TV rašetanje: Laža i paralaža

Što je klasik?, HRT, 8. lipnja, 23:16

Julijana Matanović tečno je, na zadovoljstvo malobrojne publike Trećeg, govorila o Mariji Jurić Zagorki, ženi koja u povijesti hrvatskog novinarstva i književnosti kotira kao turske sapunice – svi na njih frkću, a svi ih gledaju. Zagorka i Krleža, rekla je Julijana Matanović, često se izmjenjuju na vrhu top liste najutjecajnijih hrvatskih pisaca – katkada vodi Krleža, katkada ona. Ako uz njihova imena treba napisati po jednu imenicu, uz Krležu bi stajala imenica "poštovanje", a uz Zagorku "ljubav". Ovu spisateljicu i feministkinju prvi je, početkom osamdesetih, revalorizirao veliki Stanko Lasić ("Književni počeci Marije Jurić Zagorke"). "Kao što su se Zagorkini romani uvijek prekidali na najnapetijem mjestu da bi se nastavili u idućem sveščiću, tako i Lasićeva analiza staje onda kad je najnapetije. Čvrsto sam uvjeren da će čitatelji nestrpljivo čekati nastavak", napisao je Pavao Pavličić. Nastavka nije bilo – ostatak Lasićeve energije progutao je Krleža, pa je sve ostalo na torzu koji je objavio Zlatko Crnković. Zagorka je – to smo doznali u Što je klasik? – romane pisala teško i bez erosa; pisala ih je prema naredbi urednika, koji su joj bez milosti rezali dijelove koje su smatrali suvišnima, no sve što su joj Dežman i Lunaček izbacili, kasnije je pronađeno pa je Školska knjiga složila autentične rukopise. Ona je za popularizaciju romana u masovnoj publici učinila više od Šenoe, smatra Julijana Matanović, ali dodaje da s pohvalama njenom književnom umijeću ipak ne treba pretjerivati.

Stav, Mreža TV, 10. lipnja, 21:05

Nikada – kaže neki Amerikanac – ne možete dovoljno podcijeniti ukus masovne publike. A bogami, ni njihovo znanje. U emisiji "Stav" na vazda popularnu temu "Je li Tito bio pozitivna ili negativna ličnost", javljaju se gledatelji (minuta razgovora je od tri do šest kuna) i iskazuju svoja mišljenja (svi ih imaju) iz kojih izdvajamo priču jednog gospodina iz Siska.

"Sad ću vam ja reći pravu istinu", kaže on. "Kad je Tito 1975. dolazio u Sisak, onda mu se javio jedan čovjek koji je s njim išao na zanat, tu u Kralja Tomislava. Tito je rekao neka ga prime. I kad je ovaj vidio Tita, odmah je vidio da je lažni. Rekao mu je: pravi Tito je imao četiri prsta, a ti imaš sve! Čovjeka su odmah odveli u podrum, ubili, raskomadali i bacili u rijeku. To mi je sve potvrdio šef tajne službe u Beogradu 1983. godine..." Pravog su Tita kaže ovaj, sjajno upućeni gledatelj, Rusi uhapsili u Moskvi, poslali nekog Rusa da dvije godine uči hrvatski i onda tog čovjeka poslali ovamo. (Da ih posvađa s njima). Drugi gledatelj se javio sa statistikom prema kojoj je "Tito najveći krvolok nakon Staljina, Hitlera i Pola Pota", dok je Pavelić 1943. oslobodio Istru i Dalmaciju. Onda se javila neka žena koja je rekla da je Tito nakon potresa u Skopju, Prištini i Banja Luci ponovo izgradio te gradove. Zaboravila je Makarsku, koju je 1962. pogodio potres od 6,1 po Richteru. U Skopje je došao japanski arhitekt i urbanist Kenzo Tange, a u Zagrebu je godinu i pol nakon potresa, od 11.000 zgrada, započela obnova na njih jedanaest. Tu su nam analogije postale naporne, pa smo uzeli daljinski, spravu koja rješava sve TV probleme.

