Po povratku kineskog pregovaračkog tima iz Washingtona i nakon što je u Pekingu svima jasno da američki predsjednik Donald Trump u trgovinskom ratu protiv Kine neće odustati od taktike maksimalnog pritiska, kineske vlasti su najavile prvi korak odmazde na povećanje carina na 200 milijardi vrijedan kineski izvoz u SAD na 25%.
Kina je danas odbacila Trumpove optužbe je kineska strana prekinula trgovinski sporazum i najnovije carine za kinesku robu, najavivši uvođenje carina od 5 do 25 posto za 5140 američkih proizvoda koje će se početi naplaćivati 1. lipnja, navodi se u priopćenju Komisije za carinsku tarifu Državnog vijeća NR Kine.
U priopćenju se navodi da će Kina povećati carine na 25%, 20% ili 10% na dio američkog uvoza u zemlju vrijednog 60 milijardi dolara. Za stavke koje su prethodno bile podložne carine od 5 posto, stopa će ostati nepromijenjena.
Odmah nakon priopćenja Kine o carinskoj odmazdi, pali su burzovni indeksi Dow, S&P 500 i NASDAQ.
Povećanje i dodatne carine u Kini su odgovor na američki unilateralizam i trgovinski protekcionizam. Kineska strana je priopćila kako se još uvijek nada da će se SAD vratiti na ispravan put bilateralnih gospodarskih i trgovinskih konzultacija i raditi zajedno s Kinom u nastojanju da se na temelju uzajamnog poštovanja postigne obostrano koristan sporazum, navodi se u priopćenju.
Međutim, trgovinski rat neće stati i više se ne čini da su carine Washingtona dio pregovaračke taktike, misleći da će se Kina uplašiti. Američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer izjavio je u petak kako ga je predsjednik Donald Trump uputio da započne proces podizanja carina na sav preostali uvoz iz Kine, a detalji bi trebali biti objavljeni u danas. Američki ministar financija Steven Mnuchin izjavio je istog dana “kako od sada nema planova za daljnje trgovinske pregovora između Sjedinjenih Država i Kine”. Dok SAD prijete politikom “maksimalnog pritiska”, termin koji se koristi za ekonomsko podrivanje Kube, Venezuele, Irana, Sirije, Sjeverne Koreje i drugih zemalja, Državno vijeće i partijski vrh Kine na čelu s predsjednikom Xi Jinpingom su se pripremili za različite scenarije. Kineski izvoz u SAD je oko tri puta manji po vrijednosti i nemoguće je dalje ići sa simetričnim carinama. Dakle, treba očekivati nove mjere i odustajanje od uvoza američke robe. Posljedice ove mjere su do sada najviše osjetili američki poljoprivrednici, koji su ostali s neprodanom prošlogodišnjom žetvom i urodom što su tradicionalno plasirali na kinesko tržište.
Donald Trump je uvjeren da će riješiti taj problem, što je poručio putem Twittera, iako američkim farmerima još nisu isplaćena obeštećenja za prošlu godinu. Naime, zbog blokade rada savezne vlade ranije ove godine i “nesporazuma” Bijele kuće s Kongresom, nije bilo pravne mogućnosti da se osiguraju milijarde dolara koje bi farmerima poslužile da prežive krizno razdoblje. Trump je obećao da će riješiti taj problem, iako i sam zna da su procedure takve da predsjednik nema ovlasti preraspoređivati novac iz državnog proračuna i riznice ovisno o raspoloženju i kako se probudio.
“Uzet ćemo Kini kroz carine desetke milijardi dolara. Oni koji kupuju te proizvode mogu ih sami napraviti u Sjedinjenim Državama, što bi bilo idealno, a mogu ih kupiti od zemalja za koje nemamo carine”, napisao je Trump na Twitteru.
“Onda ćemo potrošiti isto ili više novca, kojeg Kina više neće moći trošiti, kupujući proizvode od naših velikih domoljubnih poljoprivrednika, što je mali postotak ukupnih carina, pa ćemo dijeliti hranu narodima koji gladuju diljem svijeta”, dodao je Trump, iako i sam zna da je to što je napisao, blago rečeno, besmislica.
