Vlada RH najavila je povećanje participacije u trošku zdravstvenih usluga i smanjenje broja osoba kojima se dopunsko osiguranje plaća iz proračuna.
Vlada RH planira smanjiti broj osoba kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) plaća dopunsko osiguranje na teret proračuna te povećati iznos sudjelovanja (participacije) građana u troškovima zdravstvene zaštite.
Cilj je jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, a to je jedna od reformskih mjera koje Vlada za dugovima opterećeni sustav zdravstva predviđa Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO), odnosno prijedlogom NPOO-a koji je Vlada prihvatila i uputila Europskoj komisiji. U odnosu na sažetak NPOO-a javnosti predstavljenog početkom travnja, o kojem se uz brojne kritike raspravljalo u Saboru, Vlada je sada objavila cjelovit prijedlog dokumenta na 1165 stranica.
Osim NPOO-a za razdoblje od 2021. do 2026. godine, koji je i svojevrsna zamjena za godišnji Nacionalni plan reformi, usvojen je i Program konvergencije za razdoblje 2022. do 2024. godine, još jedan dokument koji se donosi u okviru Europskog semestra i koji daje naznake budućih proračunskih kretanja.
Vlada bi do kraja ove godine za zdravstveni sustav, kao što smo ranije pisali, trebala osigurati gotovo 10 milijardi kuna za redovito poslovanje, ali i podmirenje nagomilanih dugova prema veledrogerijama. Istodobno se od Vilija Beroša, ministra zdravstva očekuje program reforme zdravstvenog sustava. Njegovi elementi, kako je ministar najavio, trebali bi biti poznati nakon lokalnih izbora. No već NPOO daje obrise budućih mjera u zdravstvenom sustavu.
Smanjenje broja osoba kojima država pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje i povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite mjere su koje će se odraziti na džepove osiguranika.
Prema podacima HZZO-a za 2019. godinu, dopunsko zdravstveno osiguranje imalo je 2 311 960 osoba. Nešto više od 1,7 milijuna građana sami plaćaju policu dopunskog osiguranja, dok je za 606 346 osiguranika ona pokrivena iz državnog proračuna.
Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a je 70 kuna mjesečno. Iz proračuna se ona pokriva osiguranim osobama s invaliditetom koje imaju 100-postotno oštećenje organizma, darivateljima organa, dobrovoljnim davateljima krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene), redovitim učenicima i studentima starijim od 18 godina, kao i osiguranicima čiji prihod u prethodnoj godini po članu obitelji nije veći od 1.600,12 kuna, odnosno 2.047,20 kuna za samca.
Prema najavi iz NPOO-a, dio tih korisnika ostat će bez police dopunskog osiguranja na teret države što znači da će sami plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje ako ga žele zadržati. Iz dokumenta nije jasno koje će skupine ostati bez dopunskog osiguranja o državnom trošku.
Nacionalni plan oporavka ukazuje i da će cijene participacije za zdravstvene usluge rasti. Primjerice, trenutno se po posjetu liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti plaća 10 kuna participacije u slučaju da osiguranik nema dopunsko zdravstven osiguranje.
Osim prihodovnih mjera koje će se odraziti na novčanike osiguranika, Vlada na rashodovnoj strani planira reviziju lista posebno skupih lijekova koje plaća HZZO kao i reviziju i kontrolu potrošnje lijekova u bolnicama.
„Strukturne reforme, između ostalog, uključuju i reorganizaciju sustava hitne medicine, reorganizaciju sustava javnog zdravstva kao i revidiranje Mreže javne zdravstvene službe u dijelu bolničke zdravstvene zaštite što predstavlja osnovu za provedbu racionalizacije i modernizacije bolničkog sustava te posljedično za provedbu aktivnosti učinkovitijeg upravljanja bolničkim resursima“, navodi se u NPOO-u.
U cilju osiguranja financijske održivosti „koja će omogućiti visoku razinu zdravstvene zaštite“, plan je nastaviti s provedbom zajedničke javne nabave lijekova, ortopedskih pomagala i „financijski značajnijih roba i usluga kako bi se postigla bolja vrijednost za novac i osigurala bolja kontrola upravljanja javnom nabavom“.
Cilj je i povećati udio zajedničke javne nabave. Naime, oko 45 posto ukupne nabave u bolnicama odvija se putem zajedničke nabave, a iako je ona „obavezna za sve bolnice u državnom vlasništvu, mnoge zdravstvene ustanove u županijskom vlasništvu odlučuju se za samostalnu nabavu“.
