ILUSTRACIJA: Ivica Družak / FINALIZACIJA
"Šef naše firme isplatu plaća radnicima uvjetuje predajom putovnica. Moji prijatelji i ja odbili smo to napraviti i zatražili svoje plaće, ali ih nismo dobili. Jučer smo otišli na policiju i podnijeli prijavu. Znam da će nas otpustiti zbog toga, ali stvarno trebamo taj novac. Moja obiteljska situacija je jako loša, rastu mi kamate na dug, otplaćujem kredit u banci, doslovno mi sve ovisi tom iznosu i više ne znam što da učinimo. Bespomoćni smo."
Navedeni slučaj muškarca iz Indije na privremenom radu u Hrvatskoj jedan je od brojnih primjera ponižavajućeg odnosa domaćih poslodavaca prema stranim radnicima objavljenih u novom izvještaju pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter. Tokom 2023. godine, na koju se odnosi navedeni dokument, njenom uredu obraćali su se radnici porijeklom iz desetak različitih država i ukazivali na teška kršenja prava: da su bili prisiljeni raditi bez potpisanog ugovora i potrebnih dozvola, da im nije isplaćena ugovorena ili obećana plaća. Žalili su se i na isplatu dijela plaće na ruke, nezakoniti prekovremeni rad, uskratu prava na odmor, neprijavljivanje ozljede na radu te uvrede i prijetnje od poslodavaca i članova njihovih obitelji kada bi zatražili isplatu dugovane plaće ili oduzete dokumente.
"Zaprimili smo i podnesak državljanina Bangladeša, poslanog i DORH-u i USKOK-u, u kojemu je ukazivao na kazneno djelo prijevare, odnosno da su on i još nekoliko njegovih sunarodnjaka uplatili 6300 eura odgovornoj osobi poslodavca radi ishodovanja dozvole za boravak i rad. No ona im nije ishodovana, a poslodavac im se prestao javljati", piše u izvještaju koji je pravobraniteljica krajem ožujka podnijela Saboru i tako budućim zastupnicima i široj javnosti pružila uvid u surovu svakodnevicu dijela stranih radnika u Hrvatskoj.
"Šef naše firme isplatu plaća radnicima uvjetuje predajom putovnica. Moji prijatelji i ja odbili smo to napraviti i zatražili svoje plaće, ali ih nismo dobili. Jučer smo otišli na policiju i podnijeli prijavu. Znam da će nas otpustiti zbog toga", naveo je radnik iz Indije
Pored iscrpljenosti, potplaćenosti i potlačenosti na poslu, ta svakodnevica sve češće podrazumijeva rasističke napade u javnom prostoru i život u nagruvanim objektima bez odgovarajućih sanitarnih uvjeta. Za to vrijeme ovlaštene agencije na stranim radnicima obrću milijune, a u unosan biznis uključili su se sinovi bivših i aktualnih funkcionera Ministarstva unutarnjih poslova te pojedinci otprije poznati po različitim aferama od kojih neki sada jeftinom radnom snagom trguju kao robom, nudeći je kroz kuponske popuste i druge degradirajuće akcije. Neke se agencije u svom poslovanju drže zakona, ali u praksi je teško sustavnije nadzirati potencijalna kršenja prava.
Prema podacima MUP-a, u 2023. izdano je 172.499 dozvola za boravak i rad stranim radnicima iz trećih zemalja, što predstavlja povećanje od 38,98 posto u odnosu 2022. godinu. Najviše ih je iz Bosne i Hercegovine (38.236), Srbije (24.028), Nepala (23.493), Indije (15.627), Sjeverne Makedonije (13.412), Filipina (10.999), Kosova (9.922), Bangladeša (8.749), Turske (5.067) i Albanije (4.244), a trenutno čine gotovo desetinu ukupno zaposlenih u RH. Poslovi na kojima su angažirani najčešće podrazumijevaju niske plaće za teški fizički rad, pa se tako pri vrhu popisa zanimanja za koja su lani izdane MUP-ove dozvole nalaze radnici i radnice u građevini, tesari/ce, konobari/ce, kuhari/ce i njihovi pomoćnici/ce, čistači/ce i sobari/ce.
U Hrvatsku najčešće dolaze posredstvom agencija za privremeno zapošljavanje i agencija za posredovanje pri zapošljavanju, čiji se broj od 2021. godine, odnosno ukidanja kvota za strane radnike, utrostručio i otad ne prestaje rasti. Prema evidenciji Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, na dan 31. ožujka 2024. bilo je registrirano 708 agencija za privremeno zapošljavanje, koje rade po principu agregatora tj. na određeni period ustupaju radnike drugom poslodavcu i pritom se brinu za plaće, naknade i drugu papirologiju, i 629 agencija za posredovanje pri zapošljavanju, što znači da agencije pronalaze radnike koje će poslodavci kasnije sami zaposliti.