Trump je ponovio da će Kina platiti za njegovu kampanju, a ne američki potrošači. Međutim, cijene su već porasle za brojne proizvode, od bicikala, strojeva za šivanje pa sve do opreme za kućne ljubimce, a podaci kojima raspolaže vlada pokazuju da su američki potrošači bili pogođeni poskupljenjima već nakon prvoga kruga uvođenja carina u jesen, koje su bile samo uvertira u opći trgovinski rat između dvije ekonomske velesile.
Washington je bio arogantan zbog percepcije vlastite snage, vjerujući da su carine dovoljne da slome Kinu. Odgovor Kine pokazuje tai chi filozofiju. Peking se drži se svojih načela, ne bojeći se trgovinskog rata i čvrstom izdržljivošću je pokušavao ne nasjesti na američke provokacije.
Kako brojni američki stručnjaci, čak i izvori iz vlade koji žele ostati anonimni, tvrde da je žestoka američka ofenziva iracionalna i da će naškoditi američkom gospodarstvu.
Donald Trump i njegovi istomišljenici o ovom pitanju se očito nadaju da će žestoki rat carinama, bez presedana u povijesti svjetske trgovine, slomiti kinesku volju u jednom naletu i prisiliti Peking da u kratkom roku prihvati neravnopravan trgovinski sporazum Ali neprekidne provokacije i prijetnje Bijele kuće više su pokazatelj tjeskobe i želje da ova taktika što prije da željene rezultate.
Ali to je nerealno očekivati. Kina se nikako neće kockati i potpuno je spremna i za ovaj scenarij. U vrijeme kada se carinski rat približio vrhuncu, Kina se psihološki i taktički sve više pripremala za najgori mogući scenarij. Što prije SAD počnu ostvarivati svoju prijetnju i nakon carina od 25% na 200 milijardi kineskog uvoza nametnu i carine na ukupan kineski uvoz, trgovinski rat će prije doći do ključne točke i nakon toga će ući u pat poziciju.
Percepcija da Kina takav rat ne može podnijeti je pogrešna procjena i fantazija. Da ih se ozbiljno ne isprovocira, ljudi u Kini nikada ne bi podržali bilo kakav oblik trgovinskog rata. Međutim, kada se Kinu na nešto prisiljava, za ljude u zemlji ništa nije nepodnošljivo ako je potrebno da očuvaju svoj suverenitet i dostojanstvo, kao i dugoročni razvojni put na koje kineski narod ima pravo. Očito je da Trump nema dovoljno stručne savjetnike koji bi ga poučili kako se razgovara ili tretiraju Kinezi.
Kineska filozofija tai chi naglašava nužnost održavanja trezvenosti i racionalnosti u svakom trenutku. To je filozofija koja se protivi impulzivnosti i fokusira se na izdržljivost.
Dok se nosila s američkim trgovinskim ratom, Kina je uvela mjere za proširenje svoje politike otvaranja. Drugim riječima, uz povratak američkom carinskom ratu, Kina i dalje ostaje posvećena stvaranju povoljnijeg unutarnjeg i vanjskog okruženja iz prostog razloga da može podnijeti trgovinski rat.
Američka vlada tvrdi da će prikupiti 100 milijardi dolara od carina, a novac bi se mogao iskoristiti za kupnju američkih poljoprivrednih proizvoda. To je zaista smiješno i puka retorika za zavaravanje američke javnosti. U doba kada trgovinska globalizacija nastavlja smanjivati ulogu carina, Washington je prijeti da će oživjeti proizvodnju u Sjedinjenim Državama s prihodima od carina, nametanjem sankcija i ostalim preprekama.
Kineski je stav jasan. Peking želi postići dogovor, ali u načelnim pitanjima nikada neće činiti ustupke, niti će trgovati svojim temeljnim interesima. Nasuprot tome, američki stav je od početka bio nedefiniran.