Kako se navodi u NPOO-u, sustav zdravstvene zaštite i dalje je izvor rizika za javne financije. Ponavlja se i kako su dospjele nepodmirene obveze uglavnom nastale u bolnicama, pogotovo onima koje su u vlasništvu županija.
Dugovi zdravstvenog sustava dosegnuli su 6,5 milijardi kuna, a nakon što su veledrogerije ili smanjile ili prekinule isporuku lijekova bolnicama s njima je postignut dogovor prema kojem će im država do lipnja i rebalansa ovogodišnjeg proračuna isplaćivati 900 milijuna kuna mjesečno.
Rebalansom proračuna osiguralo bi se dodatnih 900 milijuna do milijardu kuna jednokratno, ali i dodatna sredstva koja bi se do kraja godine isplaćivala za podmirenje starih dugova. U međuvremenu, na naplatu će pristizati novi računi.
Rebalansom proračuna, osim za pokriće dugova zdravstva, država treba osigurati i sredstva za rast plaća u državnim i javnim službama jer, iako je osnovica za obračun plaća s prvim danom 2020. godine porasla za četiri posto (na 6.044,51 kunu), sredstva za to povećanje nisu osigurana proračunom.
Sve će se to, naravno, odraziti na deficit. Prema ranijim predviđanjima Vlade, on je trebao biti na razini 2,9 posto BDP-a, ali je sada korigiran na 3,8 posto BDP-a u ovoj godini (sjednica Vlade, Program Konvergencije). Pritom je glavni izvor rasta deficita sanacija posljedica koronakrize kroz direktnu pomoć gospodarstvu i zdravstvu (nabavka testova, opreme, cjepiva). No na rast deficita se odražava i sanacija dugova zdravstva kao i rast plaća.
Troškovi koronakrize u prošloj i ovoj godini dosegnuli su 32 milijarde kuna. Samo u ovoj godini, prema podacima Vlade, taj je trošak na razini 8,6 milijardi kuna.
Prema sadašnjim predviđanjima, deficit je u odnosu na plan kada se donosio proračun povećan za trećinu te bi na kraju godine trebao iznositi 15,3 milijarde kuna. No Vlada ga već iduće godine planira vratiti u poželjnije okvire pa se planom konvergencije navodi kako bi 2022. godine on trebao biti unutar mastriških kriterija – na razini 2,6 posto BDP-a. U 2023. godini pao bi na razinu 1,9 posto dok bi 2024. godine bio 1,5 posto.
U makroekonomskim predviđanjima Vlada i te kako računa na NPOO, odnosno njegovu realizaciju koja bi trebala ubrzati gospodarski rast. Tako računa da će pozitivan efekt NPOO-a na gospodarski rast u ovoj godini biti 0,3 postotna boda pa optimistično predviđa da će BDP u ovoj godini, nakon prošlogodišnjeg pada od osam posto, rasti 5,2 posto.
U naredne dvije godine procijenjeni makroekonomski utjecaj NPOO-a na ubrzanje stope rasta gospodarstva bio bi gotovo po 1,5 postotnih bodova pa se Vlada nada da će u 2022. godini BDP rasti 6,6 posto dok u 2023. godini predviđa 4,1 posto rasta. U 2024. godini se očekuje rast od 3,4 posto.
Pod utjecajem koronakrize i javni dug je, nakon pet godine kontinuiranog smanjenja, lani skočio na 88,7 posto BDP-a te je u odnosu na 2019. godinu nominalno bio veći za 36,8 milijardi kuna te je dosegnuo razinu od 329,7 milijardi kuna. Taj rast prvenstveno je posljedica povećanih potreba zaduživanja države uslijed koronakrize, ali i izraženije deprecijacije kune u odnosu na euro (s nominalnim utjecajem na javni dugo od gotovo tri milijarde kuna).
Najveći dio javnog duga nastao je zaduživanjem putem dugoročnih vrijednosnih papira, odnosno obveznica na koje otpada 64,1 posto zaduženja. Na kredite otpada 30,5 posto duga dok je u kratkoročnim vrijednosnim papirima 5,4 posto duga. Na dug denominiran u eurima otpada 70,9 posto javnog duga, na dug denominiran u kunama 29 posto, dok na dug denominiran u dolarima otpada 0,07 posto ukupnog javnog duga.
Hrvatskoj do 2024. godine na naplatu dolazi 11 obveznica, sedam domaćih i četiri inozemne. U ožujku ove godine na naplatu je dospjela euroobveznica u iznosu od 1,5 milijardi dolara, a proračun treba vratiti i 7,9 milijardi kuna zajmova s domaćeg tržišta.
