Istraživanje je pokazalo i da Crkva podnosi financijska izvješća samo za manji dio novca koji primi od države, onaj u kojemu država financira plaće dva svećenika po župi
Od 1996. do kraja 2013. godine, Katolička crkva u Hrvatskoj iz državnog je proračuna dobila najmanje 8,67 milijardi kuna, što je gotovo tri puta više od ukupnih prošlogodišnjih inozemnih investicija.
Piše: Boris Pavelić, novilist.hr
Izračunale su to novinarke Ana Benačić i Jelena Miloš u icrpnom istraživanju o proračunskim isplatama Katoličkoj crkvi, objavljenome u petak na nezavisnom internet portalu lupiga.com .
Čista je koincidencija da je istraživanje objavljeno istoga dana kada su Hrvatski laburisti objavili da će u Saboru najesen inicirati uvođenje crkvenoga poreza, kako bi građani mogli birati religijsku instituciju kojoj će uplatiti svoj novac, umjesto što sada država financira Katoličku crkvu, a građani na to ne mogu utjecati. V.d. predsjednica laburista Nansi Tireli kazala je kako bi vlada trebala zatražiti pregovore o promjeni Ugovora o gospodarskim odnosima s Vatikanom, jer je gospodarska situacija pogoršana.
Ustvrdila je, primjerice, kako umirovljeni svećenici iz proračuna primaju prosječno sedam tisuća kuna mirovine. Istraživanje novinarki Benačić i Miloš potvrđuje taj podatak. Prema njihovu izračunu, umirovljeni svećenici primaju prosječno više od šest tisuća kuna mirovine, što je gotovo dvostruko više od prosječne hrvatske mirovine. Novinarke su izračunale da je crkva samo za mirovine sedamstotinjak svojih svećenika od 1999. do 2008. dobila više od 383 milijuna kuna. Istraživanje je pokazalo i da Crkva podnosi financijska izvješća samo za manji dio novca koji primi od države, onaj u kojemu država financira plaće dva svećenika po župi.
Sociolog religije Ivan Markešić prijedlog Hrvatskih laburista za uvođenjem crkvenoga poreza smatra »legitimnim i potpuno opravdanim«. Država mora pomagati djelovanje vjerskih zajednica, ali ne postojećim modelom, kaže Markešić.
– Tek kad bi svatko od vjernika pristao da mu se s platne liste odbija određeni postotak za njegovu vjersku zajednicu ili za neku humanitarnu instituciju, dobili bismo pravi broj pripadnika svake od vjerskih zajednica. Ovako, ni u jednoj zemlji u EU nije jeftinije biti pripadnik neke vjerske zajednice nego u Hrvatskoj: sve obveze koje bi vjernici bili dužni ispunjavati prema svojoj vjerskoj zajednici, ispunjava – država, kaže Markešić.
Sociolog tvrdi da »predsjednik i Vlada iz svojih »sitnošićardžijskih« izbornih kalkulacija ne žele mijenjati dosadašnji način financiranja vjerskih zajednica«, jer im je »lakše davati proračunske novce, nego riskirati vlastite i fotelje svojih partijskih sljedbenika«. Saborski zastupnici HNS-a, SDP-a i jedan nezavisni, koje je naš list zamolio za komentar, nisu nam se javili.
Izvor: tacno