Potaknut nerealnim očekivanjem, Washington je izražavao optimizam koji nije imao veze sa stvarnošću, da bi iznenada samovoljno mahao “carinskom batinom”. Kina je pojasnila svoj stav i pokušat će situaciju gurnuti u dobrom smjeru. Ako SAD i dalje budu igrale triler “tobogana smrti”, snosit će posljedice.
Problem je što će u ovom konkretnom slučaju američka država i Wall Street preživjeti, vojno-industrijski kompleks i FED također, ali tko će platiti cijenu?
Američka vlada je već potvrdila porast cijena brojnih proizvoda u Sjedinjenim Državama, i to nakon simboličnog prvog kruga carina na 50 milijardi kineskog izvoza u SAD. Teško je u ovom trenutku procijeniti posljedice općeg trgovinskog rata, pa čak i učinak 25% carina na 200 milijardi dolara kineske robe koja se uvozi u SAD. To ćemo znati tek kroz nekoliko mjeseci, ako ne na kraju 2019. godine.
The New York Times već vidi prve žrtve, i sigurno ne griješi, bez obzira na iracionalnu mržnju uredništva ovog lista prema američkom predsjedniku. Ova godina obećava da će biti vrlo teška za američke poljoprivrednike, koje je neuspjeh trgovinskih pregovora s Kinom vjerojatno lišio velikog tržišta, a tome treba dodati nepovoljne tržišne uvjete i pad prihoda, piše The New York Times. Trump je obećao farmerima da će američka vlada od njih kupiti proizvode, ali rezultati izbora 2020. će uvelike će ovisiti o tome može li predsjednik zaključiti trgovinske sporazume s nekoliko država, posebno s Kinom.
Ova godina će biti teška za poljoprivrednike na američkom srednjem zapadu. Prihodi padaju, sve više farmi bankrotira, a regija pati od posljedica poplava koje su smanjile broj stoke i pretvorile polja u neobradive jame, piše The New York Times.
A onda je došla vijest iz Washingtona da su propali trgovinski pregovori s Kinom, koja odavno kupuje poljoprivredne proizvode upravo iz američkog srednjeg zapada. Donald Trump je nametnuo nove carine a Peking već najavljuje mjere odmazde.
Ovaj fijasko je bio još jedan udarac američkim poljoprivrednicima, koji prije nekoliko tjedana nisu uopće sumnjali u uspjeh trgovinskog sporazuma. Međutim, sada moraju početi novu sezonu, a da ne znaju tko će kupiti njihovu žetvu i mogu li spojiti kraj s krajem.
Iako je Trump obećao pomoći poljoprivrednicima, njihovo je nezadovoljstvo očito. Konkretno, počeli su sumnjati u njegovu pregovaračku taktiku i zabrinuti su za svoju budućnost, obzirom da ukupna poljoprivredna industrija prolazi kroz teška vremena.
“Mnogi ljudi su jednostavno očajni, jer žele podržati predsjednika Sjedinjenih Država. Međutim, bilo je vrlo teško biti usred tih teških pregovora, jer se nada ne može ponijeti sa sobom u banku i za nju dobiti kredit”, rekla je Nancy Johnson, izvršna direktorica Udruge uzgajivača soje iz Sjeverne Dakote.
Trump je uglavnom popularan u ruralnom srednjem zapadu, posebice zato što je napravio izmjene i dopune zakonodavstva o okolišu. Međutim, njegova želja da Kini nametne carine se sudarila s tržišnim instinktima poljoprivrednika, koji svjedoče odlasku inozemnih profitabilnih tržišta.
Poljoprivrednica iz Iowe Jolene Riessen se nadala da će se sklopiti trgovinski ugovor, ali priznaje da su dugotrajni pregovori već naštetilo njezinom poslovanju.
“Samo ću reći: učinite nešto, postignite bilo što. Ovdje nas ta nesigurnost samo ubija”, rekla je Jolene Riessen.
Ipak, Trump je rekao da će pomoći poljoprivrednicima da prežive ovo razdoblje neizvjesnosti. Konkretno, američki je čelnik sugerirao da će američka vlada kupiti poljoprivredne proizvode od farmera vrijedne milijarde dolara.
