Tvrđava Rusija: Ovo je Putinova strategija zbog koje je napao Ukrajinu

Ali ova nada je iznenada prekinuta. S objavom rata i napadom na Ukrajinu, dogodio se dramatični zaokret.

Trenutno se odvija geopolitička prekretnica koja je posebno teška za Europu. Nakon desetljeća u kojima je Europa uspješno prakticirala mirovni projekt bez vojnog razmještaja, načelo nenasilja i suvereniteta teritorija već je nekoliko puta narušeno. Pomicanje granica i vršenje političkog utjecaja u Europi vojnom silom — uz prihvaćanje znatnih rizika sankcija plus odbacivanje dugogodišnjih gospodarskih partnera — čini se legitimnim instrumentom moći za Rusiju.

No, Rusija već godinama prebacuje fokus s ekonomskih pitanja na obrambenu orijentaciju u smislu strategije tzv. „Tvrđava Rusija“ (visoke razine rezervi, povlačenje s međunarodnog financijskog tržišta). Također treba napomenuti da je u dijelovima političkog spektra u Rusiji sigurno uvijek postojao određeni nacionalizam. Međutim, posljednjih godina, a posebice od govora predsjednika Rusije u ponedjeljak, 21. veljače, sve je više znakova kako politički vrh aktivno igra upravo na te trendove. Ovdje se jasno uočava rekalibracija u smislu da se domaći politički i/ili populistički elementi (koji nije ograničen na Rusiju) aktivno unose u vanjsku i sigurnosnu politiku. Je li to politički racionalno i odgovorno teško je procijeniti u ekonomskom smislu. Naravno, prethodni američki predsjednik, na primjer, također je pokazivao populističke crte i ponekad je prezirao gospodarske partnere u gospodarskoj sferi — ali najnovije ruske akcije nadilaze sve što je prije viđeno. Već posljednjih godina vidljiv je sve veći utjecaj geopolitike na ekonomska i trgovinska pitanja.

Međutim, to nikada nije bilo na račun ekonomskih rizika (primjerice kod SAD-a ili Kine), kao što se sada događa u Rusiji. U svakom slučaju, nedavna eskalacija komplicira bilo kakve ekonomsko-racionalne kalkulacije u odnosima s Rusijom i ovdje bi, po našem mišljenju, posljednji razvoj događaja, kao i namjerno prihvaćanje scenarija ekstremnog rizika od strane Rusije, trebali izazvati prepoznatljive i nužne promjene u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

U svjetlu povijesnih trendova, ovakva invazija na Ukrajinu vjerojatno je početak niza daljnjih faza eskalacije. Putinovo tumačenje europske povijesti (iz stajališta Rusije) jasno je otkriveno u članku iz srpnja 2021. godine. Ukrajini se uskraćuje državnost, a tu su i ruski interesi u baltičkim državama i istočnoj Poljskoj. Stoga je opravdan strah kako će se ovaj europski sukob produžiti.

Europska i američka diplomacija ovdje mogu samo neproporcionalno podići cijenu oštrim ekonomskim odvajanjem od Rusije. Dugoročno gledano, jedino što se može učiniti je postići minimalnu ravnotežu interesa sa sadašnjim ruskim vodstvom. Povratak na status quo ante bellum s Rusijom, posebno u ekonomskim pitanjima, čini nam se utopijskim - bez konkretnih temeljnih promjena. Istodobno, za Europu je važno ograničiti sva daljnja prelijevanja, čak i ako su ona u početku minorna. Na primjer, na zapadnom Balkanu ili u Moldaviji, te djelovati brzo i odlučno ako bude potrebno.

Ekonomski utjecaj na Europu
Međutim, također je jasno da sankcije neće utjecati samo na Rusiju, već će imati i reperkusije na europski gospodarski razvoj. Bilateralni trgovinski odnosi između država EU i Rusije već su neko vrijeme u padu, a čak su i ubrzani nakon invazije na Krim. Ahilova peta za Europu, međutim, ostaje njezina ovisnost o uvozu energije, posebice prirodnog plina. Zamjena je teško moguća u kratkom roku. Učinci su stoga trenutni. Rusija neće zatvoriti plinsku slavinu jer su joj hitno potrebni prihodi koji pokrivaju trećinu državnog proračuna.

No moglo bi doći do daljnjeg povećanja cijena, kao što je premijer Medvedev već izjavljivao. Općenito, može se pretpostaviti da bi ionako visoka inflacija mogla biti znatno iznad cilja ESB-a od 2% ne samo u prvoj polovici 2022., već i u zimi 2022./23. Najnoviji podaci iz veljače PMI indikatora za Europu i njemačkog IFO indeksa jasno su pokazali da prelijevanje cijena nije pogodilo samo industriju, već i maloprodaju i usluge. To znači da cjenovni uzgon u Europi postaje sve širi i nije samo pod utjecajem energetske komponente.

Osim toga, kombinacija povećanja minimalne plaće u Njemačkoj i nedostatka radne snage bi stoga trebala povećati potencijal za povećanje cijena u narednim godinama. Također se može pretpostaviti da će značajno povećanje cijena energije uzrokovati propadanje nekih malih i srednjih poduzeća jer ne mogu apsorbirati eksploziju troškova u svojim prodajnim cijenama. To će također vjerojatno imati određene prigušne učinke na gospodarstvo u eurozoni. Općenito, međutim, još uvijek visoka globalna potražnja i smanjena ovisnost SAD-a i Kine o gospodarskim vezama s Rusijom trebali bi pomoći u izbjegavanju klizanja u srednjoročni scenarij stagflacije.

U tom kontekstu, vjerojatno će se nastaviti već najavljeni prijelaz Europske središnje banke s izrazito ekspanzivne na umjereniju monetarnu politiku. Prestanak negativnih kamatnih stopa barem se nazire. Za obuzdavanje pritiska na povećanje cijena bit će potrebne i referentne kamatne stope i kvantitativne mjere. To su okvirni uvjeti koji sami po sebi imaju prigušujući učinak na rizične klase imovine. To će također vjerojatno imati određene negativne učinke na gospodarstvo.

Financijska tržišta – pred duljim razdobljem prilagodbe
Čini se vrlo vjerojatnim da dugotrajna agresija Rusije na Ukrajinu još nije u potpunosti ugrađena u cijene na tržištima kapitala, kako dioničkim tako i obvezničkim. Brzi rast cijena nakon ruske vojne okupacije u istočnoj Ukrajini zasigurno je bio naivan, čak i ako su određene pozitivne korporativne vijesti dolazile iz europodručja. Nepovoljan srednjoročni utjecaj na rast i kretanje cijena u Europi vjerojatno će se odraziti na korporativne izglede tijekom godine.

Investitori ne smiju zaboraviti da su cijene nedavno zabilježile povijesne vrhunce i od tada su na oko 15% nižim vrijednostima. Stoga treba ostati oprezan u bliskoj budućnosti. Za dugoročne investitore potrebno je strpljenje. Naredni mjeseci neće donijeti tako brzi oporavak cijena.

seebiz