Ovo je trebalo gledati! Zrinka Grancarić vodi u Dnevniku studijski intervju sa Tomom Medvedom, pri čemu mu ona kao postavlja pitanja, a on kao odgovara, ali u biti čita šalabahtere. Tek negdje na polovici intervjua Medved počinje govoriti bez papira




Tomo Medved u HRT-ovu Dnevniku sa šalabahterom (foto Screenshot/HRT)




A strana, HRT 1, 29. siječnja, 20:11


Ima li naša zabavna muzika samo jednu budućnost – prošlost? Teško je reći, ali da je prošlost voda duboka – iz koje se uvijek ima što zagrabiti – pokazala je još jedna sjajna A strana, u kojoj je tematizirana uloga pjesnika u zabavnoj glazbi. A bilo ih je, velikih, i većina je ovdje dohvaćena – Arsen Dedić, Zdenko Runjić, Tomislav Zuppa, Zvonimir Golob, Drago Britvić, Momčilo Popadić, Ljubo Stipišić, Duško Trifunović. Odlični mladi glumac Ozren Grabarić recitirao je Arsenovo remek-djelo "Posljednji tango u Đevrskama", Rundek otpjevao "Dom" Jure Stublića, a Đorđe Matić pokazao savršeno poznavanje povijesti scene. Večer je imala dva vrhunca – instrumental Vlatka Stefanovskog ("to znači da riječi nisu ni potrebne", našalio se Gibonni) i nastup Rade Šerbedžije, čiji je glas grmio do svodova Prisavlja. Gledajući našu stvarnost – koja nije ništa drugo nego jedno veliko, neprikriveno grabežno umorstvo – čovjek se malo opusti praćenjem A strane, jedine emisije u kojoj je prošlost dekriminalizirana.



Novi dan, N1, 31. siječnja, 8:00


Demograf Stjepan Šterc priznao je kako je svojedobno poslužio kao arhitekt "gerrymanderinga" – umjetnog kroja izbornih jedinica koji treba pomoći održavanju postojeće garniture na vlasti. "Ankete su 1999. godine pokazale da će vodeća stranka izgubiti izbore, trebalo je nešto napraviti", rekao je. "Do mene su došli predstavnici Ureda predsjednika, prihvatili smo to uz uvjet da se formira 10 izbornih jedinica. Koristio sam pomoć studenata i složili smo tih 10 izbornih jedinica, s tim da je bilo ključno kako podijeliti Grad Zagreb. To je bila politička narudžba da HDZ spriječi gubitak izbora, a te je izbore izgubio." Zagreb je rascjepkan na četiri umjetne cjeline kojima su pridodana golema ruralna područja, kako bi HDZ u njima postizao što bolje rezultate. Te izborne jedinice, iako su svi bili svjesni prijevare, hadezeovci kasnije nisu mijenjali, jer su u njima potom pobijedili četiri puta, a ni SDP, koji je dobio samo dva puta, ali su iz lijenosti zadržali status quo, nije im se dalo. Ovom se zemljom već 30 godina vlada krivotvorenjem – od pridodavanja dijaspore (koja je nekoć imala čak 13 zastupnika) do ovog "šekimenderinga", koji je prošao lišo, ali nitko ništa ne mijenja, pa će se "održivo propadanje" nastaviti. Sad treba vidjeti hoće li vlast korigirati izborne jedinice ili broj zastupnika po njima; kako god učine, smanjit će broj zastupnika HDZ-u jer su područja gdje ta stranka čvrsto vlada doživjela populacijski slom. Hrvatska ima sve manje stanovnika, a sve više birača, branitelja, korisnika zdravstvenog osiguranja i zastupnika po glavi stanovnika.



Lopta, Klasik TV, 1. veljače, 07:41


"Ako si htio biti faca, tvoj je klub morao praviti velike rezultate. Bili su navijači, pobornici Partizana i Crvene zvezde, Dinama manje. Dinama manje, ali ću ti reći jednu istinu, koju vrlo često kažem. Dinamo je kakti bio bojkotiran klub. Prohrvatski klub, pa onda Bakarić kaže, 'samo četvrti mogu biti'. To se lansiralo tako dok ja nisam došao. Kao, ne daju nam Srbi, ne da nam Crvena zvezda, ne da nam Partizan – i onda, nakon koliko vremena, 24, 25 godina? – dolazi Bosančeros Ćiro, i kaže: Sad ću biti prvi! Jer sam ja dijagnosticirao da oni kamufliraju svoju nesposobnost sa pričom Beograd ovo i ono... I sjećam se dobro, nitko se nije toliko radovao mojoj tituli kao Miljanić, moj prijatelj, i Bulatović i društvo u Beogradu, jer im je puna kapa bila toga 'Ne da nam Beograd'". Te je riječi, dakako, izgovorio Miroslav Ćiro Blažević, a ovdje ih – premda potječu iz reprizne emisije – citiramo doslovno jer imaju povijesni značaj, točne su, hrabre i izrekao ih je čovjek koji svakako nije jugonostalgičar.