Farmer iz Indiane Phil Ramsey razumije razloge koji su potaknuli predsjednika da revidira trgovinske sporazume, ali je istaknuo kako ga loše stanje u poljoprivredi pogađa kao čovjeka i kao radnika. Prema njegovim riječima, zbog štednje, on mora živjeti bez zdravstvenog osiguranja i ne može si priuštiti kupnju neke opreme.
“Prije godinu dana sam bio vrlo strpljiv. Sada sam vrlo zabrinut”, rekao je.
Phil Ramsey, koji je glasovao za predsjednika, primijetio je da ga je, prije svega, naljutila Kina, koju su Sjedinjene Države optužile da je odbila ispuniti niz obećanja, ali i Kongres, koji se usprotivio novom trgovinskom sporazumu s Kanadom i Meksikom.
“Trump sam ne može učiniti sve. Potrebna mu je potpora cijele američke vlade”, objasnio je američki farmer.
Izostanak sporazuma s Kinom je posebno loš za Nebrasku, teško pogođenu poplavama u ožujku, koje su obradivo zemljište pretvorile u devastirane površine i natjerale neke od lokalnih poljoprivrednika da razmišljaju o tome mogu li uopće nastaviti zarađivati za kruh na svojoj zemlji.
“Mnogo se stvari nagomilalo. Moramo se nositi s mnogim stvarima. Očito je da je trgovina jedan od problema. Kao i vrijeme”, rekao je predsjednik ureda Farmi Nebraske Steve Nelson.
Jerry Mohr je četvrta generacija farmera koja uzgaja soju u Iowi i sve je više razočaran.
“Sviđa mi se činjenica da predsjednik želi promijeniti situaciju. Ali sada nam trebaju rezultati”, istaknuo je.
Prema njegovim riječima, ako predsjednik ipak uspije dovršiti trgovinske pregovore, sljedeće godine to može odrediti ishod predsjedničkih izbora.
“Ako predsjednik uspije održati svoja obećanja, teško će izgubiti. Ali ako ne uspije, pobjeda će biti vrlo upitna”, zaključio je Mohr.
logično
Kina je danas odbacila Trumpove optužbe je kineska strana prekinula trgovinski sporazum i najnovije carine za kinesku robu, najavivši uvođenje carina od 5 do 25 posto za 5140 američkih proizvoda koje će se početi naplaćivati 1. lipnja, navodi se u priopćenju Komisije za carinsku tarifu Državnog vijeća NR Kine.
U priopćenju se navodi da će Kina povećati carine na 25%, 20% ili 10% na dio američkog uvoza u zemlju vrijednog 60 milijardi dolara. Za stavke koje su prethodno bile podložne carine od 5 posto, stopa će ostati nepromijenjena.
Odmah nakon priopćenja Kine o carinskoj odmazdi, pali su burzovni indeksi Dow, S&P 500 i NASDAQ.
Povećanje i dodatne carine u Kini su odgovor na američki unilateralizam i trgovinski protekcionizam. Kineska strana je priopćila kako se još uvijek nada da će se SAD vratiti na ispravan put bilateralnih gospodarskih i trgovinskih konzultacija i raditi zajedno s Kinom u nastojanju da se na temelju uzajamnog poštovanja postigne obostrano koristan sporazum, navodi se u priopćenju.
Međutim, trgovinski rat neće stati i više se ne čini da su carine Washingtona dio pregovaračke taktike, misleći da će se Kina uplašiti. Američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer izjavio je u petak kako ga je predsjednik Donald Trump uputio da započne proces podizanja carina na sav preostali uvoz iz Kine, a detalji bi trebali biti objavljeni u danas. Američki ministar financija Steven Mnuchin izjavio je istog dana “kako od sada nema planova za daljnje trgovinske pregovora između Sjedinjenih Država i Kine”. Dok SAD prijete politikom “maksimalnog pritiska”, termin koji se koristi za ekonomsko podrivanje Kube, Venezuele, Irana, Sirije, Sjeverne Koreje i drugih zemalja, Državno vijeće i partijski vrh Kine na čelu s predsjednikom Xi Jinpingom su se pripremili za različite scenarije. Kineski izvoz u SAD je oko tri puta manji po vrijednosti i nemoguće je dalje ići sa simetričnim carinama. Dakle, treba očekivati nove mjere i odustajanje od uvoza američke robe. Posljedice ove mjere su do sada najviše osjetili američki poljoprivrednici, koji su ostali s neprodanom prošlogodišnjom žetvom i urodom što su tradicionalno plasirali na kinesko tržište.