Uvidom u bazu Fine, čiji se posljednji podaci većinom odnose na 2022., saznajemo da je najveća među njima – Electus DGS d.o.o. za privremeno zapošljavanje, na čelu s direktorom Tomislavom Hanžekom i prokuristom Nenadom Bakićem – u toj godini uprihodovala 24,28 milijuna eura. Na drugom mjestu je podružnica njemačke grupacije Dekra Arbeit, sa 16,83 milijuna eura prihoda, dok je njena tvrtka-kćer Dekra zapošljavanje, koja se pak bavi posredovanjem, u istoj godini ostvarila 6,80 milijuna. Slijede Company Maritime Adriatic j.d.o.o. s 18,48, Manpower d.o.o. s 8,24 i Advira d.o.o. sa 7,75 milijuna eura prihoda, što u slučaju potonje predstavlja povećanje od vrtoglavih 143,27 posto u odnosnu na prethodnu, 2021. godinu.
Prema podacima MUP-a, u 2023. izdano je 172.499 dozvola za boravak i rad stranim radnicima iz trećih zemalja, što predstavlja povećanje od 38,98 posto u odnosu na 2022. Najviše ih je iz BiH, Srbije, Nepala i Indije, a trenutno čine gotovo desetinu ukupno zaposlenih u RH
Na listi ovlaštenih agencija koju je sastavilo Ministarstva rada nalazi se i Fortitude Recruitment j.d.o.o. u vlasništvu Filipa Katića, sina Žarka Katića, aktualnog državnog tajnika u MUP-u, zaduženog između ostalog i za imigraciju, odnosno izdavanje radnih dozvola i reguliranje boravka stranaca u Hrvatskoj te kontrolu agencija koje se time bave. Pritom je upravo Katić stariji u Saboru 2020., u godini kada je njegov sin otvorio spomenutu firmu, branio izmjene Zakona o strancima koje su podrazumijevale ukidanje kvota za uvoz radnika. Kritičarima je tada tvrdio kako to neće dovesti do pogoršanja radnih uvjeta pa odbio sve oporbene amandmane. Fortitude Recruitment ostvario je u 2022. prihode od 26.900 eura, a kako je Filip Katić već predao podatke i za prošlu godinu, doznajemo da je u njoj ostvario povećanje od 26,72 posto. Sada ukupni prihodi njegovog Fortitude Recruitmenta, specijaliziranog za uvoz radnika iz Nepala i Filipina, a koji ima svega jednog zaposlenog, iznose 34.148 eura.
U isti biznis ubacio se 2021. Martin Karamarko, 26-godišnji sin Tomislava Karamarka, bivšeg predsjednika HDZ-a i ministra unutarnjih poslova u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor. Foro Alveare j.d.o.o., također s jednim zaposlenim, Karamarko junior osnovao je s partnerom Mislavom Krkom i s temeljnim kapitalom od jednog eura – njihova agencija za privremeno zapošljavanje u 2022. uprihodovala je 10.100, a 2023. godine 27.680 eura. Pregledom oglasnika saznajemo da većinu zarade obrću na nekvalificiranoj snazi koja u Hrvatsku dolazi raditi za najniže plaće.
Novinari Jutarnjeg lista na istoj su listi pronašli Josipa Klemma, bivšeg predsjednika Udruge specijalne policije, jednog od istaknutijih šatoraša i vlasnika zaštitarske tvrtke Klemm Security, čija agencija Klemm posredovanje pri zapošljavanju d.o.o. od 2017., kada je osnovana, državi nije prijavila nijedan prihod. Tvrtka Go smart link vlasnika Roberta Jukića, smijenjenog bivšeg predsjednika Uprave Hrvatske pošte koji se spominjao u aferi Fimi Media, u međuvremenu je pak otišla u stečaj, a agencija Liberty Entertainment Petra Tonkovića, bivšeg šefa Fonda za razvoj i zapošljavanje, osumnjičenog za izvlačenje novca u aferi "kobilje mlijeko", 2022. prijavila je 14.939 eura neto gubitka.
Prema zakonu, agencije za privremeno zapošljavanje i agencije za posredovanje pri zapošljavanju nemaju određen postotak provizije na zaradu, a pojedincima koji su se upustili u takav biznis de facto je omogućeno da radnicima iz trećih zemalja ponude minimalnu plaću, zatim ih za višu ustupe nekome od ovdašnjih poslodavaca i razliku zadrže za sebe. Zabilježeni su i slučajevi da su tek otvorene agencije uvozile veći broj stranih radnika iako nisu imale unaprijed definirane poslove na koje su ih trebale rasporediti. Potom bi uzele novac, zatvorile tvrtku, a uvezeni radnici otišli bi na rad u neku drugu državu. Iz MUP-a najavljuju da takvim praksama ubuduće žele stati na kraj kroz još jednu turu izmjena Zakona o strancima.
