Nakon više od dvije godine pregovora 28 zemalja EU u Europskom parlamentu odobrilo je tekst o autorskim pravima o kojem se puno raspravljalo. Google se oglasio u smislu profita i upozorava da će “reforma utjecati na kreativnu i digitalnu ekonomiju Europe”.
Došli smo do kraja mnogo raspravljanog Zakona o autorskim pravima, kolokvijalno zvanog “Zakon Copyright”. Nakon dvije godine dugih pregovora je Europski parlament odobrio novu direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, okončavši tri godine dugih i teških pregovora, obilježenih kontroverzama oko potrebe jamčenja slobode na internetu i prava na naknadu za vlasnike autorskih prava. Tekst je odobren sa 348 glasova za, 274 protiv i 34 suzdržana.
Google je, logično, nezadovoljan zakonom, iako će umanjeni profit kompanije u cijelom slučaju biti najmanja šteta.
“Direktiva o autorskim pravima je poboljšana, ali će i dalje dovesti do pravne nesigurnosti i utjecaja na europsku kreativnu i digitalnu ekonomiju. Pojedinosti su važne i veselimo se suradnji s političarima, izdavačima, stvarateljima i nositeljima prava, dok se zemlje članice EU kreću prema provedbi tih novih pravila”, bi je komentar Googlea nakon odobrenja Europskog parlamenta.
Neke stranke, nazovimo ih “euroskeptične”, kao eurozastupnici talijanske vladajuće koalicije Liga/M5S, glasali su protiv europske direktive o autorskim pravima odobrene u Strasbourgu.
Za M5S “Europski parlament okreće leđa građanima”. Zagovornici “Zakona Copyright” su rekli da je “odobravanje europske direktive o autorskim pravima civilizacijska pobjeda u obrani autorskih prava i kreativnosti”, a da su oni koji su glasali protiv zapravo glasali za interese velikih internetskih platformi kao što su Google, Facebook, Instagram, YouTube i druge, koje će autorizirati učitavanje sadržaja provjerom jesu li zaštićene autorskim pravima ili ne.
Naravno da je ovo ujedno moćan instrument za filtriranje sadržaja, što je za mnoge davanje internetskim platformama uloge službenog cenzora što će se dijeliti, a što ne.
Reforma je već prošla odobrenje Vijeća EU, koje je sredinom veljače uspjelo pronaći kompromis između 28 država članica o tekstu za kojeg su sada glasovao u Europskom parlamentu, unatoč protivljenju Italije, Nizozemske, Luksemburga, Poljske i Finske.
Zastupnici koji su progurali zakon tvrde da je cilj “Zakona Copyright” premostiti jaz između velike moći i prihoda velikih platformi za širenje sadržaja zaštićenih autorskim pravima i davanja naknada autorima i nositeljima autorskih prava.
Odgovornost na sebe sada preuzimaju Facebook, Instagram i YouTube, a izdavači, agencije i medijske kuće, će moći s platformama za objavu vijesti, kao što je Google News, pregovarati o sporazumima kako bi dobili naknadu za korištenje njihovih sadržaja. Nezaštićeni su takozvani isječci ili riječi koje predviđaju sadržaj članka. Sami linkovi ostaju besplatni.
Skladatelji i glazbenici su podržali ovaj zakon, što možda i nije sporno, ali u smislu objave vijesti ulazimo u doba “filtriranja” i zamračenja interneta.
Europski parlament je jučer u potpunosti odobrio direktivu o autorskim pravima, uključujući članke 11 i 13. “To je mračan dan za internetsku slobodu”, izjavili su kritičari ovog spornog zakona.
Naime, zakon o autorskim pravima je odobren s člancima 11 i 13, a da nije postojala ni mogućnost glasovanja za amandmane koji bi predložili uklanjanje pojedinih članaka. I sve to je usvojeno sa samo 5 glasova protiv napora da se regulira najvažniji dio zakona.
Napori građana, aktivista i internetskih stručnjaka, koji su kulminirali objavom pisma prošlog tjedna u kojem se protive člancima 11 i 13, kojeg su potpisali akademici diljem Europe koji se bave IT pravom i intelektualnim vlasništvom, nisu bili dovoljni za uvjeriti većinu zastupnika u Europskom parlamentu da glasuju protiv direktive kojom se odobrava preventivni stroj za cenzuru, koji će morati filtrirati sve sadržaje postavljene na internetu.