Donald Trump je uvjeren da će riješiti taj problem, što je poručio putem Twittera, iako američkim farmerima još nisu isplaćena obeštećenja za prošlu godinu. Naime, zbog blokade rada savezne vlade ranije ove godine i “nesporazuma” Bijele kuće s Kongresom, nije bilo pravne mogućnosti da se osiguraju milijarde dolara koje bi farmerima poslužile da prežive krizno razdoblje. Trump je obećao da će riješiti taj problem, iako i sam zna da su procedure takve da predsjednik nema ovlasti preraspoređivati novac iz državnog proračuna i riznice ovisno o raspoloženju i kako se probudio.
“Uzet ćemo Kini kroz carine desetke milijardi dolara. Oni koji kupuju te proizvode mogu ih sami napraviti u Sjedinjenim Državama, što bi bilo idealno, a mogu ih kupiti od zemalja za koje nemamo carine”, napisao je Trump na Twitteru.
“Onda ćemo potrošiti isto ili više novca, kojeg Kina više neće moći trošiti, kupujući proizvode od naših velikih domoljubnih poljoprivrednika, što je mali postotak ukupnih carina, pa ćemo dijeliti hranu narodima koji gladuju diljem svijeta”, dodao je Trump, iako i sam zna da je to što je napisao, blago rečeno, besmislica.
Trump je ponovio da će Kina platiti za njegovu kampanju, a ne američki potrošači. Međutim, cijene su već porasle za brojne proizvode, od bicikala, strojeva za šivanje pa sve do opreme za kućne ljubimce, a podaci kojima raspolaže vlada pokazuju da su američki potrošači bili pogođeni poskupljenjima već nakon prvoga kruga uvođenja carina u jesen, koje su bile samo uvertira u opći trgovinski rat između dvije ekonomske velesile.
Filozofija tai chi protiv kaubojskog kolta
Washington je bio arogantan zbog percepcije vlastite snage, vjerujući da su carine dovoljne da slome Kinu. Odgovor Kine pokazuje tai chi filozofiju. Peking se drži se svojih načela, ne bojeći se trgovinskog rata i čvrstom izdržljivošću je pokušavao ne nasjesti na američke provokacije.
Kako brojni američki stručnjaci, čak i izvori iz vlade koji žele ostati anonimni, tvrde da je žestoka američka ofenziva iracionalna i da će naškoditi američkom gospodarstvu.
Donald Trump i njegovi istomišljenici o ovom pitanju se očito nadaju da će žestoki rat carinama, bez presedana u povijesti svjetske trgovine, slomiti kinesku volju u jednom naletu i prisiliti Peking da u kratkom roku prihvati neravnopravan trgovinski sporazum Ali neprekidne provokacije i prijetnje Bijele kuće više su pokazatelj tjeskobe i želje da ova taktika što prije da željene rezultate.
Ali to je nerealno očekivati. Kina se nikako neće kockati i potpuno je spremna i za ovaj scenarij. U vrijeme kada se carinski rat približio vrhuncu, Kina se psihološki i taktički sve više pripremala za najgori mogući scenarij. Što prije SAD počnu ostvarivati svoju prijetnju i nakon carina od 25% na 200 milijardi kineskog uvoza nametnu i carine na ukupan kineski uvoz, trgovinski rat će prije doći do ključne točke i nakon toga će ući u pat poziciju.