U svibnju 2022. godine na naplatu dospijeva 1,25 milijardi eura druge euroobveznice, a uz nju na dospijeće dolazi i 6,5 milijardi kuna zajmova s domaćeg tržišta. U 2023. godini na naplatu dolazi euroobveznica od 1,5 milijardi dolara te šest milijardi kuna zajmova s domaćeg tržišta. U 2024. godini uz euroobveznicu od 1,75 milijardi dolara na naplatu dolazi i 2,2 milijarde kuna domaćih zaduženja.
U Vladi se nadaju da će se već u ovoj godini udio javnog duga vratiti u silaznu putanju te će se godišnje smanjivati po stopi od tri postotna boda. To bi značilo da će u ovoj godini biti na razini 86,6 posto BDP-a, da bi već 2022. godine pao na 82,5 posto BDP-a, dok bi na kraju 2024. godine bio na razini 76,8 posto BDP-a.
Gospodarstvo bi, prema vjerovanju Vlade, trebao pogurati Nacionalni plan oporavka i otpornosti težak 49 milijardi kuna. U narednih pet godina on govori o 77 reformskih zahvata i 152 ulaganja koja bi trebala osigurati da na kraju 2026. godine BDP bude veći za 17 milijardi kuna, nego što bi bio bez NPOO-a.
No, prijedlog plana poslan EK nije gotov dokument te je pitanje što će se u njemu još mijenjati. Pitanje je i u kojoj će mjeri biti ostvaren kroz petogodišnje razdoblje s obzirom da su iskustva s Nacionalnim planovima reformi (NPR) pokazala da se planovi mijenjanju, odnosno reforme odgađaju i prebacuju iz jednog u drugi NPR.
Među prvim testovima vjerojatno će biti zdravstvo. Što će se od NPOO-om planiranih reformskih zahvata u tom sektoru realizirati, prema najavama bi trebali znati nakon lokalnih izbora. Prije njih, teško da će Vlada građanima predočiti da će ih dio ostati bez prava na besplatno dopunsko osiguranje te da će porasti cijena participacije u trošku zdravstvenih usluga.
faktograf
Vlada RH planira smanjiti broj osoba kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) plaća dopunsko osiguranje na teret proračuna te povećati iznos sudjelovanja (participacije) građana u troškovima zdravstvene zaštite.
Cilj je jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, a to je jedna od reformskih mjera koje Vlada za dugovima opterećeni sustav zdravstva predviđa Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO), odnosno prijedlogom NPOO-a koji je Vlada prihvatila i uputila Europskoj komisiji. U odnosu na sažetak NPOO-a javnosti predstavljenog početkom travnja, o kojem se uz brojne kritike raspravljalo u Saboru, Vlada je sada objavila cjelovit prijedlog dokumenta na 1165 stranica.
Osim NPOO-a za razdoblje od 2021. do 2026. godine, koji je i svojevrsna zamjena za godišnji Nacionalni plan reformi, usvojen je i Program konvergencije za razdoblje 2022. do 2024. godine, još jedan dokument koji se donosi u okviru Europskog semestra i koji daje naznake budućih proračunskih kretanja.
Dopunsko zdravstveno iz proračuna se plaća za više od 600 tisuća ljudi
Vlada bi do kraja ove godine za zdravstveni sustav, kao što smo ranije pisali, trebala osigurati gotovo 10 milijardi kuna za redovito poslovanje, ali i podmirenje nagomilanih dugova prema veledrogerijama. Istodobno se od Vilija Beroša, ministra zdravstva očekuje program reforme zdravstvenog sustava. Njegovi elementi, kako je ministar najavio, trebali bi biti poznati nakon lokalnih izbora. No već NPOO daje obrise budućih mjera u zdravstvenom sustavu.
Smanjenje broja osoba kojima država pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje i povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite mjere su koje će se odraziti na džepove osiguranika.
Prema podacima HZZO-a za 2019. godinu, dopunsko zdravstveno osiguranje imalo je 2 311 960 osoba. Nešto više od 1,7 milijuna građana sami plaćaju policu dopunskog osiguranja, dok je za 606 346 osiguranika ona pokrivena iz državnog proračuna.
Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a je 70 kuna mjesečno. Iz proračuna se ona pokriva osiguranim osobama s invaliditetom koje imaju 100-postotno oštećenje organizma, darivateljima organa, dobrovoljnim davateljima krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene), redovitim učenicima i studentima starijim od 18 godina, kao i osiguranicima čiji prihod u prethodnoj godini po članu obitelji nije veći od 1.600,12 kuna, odnosno 2.047,20 kuna za samca.
