Što su naši dokumentarci o ratnim herojima? Napor se najčešće svodi na glancanje spomenika do visokog sjaja. Ozbiljni zapadnjaci ne slikaju mit, nego istinu. Tko je, pitaju se autori, bio "Pravi Lawrence od Arabije"? Kad ćemo takav film gledati o Franji od Trgovišća?




Mudri glasovi pozivaju na totalnu dekonstrukciju mita – T. E. Lawrence (foto Britannica)




Knjiga ili život, HRT, 17. listopada, 14:58


"Kretski mi se krajolik", napisao je u "Grku Zorbi" genijalni Nikos Kazantzakis, "učinio nalik dobroj prozi, brižno uređenoj i trezvenoj, lišenoj suvišnih uresa, moćnoj i suzdržanoj. Izražavala je sve potrebno – najvećom štedljivošću, bez ičega površnog i vještačkog u sebi, govorila je ono što treba reći s upravo muškom oporošću."


E, takve su proze Damira Karakaša: brižno uređene i trezvene, lišene suvišnih uresa, moćne i trezvene, muški opore. Njegov nagrađivani roman "Sjećanje šume" nalik je filmu "Padre padrone" braće Taviani, gdje je najveća surovost spojena s najdirljivijom nježnošću. Sve je ispričano škrto i oporo, ali vrlo slikovito.

A redakcija kulture na HRT-u je najbolja, barem onoliko koliko je redakcija informativnog programa najgora. Na Trećem čovjek uvijek može čuti nešto pametno i promišljeno. Gordan Nuhanović odveo je Karakaša na tramvajsko okretište gdje se zbiva radnja njegova zadnjeg romana "Okretište". A ona je mučna: na tom su okretištu Karakaša prije koju godinu nepoznati napadači pretukli, skoro do smrti, iz nepoznatih razloga, s nedokučivim motivima. Pisac je događaj opisivao godinama. Iz tih je godina nastala sjajna knjiga o nemogućnosti ili nepotrebnosti, osvete, lišena crnokronikaških detalja i elemenata spektakla.

RTL Danas, 19. listopada, 18:30


Redakcija RTL-ove središnje informativne emisije poslala je Maju Oštro Flis na premijeru najiščekivanijeg filma godine, "Tome" Dragana Bjelogrlića, na koju se slila masa zainteresiranih Zagrepčana. "Tomu" je do trenutka dovršetka ovoga teksta vidjelo oko 700.000 ljudi, a u trenutku kad Novosti budu na vašem stolu, semafor će pokazivati možda i cijeli milijun. U doba Covida! O sadržaju filma nema potrebe nadugo pričati – on govori o tome kako je Toma Zdravković dotakao dno života i pakao i ponore, a u filmu možemo čuti cijelu fonoteku najpopularnijih šlagera naših mladosti (od Silvane Armenulić do Indexa). U njemu vidimo i masu prominenata one estrade, koja je za današnju bila Amerika. Što mase traže (i nalaze) u "Tomi"? Najkraće rečeno, to je bajka o "zlatnom dobu", dobu nevinosti – šezdesetih i sedamdesetih pojam "stresa" bio je rezerviran za specijalizirane revije, u masama je to tumačeno kao neka zapadnjačka izmišljotina, "igre gladi" bile su nezamislive, radno mjesto sigurno (osim ako politički ne zglajzaš), a atmosfera opuštena. To je "žal za mladost", treći čin "Koštane" Bore Stankovića, apolitična nostalgija utažena u politički savršeno korektnom, zanatski vješto napravljenom filmu koji prožima snažan duh sevdaha ("to je ono kad babo pjeva i plače, a lijepo mu je"). Ukratko, pogledajte film, nećete zažaliti. RTL-u pohvala za dobar odabir teme koja zanima javnost, a nije nesreća, katastrofa, Covid. Isti su događaj popratili i u HRT-ovim Vijestima iz kulture, čestitamo.