Percepcija da Kina takav rat ne može podnijeti je pogrešna procjena i fantazija. Da ih se ozbiljno ne isprovocira, ljudi u Kini nikada ne bi podržali bilo kakav oblik trgovinskog rata. Međutim, kada se Kinu na nešto prisiljava, za ljude u zemlji ništa nije nepodnošljivo ako je potrebno da očuvaju svoj suverenitet i dostojanstvo, kao i dugoročni razvojni put na koje kineski narod ima pravo. Očito je da Trump nema dovoljno stručne savjetnike koji bi ga poučili kako se razgovara ili tretiraju Kinezi.
Kineska filozofija tai chi naglašava nužnost održavanja trezvenosti i racionalnosti u svakom trenutku. To je filozofija koja se protivi impulzivnosti i fokusira se na izdržljivost.
Dok se nosila s američkim trgovinskim ratom, Kina je uvela mjere za proširenje svoje politike otvaranja. Drugim riječima, uz povratak američkom carinskom ratu, Kina i dalje ostaje posvećena stvaranju povoljnijeg unutarnjeg i vanjskog okruženja iz prostog razloga da može podnijeti trgovinski rat.
Američka vlada tvrdi da će prikupiti 100 milijardi dolara od carina, a novac bi se mogao iskoristiti za kupnju američkih poljoprivrednih proizvoda. To je zaista smiješno i puka retorika za zavaravanje američke javnosti. U doba kada trgovinska globalizacija nastavlja smanjivati ulogu carina, Washington je prijeti da će oživjeti proizvodnju u Sjedinjenim Državama s prihodima od carina, nametanjem sankcija i ostalim preprekama.
Kineski je stav jasan. Peking želi postići dogovor, ali u načelnim pitanjima nikada neće činiti ustupke, niti će trgovati svojim temeljnim interesima. Nasuprot tome, američki stav je od početka bio nedefiniran.
Potaknut nerealnim očekivanjem, Washington je izražavao optimizam koji nije imao veze sa stvarnošću, da bi iznenada samovoljno mahao “carinskom batinom”. Kina je pojasnila svoj stav i pokušat će situaciju gurnuti u dobrom smjeru. Ako SAD i dalje budu igrale triler “tobogana smrti”, snosit će posljedice.
Tko će platiti cijenu Trumpovog “tobogana smrti”?
Problem je što će u ovom konkretnom slučaju američka država i Wall Street preživjeti, vojno-industrijski kompleks i FED također, ali tko će platiti cijenu?
Američka vlada je već potvrdila porast cijena brojnih proizvoda u Sjedinjenim Državama, i to nakon simboličnog prvog kruga carina na 50 milijardi kineskog izvoza u SAD. Teško je u ovom trenutku procijeniti posljedice općeg trgovinskog rata, pa čak i učinak 25% carina na 200 milijardi dolara kineske robe koja se uvozi u SAD. To ćemo znati tek kroz nekoliko mjeseci, ako ne na kraju 2019. godine.
The New York Times već vidi prve žrtve, i sigurno ne griješi, bez obzira na iracionalnu mržnju uredništva ovog lista prema američkom predsjedniku. Ova godina obećava da će biti vrlo teška za američke poljoprivrednike, koje je neuspjeh trgovinskih pregovora s Kinom vjerojatno lišio velikog tržišta, a tome treba dodati nepovoljne tržišne uvjete i pad prihoda, piše The New York Times. Trump je obećao farmerima da će američka vlada od njih kupiti proizvode, ali rezultati izbora 2020. će uvelike će ovisiti o tome može li predsjednik zaključiti trgovinske sporazume s nekoliko država, posebno s Kinom.
Ova godina će biti teška za poljoprivrednike na američkom srednjem zapadu. Prihodi padaju, sve više farmi bankrotira, a regija pati od posljedica poplava koje su smanjile broj stoke i pretvorile polja u neobradive jame, piše The New York Times.
A onda je došla vijest iz Washingtona da su propali trgovinski pregovori s Kinom, koja odavno kupuje poljoprivredne proizvode upravo iz američkog srednjeg zapada. Donald Trump je nametnuo nove carine a Peking već najavljuje mjere odmazde.