Dnevnik, HRT, 1. veljače 19:00


"Ana Maslać Plenković osjeća se dobro te je u trećem tromjesečju trudnoće. Uz zahvale na lijepim željama – obitelj cijeni razumijevanje medija i javnosti u pogledu daljnjeg poštovanja privatnosti njihove djece", javlja nam središnji Dnevnik nacionalne televizije, a mi se od srca radujemo, koristeći priliku da postavimo pitanje zašto s HRT-a cijelog tjedna nisu priupitali za zdravlje Maju Đerek, na primjer u Otvorenom, jedinom prikladnom formatu za tu raspravu? Cijelo se Prisavlje uplašilo njenog zvižduka, i ta šutnja televizije, taj nijemi odgovor, bolje od ičega pokazuje koliko je gospođa Đerek u pravu. Da se ne boje, izašli bi joj na dvoboj, ali od toga nije bilo ništa. U Otvorenom su dugo izbjegavali temu državnih nekretnina, a kad su je napokon odlučili obraditi, u njoj nije bilo ni gospođe Đerek (koju uopće nisu pozvali u emisiju!?) ni šefice državne firme Renate Sabo. Urednica i voditeljica Otvorenog Zrinka Grancarić pozvala je u studio HNS-ovca Stjepana Čuraja (još jedan koji živi u državnom stanu), Damira Habijana iz HDZ-a (taj živi na sedmom nebu), Sandru Benčić iz Možemo! (nadamo se da će ta stranka objaviti kako stoje stvari sa gradskim prostorima) i Daniela Spajića iz Domovinskog pokreta (njihov je bivši šef poznat po skupocjenom parkingu). Očito je zašto je novi ravnatelj HRT-a dobio nalog da pošto poto sačuva Katarinu Perišu Čakarun na čelnom mjestu političkih emisija. Sramota, ruglo od informativnog programa.



Dnevnik, HRT, 2. veljače 19:00


E, ali zato je ovo trebalo gledati! Zrinka Grancarić vodi studijski intervju sa Tomom Medvedom, pri čemu mu ona kao postavlja pitanja, a on kao odgovara, ali u biti čita šalabahtere! Tek negdje na polovici intervjua Medved počinje govoriti bez papira. Radikalizam, terorizam, desni ekstremizam, sve on to napada. To je jako zgodno. A što bi bilo da im je netko razapeo šator ispred ministarstva, držao ga godinu dana, paradirao s plinskim bocama? Kako bismo to nazvali? Čitanje odgovora moglo bi proći na radiju, ali na televiziji je doista ruglo i za novinarku i za političara.



A strana, HRT, 5. veljače 20:11


Legendarni beogradski novinar Petar Peca Popović kaže Dušku Ćurliću kako ima dvoznamenkasti broj stentova, a neupućen gledatelj – poput vašeg kritičara – misli da je riječ o vicu, ali, avaj – nije! Odmah idemo do dr. Googlea koji kaže: "Poznati novinar i muzički kritičar Petar Peca Popović podelio je neverovatno iskustvo, retko i u Evropi, ali i svetu. Preživeo je sedam infarkta, dve kliničke smrti i četiri operacije. Ima nekoliko bajpasova, 13 stentova, sedam infarkta, četiri operacije, a preležao je i kovid 19...". U emisiji Peca priznaje da su mu dograđena još dva stenta pa ih sada ima 15; doživio je osmi infarkt, i ima jedno sedam bypassa. Prenosimo sa RTS-a: "U životu nisam zapalio klasičnu cigaru, vegetarijanac sam 41 godinu, i ne postoji savet koji sam dobio od doktora, kojima ja verujem, a da ga se nisam pridržavao. Naučio sam da su svi moji zdravstveni udesi bili kada sam izašao iz stresa. Zvuči malo apsurdno. Ja sam ceo život nešto radio i uvek je taj posao bio skopčan sa stresom", rekao je u RTS-ovoj Ordinaciji Popović, opisavši i kako je u bolnici doživio za jednu noć dvije kliničke smrti. "Imao sam sreću što sam umro u bolnici. Da sam umro na drugom mestu, ne bi me izvukli! Jedanaest minuta je prvi put bilo, i moram da vam kažem da nije loš osećaj – umreti", rekao je. Je li bio u pravu potvrdit ćemo čim doznamo, a u A strani posvećenoj legendarnim albumima opet smo mogli slušati sjajne stvari. "Ne zaboravite, pesme 70-ih su bile pismene", rekao je Popović.


portalnovosti