Neki političari su namjerno zakomplicirali raspravu o direktivi o autorskim pravima isključivim stavovima o pravnom statusu nositelja autorskih prava, koji se ne podudaraju uvijek s autorima i tvorcima djela i velikim platformama. U potpunosti su ostavili po strani zahtjeve građana, umjetnika i kreatora sadržaja. Niski udarci posljednjih mjeseci podsjetili su više na sezonu “Igre prijestolja” nego na demokratski proces.
Kao što je primijetila zastupnica Julia Reda u svom posljednjem pozivu jutros , vjerojatno smo svjedočili jednoj od najvećih mobilizacija građana posljednjih godina o digitalnoj temi. S druge strane, neki zastupnici Europskog parlamenta su insistirali na gušenju svake kritike time što su ih odbacivali kao lažne vijesti, proglasivši građane internetskim robotima i tvrdeći da su kritičari angažirani od strane internetskih divova.
Međutim, pritisci koje su iznijeli izdavački i glazbeni lobiji su bili vrlo tihi. Prošlog vikenda, gotovo 200 000 ljudi je prosvjedovalo u nekoliko europskih gradova, a da to nitko nije objavio. Internetska peticija kojom se poziva na uklanjanje dva sporna članka dosegla je rekord od preko 5 milijuna potpisa. Tisuće građana kontaktiralo je telefonom svoje predstavnike u Europskom parlamentu tražeći da prigovore na članke 11 i 13.
Također, 21. ožujka je Wikipedia potpuno zamračila svoju stranicu u Estoniji, Danskoj, Njemačkoj i Slovačkoj. Wikipedija na talijanskom jeziku se zatamnjenju pridružila prekjučer.
Članak 13 propisuje da su za sva kršenja odgovorne sve internetske lokacije i aplikacije koje omogućuju pristup ili dijeljenje materijala zaštićenih autorskim pravima i ako time ostvaruju bilo kakav oblik ekonomske dobiti.
Stoga će svaka platforma biti obvezna sklopiti sporazume sa svim nositeljima autorskih prava i morat će osigurati da se te licence poštuju, a za provedbu toga će se osigurati sustavi i mehanizmi za sprečavanje učitavanja zabranjenog sadržaja.
Prema mišljenju mnogih stručnjaka, ovaj se zahtjev može zadovoljiti samo uvođenjem filtera za učitavanje, koji su već u velikoj mjeri kritizirani kao alat cenzure.
David Kaye, posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za promicanje i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja, naglasio je da bi “pogrešno povjerenje u tehnologije filtriranja povećalo rizik od greške i cenzure”.
Nažalost, europski parlamentarci odlučili su zatvoriti oči.
Članak 13. isključuje samo malu kategoriju tvrtki, one koje imaju manje od tri godine aktivnosti u Europi, promet manji od 10 milijuna eura i manje od 5 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno.
S druge strane, članak 11 daje pravo izdavačima da obvezuju sve tvrtke koje djeluju na internetu da sklapaju ugovore o objavljivanju kratkih isječaka članaka i vijesti, koji su danas sveprisutni u našem svakodnevnom pretraživanju.
Isključuju se samo “upotreba pojedinih riječi i kratkih isječaka”, što je prilično nejasna definicija što bi se moglo dijeliti slobodno, a što podliježe “Zakonu Copyright”.
Novi zakon o autorskim pravima ugrožava slobodu interneta kakvu poznajemo, jer algoritmi ne mogu razlikovati stvarna kršenja autorskih prava i savršeno legalnu ponovnu upotrebu, kao u slučaju parodija.
“Prisiljavanje platformi na korištenje filtara za učitavanje rezultirat će većim brojem zakonskih sadržaja i otežat će rad manjim platformama koje si ne mogu priuštiti skuplji softver za filtriranje.