Ovaj fijasko je bio još jedan udarac američkim poljoprivrednicima, koji prije nekoliko tjedana nisu uopće sumnjali u uspjeh trgovinskog sporazuma. Međutim, sada moraju početi novu sezonu, a da ne znaju tko će kupiti njihovu žetvu i mogu li spojiti kraj s krajem.
Iako je Trump obećao pomoći poljoprivrednicima, njihovo je nezadovoljstvo očito. Konkretno, počeli su sumnjati u njegovu pregovaračku taktiku i zabrinuti su za svoju budućnost, obzirom da ukupna poljoprivredna industrija prolazi kroz teška vremena.
“Mnogi ljudi su jednostavno očajni, jer žele podržati predsjednika Sjedinjenih Država. Međutim, bilo je vrlo teško biti usred tih teških pregovora, jer se nada ne može ponijeti sa sobom u banku i za nju dobiti kredit”, rekla je Nancy Johnson, izvršna direktorica Udruge uzgajivača soje iz Sjeverne Dakote.
Trump je uglavnom popularan u ruralnom srednjem zapadu, posebice zato što je napravio izmjene i dopune zakonodavstva o okolišu. Međutim, njegova želja da Kini nametne carine se sudarila s tržišnim instinktima poljoprivrednika, koji svjedoče odlasku inozemnih profitabilnih tržišta.
Poljoprivrednica iz Iowe Jolene Riessen se nadala da će se sklopiti trgovinski ugovor, ali priznaje da su dugotrajni pregovori već naštetilo njezinom poslovanju.
“Samo ću reći: učinite nešto, postignite bilo što. Ovdje nas ta nesigurnost samo ubija”, rekla je Jolene Riessen.
Ipak, Trump je rekao da će pomoći poljoprivrednicima da prežive ovo razdoblje neizvjesnosti. Konkretno, američki je čelnik sugerirao da će američka vlada kupiti poljoprivredne proizvode od farmera vrijedne milijarde dolara.
Farmer iz Indiane Phil Ramsey razumije razloge koji su potaknuli predsjednika da revidira trgovinske sporazume, ali je istaknuo kako ga loše stanje u poljoprivredi pogađa kao čovjeka i kao radnika. Prema njegovim riječima, zbog štednje, on mora živjeti bez zdravstvenog osiguranja i ne može si priuštiti kupnju neke opreme.
“Prije godinu dana sam bio vrlo strpljiv. Sada sam vrlo zabrinut”, rekao je.
Phil Ramsey, koji je glasovao za predsjednika, primijetio je da ga je, prije svega, naljutila Kina, koju su Sjedinjene Države optužile da je odbila ispuniti niz obećanja, ali i Kongres, koji se usprotivio novom trgovinskom sporazumu s Kanadom i Meksikom.
“Trump sam ne može učiniti sve. Potrebna mu je potpora cijele američke vlade”, objasnio je američki farmer.
Izostanak sporazuma s Kinom je posebno loš za Nebrasku, teško pogođenu poplavama u ožujku, koje su obradivo zemljište pretvorile u devastirane površine i natjerale neke od lokalnih poljoprivrednika da razmišljaju o tome mogu li uopće nastaviti zarađivati za kruh na svojoj zemlji.
“Mnogo se stvari nagomilalo. Moramo se nositi s mnogim stvarima. Očito je da je trgovina jedan od problema. Kao i vrijeme”, rekao je predsjednik ureda Farmi Nebraske Steve Nelson.
Jerry Mohr je četvrta generacija farmera koja uzgaja soju u Iowi i sve je više razočaran.
“Sviđa mi se činjenica da predsjednik želi promijeniti situaciju. Ali sada nam trebaju rezultati”, istaknuo je.
Prema njegovim riječima, ako predsjednik ipak uspije dovršiti trgovinske pregovore, sljedeće godine to može odrediti ishod predsjedničkih izbora.
“Ako predsjednik uspije održati svoja obećanja, teško će izgubiti. Ali ako ne uspije, pobjeda će biti vrlo upitna”, zaključio je Mohr.
logično