Prema najavi iz NPOO-a, dio tih korisnika ostat će bez police dopunskog osiguranja na teret države što znači da će sami plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje ako ga žele zadržati. Iz dokumenta nije jasno koje će skupine ostati bez dopunskog osiguranja o državnom trošku.
Nacionalni plan oporavka ukazuje i da će cijene participacije za zdravstvene usluge rasti. Primjerice, trenutno se po posjetu liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti plaća 10 kuna participacije u slučaju da osiguranik nema dopunsko zdravstven osiguranje.
Štedjet će se na skupim lijekovima i javnoj nabavi
Osim prihodovnih mjera koje će se odraziti na novčanike osiguranika, Vlada na rashodovnoj strani planira reviziju lista posebno skupih lijekova koje plaća HZZO kao i reviziju i kontrolu potrošnje lijekova u bolnicama.
„Strukturne reforme, između ostalog, uključuju i reorganizaciju sustava hitne medicine, reorganizaciju sustava javnog zdravstva kao i revidiranje Mreže javne zdravstvene službe u dijelu bolničke zdravstvene zaštite što predstavlja osnovu za provedbu racionalizacije i modernizacije bolničkog sustava te posljedično za provedbu aktivnosti učinkovitijeg upravljanja bolničkim resursima“, navodi se u NPOO-u.
U cilju osiguranja financijske održivosti „koja će omogućiti visoku razinu zdravstvene zaštite“, plan je nastaviti s provedbom zajedničke javne nabave lijekova, ortopedskih pomagala i „financijski značajnijih roba i usluga kako bi se postigla bolja vrijednost za novac i osigurala bolja kontrola upravljanja javnom nabavom“.
Cilj je i povećati udio zajedničke javne nabave. Naime, oko 45 posto ukupne nabave u bolnicama odvija se putem zajedničke nabave, a iako je ona „obavezna za sve bolnice u državnom vlasništvu, mnoge zdravstvene ustanove u županijskom vlasništvu odlučuju se za samostalnu nabavu“.
Deficit raste
Kako se navodi u NPOO-u, sustav zdravstvene zaštite i dalje je izvor rizika za javne financije. Ponavlja se i kako su dospjele nepodmirene obveze uglavnom nastale u bolnicama, pogotovo onima koje su u vlasništvu županija.
Dugovi zdravstvenog sustava dosegnuli su 6,5 milijardi kuna, a nakon što su veledrogerije ili smanjile ili prekinule isporuku lijekova bolnicama s njima je postignut dogovor prema kojem će im država do lipnja i rebalansa ovogodišnjeg proračuna isplaćivati 900 milijuna kuna mjesečno.
Rebalansom proračuna osiguralo bi se dodatnih 900 milijuna do milijardu kuna jednokratno, ali i dodatna sredstva koja bi se do kraja godine isplaćivala za podmirenje starih dugova. U međuvremenu, na naplatu će pristizati novi računi.
Rebalansom proračuna, osim za pokriće dugova zdravstva, država treba osigurati i sredstva za rast plaća u državnim i javnim službama jer, iako je osnovica za obračun plaća s prvim danom 2020. godine porasla za četiri posto (na 6.044,51 kunu), sredstva za to povećanje nisu osigurana proračunom.
Sve će se to, naravno, odraziti na deficit. Prema ranijim predviđanjima Vlade, on je trebao biti na razini 2,9 posto BDP-a, ali je sada korigiran na 3,8 posto BDP-a u ovoj godini (sjednica Vlade, Program Konvergencije). Pritom je glavni izvor rasta deficita sanacija posljedica koronakrize kroz direktnu pomoć gospodarstvu i zdravstvu (nabavka testova, opreme, cjepiva). No na rast deficita se odražava i sanacija dugova zdravstva kao i rast plaća.
Troškovi koronakrize u prošloj i ovoj godini dosegnuli su 32 milijarde kuna. Samo u ovoj godini, prema podacima Vlade, taj je trošak na razini 8,6 milijardi kuna.
Prema sadašnjim predviđanjima, deficit je u odnosu na plan kada se donosio proračun povećan za trećinu te bi na kraju godine trebao iznositi 15,3 milijarde kuna. No Vlada ga već iduće godine planira vratiti u poželjnije okvire pa se planom konvergencije navodi kako bi 2022. godine on trebao biti unutar mastriških kriterija – na razini 2,6 posto BDP-a. U 2023. godini pao bi na razinu 1,9 posto dok bi 2024. godine bio 1,5 posto.