Većina europskih parlamentaraca su propustili priliku da na europskoj razini, kad su već tamo, donesu moderan zakon o autorskim pravima koji štiti i umjetnike i korisnike. Umjesto toga, od usvajanja zakona dolaze mračna vremena za internetske slobode u Europi, ali je najgore što se takozvanim filtriranjem ozakonilo pravovaljano i pravovremeno informiranje građana.
logično
Došli smo do kraja mnogo raspravljanog Zakona o autorskim pravima, kolokvijalno zvanog “Zakon Copyright”. Nakon dvije godine dugih pregovora je Europski parlament odobrio novu direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, okončavši tri godine dugih i teških pregovora, obilježenih kontroverzama oko potrebe jamčenja slobode na internetu i prava na naknadu za vlasnike autorskih prava. Tekst je odobren sa 348 glasova za, 274 protiv i 34 suzdržana.
Googleova reakcija
Google je, logično, nezadovoljan zakonom, iako će umanjeni profit kompanije u cijelom slučaju biti najmanja šteta.
“Direktiva o autorskim pravima je poboljšana, ali će i dalje dovesti do pravne nesigurnosti i utjecaja na europsku kreativnu i digitalnu ekonomiju. Pojedinosti su važne i veselimo se suradnji s političarima, izdavačima, stvarateljima i nositeljima prava, dok se zemlje članice EU kreću prema provedbi tih novih pravila”, bi je komentar Googlea nakon odobrenja Europskog parlamenta.
Neke stranke, nazovimo ih “euroskeptične”, kao eurozastupnici talijanske vladajuće koalicije Liga/M5S, glasali su protiv europske direktive o autorskim pravima odobrene u Strasbourgu.
Za M5S “Europski parlament okreće leđa građanima”. Zagovornici “Zakona Copyright” su rekli da je “odobravanje europske direktive o autorskim pravima civilizacijska pobjeda u obrani autorskih prava i kreativnosti”, a da su oni koji su glasali protiv zapravo glasali za interese velikih internetskih platformi kao što su Google, Facebook, Instagram, YouTube i druge, koje će autorizirati učitavanje sadržaja provjerom jesu li zaštićene autorskim pravima ili ne.
Naravno da je ovo ujedno moćan instrument za filtriranje sadržaja, što je za mnoge davanje internetskim platformama uloge službenog cenzora što će se dijeliti, a što ne.
Reforma je već prošla odobrenje Vijeća EU, koje je sredinom veljače uspjelo pronaći kompromis između 28 država članica o tekstu za kojeg su sada glasovao u Europskom parlamentu, unatoč protivljenju Italije, Nizozemske, Luksemburga, Poljske i Finske.
Zastupnici koji su progurali zakon tvrde da je cilj “Zakona Copyright” premostiti jaz između velike moći i prihoda velikih platformi za širenje sadržaja zaštićenih autorskim pravima i davanja naknada autorima i nositeljima autorskih prava.
Odgovornost na sebe sada preuzimaju Facebook, Instagram i YouTube, a izdavači, agencije i medijske kuće, će moći s platformama za objavu vijesti, kao što je Google News, pregovarati o sporazumima kako bi dobili naknadu za korištenje njihovih sadržaja. Nezaštićeni su takozvani isječci ili riječi koje predviđaju sadržaj članka. Sami linkovi ostaju besplatni.
Skladatelji i glazbenici su podržali ovaj zakon, što možda i nije sporno, ali u smislu objave vijesti ulazimo u doba “filtriranja” i zamračenja interneta.
Internet je u Europi službeno mrtav
Europski parlament je jučer u potpunosti odobrio direktivu o autorskim pravima, uključujući članke 11 i 13. “To je mračan dan za internetsku slobodu”, izjavili su kritičari ovog spornog zakona.
Naime, zakon o autorskim pravima je odobren s člancima 11 i 13, a da nije postojala ni mogućnost glasovanja za amandmane koji bi predložili uklanjanje pojedinih članaka. I sve to je usvojeno sa samo 5 glasova protiv napora da se regulira najvažniji dio zakona.
Napori građana, aktivista i internetskih stručnjaka, koji su kulminirali objavom pisma prošlog tjedna u kojem se protive člancima 11 i 13, kojeg su potpisali akademici diljem Europe koji se bave IT pravom i intelektualnim vlasništvom, nisu bili dovoljni za uvjeriti većinu zastupnika u Europskom parlamentu da glasuju protiv direktive kojom se odobrava preventivni stroj za cenzuru, koji će morati filtrirati sve sadržaje postavljene na internetu.