Knjiga ili život, HRT, 19. listopada, 20:05


Opa, evo nas opet pred ekranom poradi Knjige ili života! Koraljka Kirinčić sjajno je, pripremljeno i nadahnuto vodila razgovor sa Đorđem Matićem, povratnikom u zemlju iz koje svi bježe, autorom sjajnog romana "Niotkuda s ljubavlju". Na prostorima s kojih mnogi s radošću bježe, a tek se rijetki s radošću na njih vraćaju, ovaj je Zagrepčanin rijedak koliko i vrijedan izuzetak. Nastavi li mu se spisateljska razvojna linija istim smjerom kakvim je dosad išla (uzlazno, oštro), bit će to jedan od važnijih povrataka na ove prostore nakon famoznog povratka onog pjesnika Itake 1965. godine.


Matić je erudit i poliglot – u Nizozemskoj je završio studij engleske i talijanske književnosti, objavio zbirku pjesama na nizozemskom ("svakom bih piscu savjetovao da piše i na stranom jeziku", kaže Matić), suuređivao je kultni Leksikon YU mitologije, u Hrvatskoj objavio dvije dragocjene knjige eseja o glazbi ("Tajni život pjesama – hrvatska popularna muzika devedesetih" i "Tajne veze: slušanja, osluškivanja") te knjigu ogleda o srpskoj kulturi "Historija i savremenici: ogledi o srpskoj kulturi". Nedavno je objavio dvije esejističke knjige: na francuskom "Lica tišine" i na srpskom "Senke naših predaka: otrgnuto od zaborava". Prije nekoliko mjeseci izašla mu je nova zbirka poezije "Drugi zvuk". Koautor je trojezičnog muzičkog priručnika "Eastern European Folk Tunes", a u Knjizi ili životu mogli smo se uvjeriti da govori jednako dobro kao što i piše.

Pravi Lawrence od Arabije, HRT, 23. listopada, 20:05


Što su naši dokumentarci o ratnim herojima? Napor autora najčešće se da opisati kao trud oko glancanja spomenika do visokog sjaja. Kod ozbiljnih zapadnjaka stvar stoji upravo obrnuto: oni razgolićuju, dekonstruiraju, ne slikaju mit, nego istinu. Čuveni film Davida Leana iz 1962. u osnovi je imao posve točno polazište koje je u ovom dokumentarcu sjajno nadograđeno. Tko je, pitaju se autori filma, bio stvarni Thomas Edward Lawrence, britanski obavještajac, odvažni prijatelj princa Feisala, vođa male vojske Arapa koja je porazila moćnu tursku vojsku? Lawrence je, vidimo u filmu, cijeloga života nosio biljeg djeteta rođena u nezakonitom braku. Bio je mazohist, nerealizirani homoseksualac ("položiti ruku na nešto živo bilo bi kaljanje", napisao je jednom) koji je jednom vojniku plaćao da ga tuče. Istinski je težio ujedinjenju Arapa u jednu državu, ali su ga zapadni interesi, britanski, francuski i američki, u tome spriječili. Sporazum Sykes-Picot, kojim su nacrtane granice novih država (Iraka, Sirije itd.), bio je kraj svih njegovih snova. Vratio se u Englesku razočaran i slomljen. Teško je podnosio i slavu do koje je došlo što zbog njegove knjige "Sedam stupova mudrosti", što zbog njegove vojne reputacije (bio je avanturist, heroj koji je na devi prešao pustinju dugu tisuću milja kako bi napao Turke u Akabi). Na kraju filma, čujemo i glasove vrhunske mudrosti koji pozivaju na totalnu dekonstrukciju mita – jer u njemu, naspram gomile tamnoputih Arapa stoji bijeli, plavooki, arijski bog Lawrence od Arabije. Kad ćemo takav film gledati o Franji od Trgovišća ili Gojku od Kentucky Fried Chickena?


portalnovosti