Akteri jedne lijepe priče – Josip Matezović i Vukašin Cvetojević
Dnevnik, HRT, 17. lipnja, 19:15
Simpatična, sposobna, poštena i neukaljana, predsjednica uprave Podravke pohvalila se senzacionalnim uspjehom tvrtke koju vodi. "Kod nas nema radnika koji ima plaću manju od minimalne plaće", rekla je Martina Dalić. Svi su iznad minimalca, čestitamo, senzacionalno, a ni njoj ne ide loše. Njezina je plaća 45.000 kuna, sa suprugom Nikom u upravi Ine nakupi se mjesečno do 200 tisućica; s tim se nekako pregura od prvoga do prvoga. Bivša uvjerena libertarijanka dolaskom u Podravku shvatila je svu draž državnog vlasništva. "Menadžment i uprava ni sa kim ne pregovaraju o promjeni vlasničke strukture. Sadašnja vlasnička struktura je ustvari izvrstan oslonac za rast i razvoj tvrtke", kazala je. Normalno. Ako stratešku državnu granu, proizvodnju Vegete i kiselih krastavaca, povjerimo sposobnim menadžerima iz stranačkih jasala, samo nebo je granica. Nije stranka blesava ispustiti izvor žive love iz ruku. Od čega bi inače živjeli ti dobri ljudi?
Koja je tajna gostovanja ove žene? Ovih dana iskače iz svih pašteta. Testira li to Plenković javno mnijenje prije eventualne rekonstrukcije kabineta? Dalić nije rekla ni "da" ni "ne" povratku na Markov trg. Kazala je da je ona "orijentirana na rezultat, na rješavanje problema" pa dodala da u ovom trenutku političko okruženje za nju "nije toliko konkretno". Ne možemo odgonetati što znači taj rebus, je li okruženje konkretno ili nije, ali od srca bismo se veselili njezinom povratku u Vladu – uspjeh bi na idućim izborima sigurno bio još kolosalniji.
HRT 2 / HRT 3, 18. lipnja, 20:00
U skladu s Milanovićevim aksiomom "šaraj, brate, šaraj", ekstenzivno koristimo daljinski pa prebacujemo s Drugog (gdje je atmosfera prijenosa s Europskog nogometnog prvenstva komorna) na Treći (na kojemu se odvija prijenos klasičnog koncerta iz bečkog Schönbrunna). Glazba također vrlo ozbiljna i dostojanstvena, kao Ivković, Samovojska i Cvitanović u studiju. Kamera švenka po publici legendarnog bečkog perivoja pa u prvom redu, do Kurza, ugledasmo poznata lica – predsjednik crnogorske vlade Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović!? Što oni tu rade, majke ti? Izgledaju kao braća Čvorović u kazalištu (Danica Čvorović: "Znači, bio si stvarno u pozorištu?" Ilija Čvorović: "Da." Đuro Čvorović: "E, šta čovek mora da trpi zbog razbojnika...") Čini se da bi im bolje sjela Izvorinka Milošević, ali dobro, zbog karijere čovjek mora kratko i trpjeti da bi dugo uživao. Vraćamo se dalje na Drugi, okršaju Hrvatske i Češke (sve je unutar austrougarskih granica) koji završava neriješeno, a potom malo guglamo tražeći razlog crnogorskog izleta u Beč, pa ga i nalazimo: to je neki samit na kojemu je regionu poručeno da neće tako skoro u Europu. Kakva je to EU koja ne može progutati par banana državica, pitamo se mi. Nekad su nas dolazili vojno osvajati, a sad nas neće ni badava, devalvirali smo dozlaboga.