Neki političari su namjerno zakomplicirali raspravu o direktivi o autorskim pravima isključivim stavovima o pravnom statusu nositelja autorskih prava, koji se ne podudaraju uvijek s autorima i tvorcima djela i velikim platformama. U potpunosti su ostavili po strani zahtjeve građana, umjetnika i kreatora sadržaja. Niski udarci posljednjih mjeseci podsjetili su više na sezonu “Igre prijestolja” nego na demokratski proces.
Kao što je primijetila zastupnica Julia Reda u svom posljednjem pozivu jutros , vjerojatno smo svjedočili jednoj od najvećih mobilizacija građana posljednjih godina o digitalnoj temi. S druge strane, neki zastupnici Europskog parlamenta su insistirali na gušenju svake kritike time što su ih odbacivali kao lažne vijesti, proglasivši građane internetskim robotima i tvrdeći da su kritičari angažirani od strane internetskih divova.
Međutim, pritisci koje su iznijeli izdavački i glazbeni lobiji su bili vrlo tihi. Prošlog vikenda, gotovo 200 000 ljudi je prosvjedovalo u nekoliko europskih gradova, a da to nitko nije objavio. Internetska peticija kojom se poziva na uklanjanje dva sporna članka dosegla je rekord od preko 5 milijuna potpisa. Tisuće građana kontaktiralo je telefonom svoje predstavnike u Europskom parlamentu tražeći da prigovore na članke 11 i 13.
Također, 21. ožujka je Wikipedia potpuno zamračila svoju stranicu u Estoniji, Danskoj, Njemačkoj i Slovačkoj. Wikipedija na talijanskom jeziku se zatamnjenju pridružila prekjučer.
Članak 13 propisuje da su za sva kršenja odgovorne sve internetske lokacije i aplikacije koje omogućuju pristup ili dijeljenje materijala zaštićenih autorskim pravima i ako time ostvaruju bilo kakav oblik ekonomske dobiti.
Stoga će svaka platforma biti obvezna sklopiti sporazume sa svim nositeljima autorskih prava i morat će osigurati da se te licence poštuju, a za provedbu toga će se osigurati sustavi i mehanizmi za sprečavanje učitavanja zabranjenog sadržaja.
Prema mišljenju mnogih stručnjaka, ovaj se zahtjev može zadovoljiti samo uvođenjem filtera za učitavanje, koji su već u velikoj mjeri kritizirani kao alat cenzure.
David Kaye, posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za promicanje i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja, naglasio je da bi “pogrešno povjerenje u tehnologije filtriranja povećalo rizik od greške i cenzure”.
Nažalost, europski parlamentarci odlučili su zatvoriti oči.
Članak 13. isključuje samo malu kategoriju tvrtki, one koje imaju manje od tri godine aktivnosti u Europi, promet manji od 10 milijuna eura i manje od 5 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno.
S druge strane, članak 11 daje pravo izdavačima da obvezuju sve tvrtke koje djeluju na internetu da sklapaju ugovore o objavljivanju kratkih isječaka članaka i vijesti, koji su danas sveprisutni u našem svakodnevnom pretraživanju.
Isključuju se samo “upotreba pojedinih riječi i kratkih isječaka”, što je prilično nejasna definicija što bi se moglo dijeliti slobodno, a što podliježe “Zakonu Copyright”.
Novi zakon o autorskim pravima ugrožava slobodu interneta kakvu poznajemo, jer algoritmi ne mogu razlikovati stvarna kršenja autorskih prava i savršeno legalnu ponovnu upotrebu, kao u slučaju parodija.
“Prisiljavanje platformi na korištenje filtara za učitavanje rezultirat će većim brojem zakonskih sadržaja i otežat će rad manjim platformama koje si ne mogu priuštiti skuplji softver za filtriranje.
Većina europskih parlamentaraca su propustili priliku da na europskoj razini, kad su već tamo, donesu moderan zakon o autorskim pravima koji štiti i umjetnike i korisnike. Umjesto toga, od usvajanja zakona dolaze mračna vremena za internetske slobode u Europi, ali je najgore što se takozvanim filtriranjem ozakonilo pravovaljano i pravovremeno informiranje građana.
logično