Od stranih radnika koristi imaju i iznajmljivači – smještaj u dvorišnom objektu u centru Zagreba (Foto: Davor Puklavec/PIXSELL)
Dotad ruke zadovoljno mogu trljati kako vlasnici agencija, tako i agregatori koji zapošljavaju dostavljače Bolta, Wolta i Glova. Najveći među njima, Meta Mate d.o.o., u vlasništvu je Mate Dučića iz Vinišća, protiv kojeg je Državni inspektorat u protekle tri godine podnio najmanje pet optužnih prijedloga zbog kršenja Zakona o radu. Unatoč tri milijuna prihoda u 2021. i još 2,56 milijuna eura u 2022., Meta Mate se ove godine našao na popisu poreznih dužnika Splitsko-dalmatinske županije s dugom od 401.731,01 eura, od čega se dio odnosi na doprinose za obavezna osiguranja radnika. "Ako radiš 12 sati svaki dan, možeš zaraditi čak osam tisuća kuna. Šef nam dozvoljava i da uzmemo jedan dan tjedno slobodno, ali nama baš trebaju novci pa to ne činimo", kazao je jedan od Dučićevih radnika za Slobodnu Dalmaciju.
Prema podacima Državnog inspektorata, tijela koje zbog nedostatnog broja inspektora ne može iole sustavnije nadzirati kršenja prava, lani je zbog neprijavljenog rada izdano 304 rješenja. Njima je naloženo poslodavcima da 438 radnika, od kojih 167 stranaca, prijave na obvezno mirovinsko osiguranje i u proračun uplate po 2.650 eura kazne za svakog od njih. U istom razdoblju je u području zaštite na radu, stoji u izvještaju pučke pravobraniteljice, obavljen 41 inspekcijski nadzor te je utvrđeno da je ozlijeđeno 39 stranih radnika. Iz Ureda pravobraniteljice pritom poručuju da je nužno što prije donijeti izmjene Zakona o strancima, kojima bi se produžilo trajanje dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine, što bi dovelo do postupovnog rasterećenja, kao i ukinula povezanost iste dozvole s poslodavcem, čime bi se radnicima olakšala odluka da prijave kršenje svojih prava.
"Nažalost, sve češći su i neprimjereni oglasi za zapošljavanje stranih radnika. Tako je objavljen oglas u kojem su radnici nuđeni poslodavcima s navodom 'poslodavac će dobiti dobar talent po manjoj cijeni', a na jednoj stranici za kuponsku prodaju strani radnici su nuđeni uz popust, što je dehumanizirajuće i ponižavajuće", navodi se dalje u izvještaju, uz podsjećanje na niz diskriminirajućih izjava iznajmljivača kao što su "Azijati? Pa njih desetak natrpamo u sobu, cijena je 200 eura" ili "Moji unajmljivači su kvalitetnija publika... imate Indijce koji jedu rukama i one koji se koriste noževima i vilicama. Kod mene su ovi drugi, to su ljudi višeg ranga".
Jedan od oglasa za stranu radnu snagu, doduše daleko pristojnijeg sadržaja, nedavno je pristigao na mejl adresu naše redakcije. U njemu nam je zagrebačka podružnica agencije Global Personal Service (GPS) obećala da će uštedjeti naše "vrijeme i trud na pronalaženju odgovarajućih kandidata" i tako nam pomoći u prevladavanju "recentnih problema uvjetovanih nedostatkom radne snage" zapošljavanjem azijskih radnika čija su "radna etika i poslovna kultura na visokoj razini". "Odgovorni su, puni poštovanja, odličnih radnih navika i izuzetno pouzdani. Najjači atributi su visoka učinkovitost i produktivnost", mame nas dalje u oglasu, uz obećanje da će nam pomoći u ishodovanju svih potrebnih dozvola i dokumentacije, pobrinuti se za dolazak radne snage u Hrvatsku i pokriti sve troškove dolaska do zračne luke. Posebno nas je zaintrigirala "akcija" navedena na kraju mejla, odnosno obećanje GPS-a da će nam za svakog zaposlenog osigurati jednomjesečni probni rad. Na naše višestruke upite tko točno u tom probnom mjesecu snosi troškove plaća zaposlenih – agencija ili se pak radi o neplaćenom probnom periodu za strane radnike i radnice – nismo dobili odgovor.
Ovo je prvi od dva teksta iz temata o stranim radnicima.
