslu. Nedavno su, kaže, imali slučaj zaposlenice koja je osjetljiva na miris parfema i svi su se u trenu dogovorili da se prestane koristiti parfem na radnom mjestu.

Plaća joj je, kaže, četiri puta veća nego u Hrvatskoj, a u odnosu na troškove života sada živi dva do tri puta bolje. Standard je takav da ne mora raditi puno radno vrijeme, već sama određuje koliko želi raditi, a ostatak vremena može se posvetiti obitelji. Idućih šest godina dodatan će joj trošak biti i vraćanje duga vukovarskoj bolnici za neodrađenu specijalizaciju, jer nije odradila pune četiri godine kao specijalist već samo jednu.