Kulturna baština: Secesija u Osijeku, HRT, 12. lipnja, 08:04

Do ove emisije nismo imali pojma kako je lijepa, kako raskošna gradska jezgra Osijeka. Emisija o secesijskoj baštini u gradu na Dravi odličan je početak jutra pa smo je pogledali tri puta. Stari, ali nevelik gradić osnovan još u rimska vremena procvao je na prijelazu 19. u 20. stoljeće, kad se povjerovalo u vječni mir, pa je prostor oko Tvrđave postao veliko gradilište. Od 1904. do 1906. na sjevernoj je strani današnje Europske avenije, koja se tad zvala Chavrakova ulica, izgrađen niz zgrada velike ljepote. Oblikovali su ih uglavnom domaći arhitekti, često puta čudni ljudi čudnih imena – Wilim Carl Hofbauer, Viktor Axmann, Ante Slaviček. Ove zgrade, čitam u najavi emisije, "svojevrstan su katalog maštovitih secesijskih ukrasa i oblika, ali i podsjetnik na procvat ovoga grada početkom našeg stoljeća", a kad vidimo oronule, ispucale, narušene fasade – danas ne možemo ni okrečiti to što je Kakanija sagradila – najradije bismo ovu ulicu nazvali Bulevarom sumraka.

Art a la carte: Murtić 100, HRT, 12. lipnja, 11:25

Premijerno, posebno izdanje emisije "Art a la carte" tematiziralo je veliku izložbu Ede Murtića u Meštrovićevom paviljonu. Emisija je bila trodijelna – čuli smo najprije razgovor Lidije Špiranec s Murtićevim sinom Rankom i Brankom Franceschijem, potom smo, premijerno, vidjeli dokumentarac Rajka Grlića "Stina" i reprizni film Milana Bešlića "Edo Murtić 1921. – 2005."; takvo što nikad nije priređeno nekom likovnom umjetniku u ovoj zemlji, pa pohvaljujemo uredništvo. Na izložbi je inače izložen i ciklus "Viva la muerte", rađen devedesetih, u kojemu su Tuđman i Šušak prikazani kao kosturi. "Bilo mi je strašno", rekao je Murtić u jednom intervjuu o Tuđmanu, "mučilo me to što sam od Tuđmana čuo nekoliko mjeseci prije izbora 1990. godine. Došao je u moj atelijer, misleći valjda da će od mene napraviti svoga Augustinčića, i oduševljeno počeo pričati o tome da 'hrvatski narod krvlju mora dobiti svoju državu', da ćemo 'mi (on s HDZ-om) napraviti ono što Pavelić nije uspio napraviti 1941. godine', da će '50 posto Srba morati spakirati kofere i odseliti, a ostalih 50 posto ili postati Hrvati ili nestati!' Rekao sam mu da je lud, da se mora liječiti i od tada prekinuo bilo kakav kontakt s njim. A neposredni povod da počnem raditi ciklus 'Viva la muerte' kao odgovor Tuđmanu na njegov stravični cinizam i bešćutnost, bio je jedan njegov govor majkama i udovicama hrvatskih branitelja 1993. godine, kojima je posmrtno uručio odlikovanja uz riječi da trebaju biti 'sretne i presretne' što su im sinovi i muževi poginuli za Hrvatsku!" "Strašno je", pojasnio je Vjesniku, "da je to rekao čovjek čiji je sin bio vlasnik tvrtke koja je 'štancala' kolajne, a istodobno je čuvao obitelj od pogibije u Domovinskom ratu te ih materijalno osigurao za sva vremena. Taj me stravični cinizam revoltirao. Ciklus 'Viva la muerte' moj je odgovor Tuđmanu na njegove cinične riječi ratnim udovicama", rekao je Murtić.

portalnovosti