Vijesti, HRT, 19. lipnja, 10:00
Prije nekih deset godina ovaj je kritičar, naslućujući tad već izvjestan dolazak SDP-a na Markov trg (kamo ta stranka više nikad neće zasjesti kao vladajuća), predložio jednome od budućih ministara: "Čim dođete na vlast, rasprodajte flotu skupih limuzina, Audija i BMW-a, pa kupite Hyundaije ili Škode; neće to biti neka ušteda, ali će biti jasna simbolička gesta, poruka o skromnosti i racionalnosti." Čovjek je dao iznenađujući odgovor: "Eh, a kako će se onda znati da je netko ministar kad dođe u svoje selo, ako se ne doveze u Audiju?" Lijevo i desno, sva je scena bila natopljena razmetljivim, skorojevićkim mentalitetom, nalik na onaj koji su pokazivali naši gastarbajteri. Kad bi se vratili iz Njemačke, dolazili su Mercedesima i gradili najveće kuće u selu. Sad su te kuće prazne. Američki predsjednik Franklin Roosevelt (tu je priču autor Novosti Milan Gavrović uzalud ponavljao više puta) sve do japanskog napada na Pearl Harbor vozio se u Fordu jeftinijem od 800 dolara (vlada zbog krize nije smjela kupovati skuplje aute), pa je nakon početka rata bio prisiljen sjesti u blindirano vozilo koje je policija zaplijenila Al Caponeu jer nisu imali odgovarajuću limuzinu. Naši "državnici" voze se međutim u oklopnim pilama vrijednima pet milijuna kuna...
Novi zagrebački gradonačelnik, saznajemo, dogovorio je najam tri puta manje vozila nego što je bilo predviđeno u Bandićevom vaktu, pa će umjesto 146 službenih automobila niže, srednje i više klase, grad koristiti ukupno 44 vozila, od toga dva srednje klase i 42 vozila niže klase. Tomašević i zamjenici će se za protokolarne potrebe vozati u Opel Astri, a predsjedniku Gradske skupštine, SDP-ovu Jošku Klisoviću, ostaje službeni Passat. Ostala 42 vozila niže klase, marke Opel Corsa, koristit će pročelnici i druge gradske službe. To je skandinavizacija zapadnog Balkana. Automobil je predmet koji služi za prijevoz od točke A do točke B, a ne do točke G. Sa 30 godina zakašnjenja posežemo za pravim odgovorom, naravno, tek kad smo ispucali sve krive, ali bolje ikad nego nikad. Tako sad treba nastaviti sve četiri godine i u svakom segmentu posla.
RTL Danas, 21. lipnja, 18:30
Katolička i pravoslavna crkva razišle su se, ako nas sjećanje dobro služi, na neslaganju oko dogme o beskvasnom kruhu, potom oko dogme filioque (to je nešto vezano uz narav Svetog Trojstva) i još nekih doktrinarnih pitanja – a nama se uvijek činilo da Bog, ako ga ima, sigurno neće na temelju takvih trica dijeliti ljude, pa jedne slati uskom stazom kojom idu pravednici, a druge autostradom sa šest traka, rezerviranom za nas ostale. Što me briga za beskvasni kruh! Sveti Augustin proklinjao je sve koji tvrde da postoje antipodi, to jest Australija sa svojim stanovnicima, a nama se danas čini prilično sigurnim da Australija postoji, to jest da je Augustin – bar u tom pitanju – bio grešnik (navodno je sveca u sebi otkrio u poznoj dobi, što je znatno lakše nego sa 20 godina), što će reći da su kanonska i dogmatska pitanja podložna sudu vremena, kao i sva druga.
A dvojica svećenika, jedan pravoslavni i drugi katolički, u Vukovaru su zamijenila mjesta na satovima vjeronauka, pa je katolik predavao pravoslavnoj djeci o Katoličkoj crkvi, a pravoslavni sveštenik katolicima o Pravoslavnoj – i eksperiment je sjajno prihvaćen, kako svjedoči RTL-ov Tin Kovačić koji je prisustvovao zajedničkom predavanju. "Mi u sklopu plana i programa katoličkog vjeronauka za sedmi razred imamo jednu lekciju koja se zove 'Kršćani na drugi način'. Meni se učinilo zgodno, budući da imamo Vukašina u školi kao pravoslavnog svećenika i vjeroučitelja, da on progovori o pravoslavlju, a ne ja", kaže katolički vjeroučitelj Josip Matezović. "Zašto ne bismo iskoristili priliku kad imamo veroučitelja ovde da opet čuju informaciju iz prve ruke? Da pitaju ono šta žele. Možda ja na neko pitanje ne bih znao da odgovorim", rekao je pravoslavni vjeroučitelj Vukašin Cvetojević. Pohvaljujemo sve aktere lijepe priče.
portalnovosti