Vlada očekuje znatan rast gospodarstva
U makroekonomskim predviđanjima Vlada i te kako računa na NPOO, odnosno njegovu realizaciju koja bi trebala ubrzati gospodarski rast. Tako računa da će pozitivan efekt NPOO-a na gospodarski rast u ovoj godini biti 0,3 postotna boda pa optimistično predviđa da će BDP u ovoj godini, nakon prošlogodišnjeg pada od osam posto, rasti 5,2 posto.
U naredne dvije godine procijenjeni makroekonomski utjecaj NPOO-a na ubrzanje stope rasta gospodarstva bio bi gotovo po 1,5 postotnih bodova pa se Vlada nada da će u 2022. godini BDP rasti 6,6 posto dok u 2023. godini predviđa 4,1 posto rasta. U 2024. godini se očekuje rast od 3,4 posto.
Pod utjecajem koronakrize i javni dug je, nakon pet godine kontinuiranog smanjenja, lani skočio na 88,7 posto BDP-a te je u odnosu na 2019. godinu nominalno bio veći za 36,8 milijardi kuna te je dosegnuo razinu od 329,7 milijardi kuna. Taj rast prvenstveno je posljedica povećanih potreba zaduživanja države uslijed koronakrize, ali i izraženije deprecijacije kune u odnosu na euro (s nominalnim utjecajem na javni dugo od gotovo tri milijarde kuna).
Najveći dio javnog duga nastao je zaduživanjem putem dugoročnih vrijednosnih papira, odnosno obveznica na koje otpada 64,1 posto zaduženja. Na kredite otpada 30,5 posto duga dok je u kratkoročnim vrijednosnim papirima 5,4 posto duga. Na dug denominiran u eurima otpada 70,9 posto javnog duga, na dug denominiran u kunama 29 posto, dok na dug denominiran u dolarima otpada 0,07 posto ukupnog javnog duga.
Hrvatskoj do 2024. godine na naplatu dolazi 11 obveznica, sedam domaćih i četiri inozemne. U ožujku ove godine na naplatu je dospjela euroobveznica u iznosu od 1,5 milijardi dolara, a proračun treba vratiti i 7,9 milijardi kuna zajmova s domaćeg tržišta.
U svibnju 2022. godine na naplatu dospijeva 1,25 milijardi eura druge euroobveznice, a uz nju na dospijeće dolazi i 6,5 milijardi kuna zajmova s domaćeg tržišta. U 2023. godini na naplatu dolazi euroobveznica od 1,5 milijardi dolara te šest milijardi kuna zajmova s domaćeg tržišta. U 2024. godini uz euroobveznicu od 1,75 milijardi dolara na naplatu dolazi i 2,2 milijarde kuna domaćih zaduženja.
U Vladi se nadaju da će se već u ovoj godini udio javnog duga vratiti u silaznu putanju te će se godišnje smanjivati po stopi od tri postotna boda. To bi značilo da će u ovoj godini biti na razini 86,6 posto BDP-a, da bi već 2022. godine pao na 82,5 posto BDP-a, dok bi na kraju 2024. godine bio na razini 76,8 posto BDP-a.
Predviđa se da će NPOO povećati BDP za 17 milijardi kuna
Gospodarstvo bi, prema vjerovanju Vlade, trebao pogurati Nacionalni plan oporavka i otpornosti težak 49 milijardi kuna. U narednih pet godina on govori o 77 reformskih zahvata i 152 ulaganja koja bi trebala osigurati da na kraju 2026. godine BDP bude veći za 17 milijardi kuna, nego što bi bio bez NPOO-a.
No, prijedlog plana poslan EK nije gotov dokument te je pitanje što će se u njemu još mijenjati. Pitanje je i u kojoj će mjeri biti ostvaren kroz petogodišnje razdoblje s obzirom da su iskustva s Nacionalnim planovima reformi (NPR) pokazala da se planovi mijenjanju, odnosno reforme odgađaju i prebacuju iz jednog u drugi NPR.
Među prvim testovima vjerojatno će biti zdravstvo. Što će se od NPOO-om planiranih reformskih zahvata u tom sektoru realizirati, prema najavama bi trebali znati nakon lokalnih izbora. Prije njih, teško da će Vlada građanima predočiti da će ih dio ostati bez prava na besplatno dopunsko osiguranje te da će porasti cijena participacije u trošku zdravstvenih usluga.
faktograf
